Vjernost
-
Jezik izvornika: talijanski
-
Prijevod: Paula Jurišić
-
Broj stranica: 232
-
Datum izdanja: ožujak 2021.
-
ISBN: 978-953358346-4
-
Naslov izvornika: Fedeltà
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 204 mm
-
Težina: 360 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 12,50 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Carlo i Margherita u sretnom su i stabilnom braku, odnos im je suptilna mreža ljubavi, povjerenja, podrške i razumijevanja. No kada se u njihovu životu pojavi Carlova studentica, samozatajna, talentirana i privlačna Sofia, pokrenut će se potisnute želje i neostvarene ambicije, a međusobna odanost dolazi na kušnju. Tiha snaga njihove povezanosti, čiji je pouzdan oslonac Margheritina majka Anna, mudra, ponosna krojačica koja skriva vlastita razočaranja, širi se koncentričnim krugovima na njima više ili manje bliske ljude u burnom preispitivanju čežnji i neuspjeha, ali i izgleda da se održe zajedno.
Međunarodni bestseler Marca Missirolija Vjernost emocionalan je bračni roman čija je radnja smještena u ulice, zgrade, domove današnjeg Milana i koji traži odgovor na univerzalno pitanje: možemo li biti vjerni sebi, a da ne izdamo ljude koje volimo?
“Postoje romani koji kao da dolaze iz budućnosti. Romani koji se čine da nam se vraćaju, ovdje i danas, iz vremena u kojem su napokon mnogi problemi riješeni, odnosno vraćeni u svoju izgubljenu, iskonsku prirodnost. Uobičajeno je za ove romane reći da ‘oni čine eru’... Vjernost je jedan od njih. (...) Patnja u ovom romanu slična je bijedi u Célinea: oslobađa, čini da želite živjeti.” – Sandro Veronesi
“Upečatljiv roman koji istražuje napetosti u naizgled idiličnom braku, u kojem naslage vlastitih želja i razočaranja iskušavaju par u tridesetima.” – The Financial Times
“Moćno, delikatno, iznimno.” – Claudio Magris
“Vjernost uspijeva istodobno biti slojevita literatura i neodoljivi trač. Sjajno je to djelo briljantnog pisca.” – Jonathan Safran Foer
“Vjernost beskompromisno otkriva osjećaje našega vremena: što smo postali, koje su naše borbe i slobode? Missiroli zasijeca u tamu našeg unutarnjeg života.” – Roberto Saviano
“Osjećat ćete se kao da ste se sklonili u stranice ove knjige i kao da ih nikada nećete napustiti.” – La Stampa
“Zove se Vjernost, iako ustvari govori o osjećajima koji se kolebaju, o željama koje su opozvane. Kako ne bi izdale...” – Donna Moderna
“Majstorski: Missirolijeve riječi su vatra... Završetak – leden – jednako je dobar kao i kraj Joyceovih ‘Mrtvih’.” – Corriere della Sera
Knjiga je prevedena uz potporu talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje.
Mali intimni roman o malim ljudima u malom braku u velikom gradu
Jasna Radulović, 24express, 7. 5. 2021.
Carlo i Margherita, muž i žena, uspješni, mladi, situirani. Zdravi, nesigurni kolebljivi, sumnjučavi, iskompleksiranu, neiživljeni. Rutina ih jede za doručak, dosada je na meniju za ranu večeru, najveća avantura u njihovim životima zove se: što ako bih… ili možda bolje da ipak ne? Dani idu, najveći problem je kupiti ili ne veliki osunčani, skupi stan u zgradi bez lifta, noga koja boli, vješti prsti terapeuta Andre i kamo ih usmjeriti: prema mjestu boli ili prema mjestu užitka, preljub koji se nije dogodio? Ili jest – jer svi drugi misle da jest? I hoće li se dogoditi jer profesor bi to rako silno htio s nenametljivom, vrijednom i lukavom studenticom Sofijom.
Likovi nisu iskreni ni sami sa sobom pa kako bi onda mogli biti jedni s drugima. Sve je tu zamršeno lažima, dosadom i životnim neiskustvom, neraspetljano hrabrošću: realne i nerealne želje, tjelesne žudnje i strah od bliskosti, manipulacije, zavisti, sumnje u vlastitu i tuđu vjernost, sumnje u vlastitu vrijednost, u sposobnost…
Metroi, borbe pasa, bolest i smrt roditelja, golemi grad i njegove ulice i trgovi, azilanti, studentski krediti, privatni neuspjesi i javni uspjesi, nesretne ljubavi, priče koje se pišu i one o kojima se sanja da će biti napisane… jednom. Možda.
Jedini lik koji iskače iz mora ovih neodlučnih uspješnih slabića u najboljim godinama jest lik Ane, majke glavne junakinje. Od prve riječi u romanu ova vrijedna švelja oduševljava svojom britkosti i duhovitosti. Životnom hrabrosti i stoicizmom.
Grad je u ovom romanu ravnopravni lik, bez njega likovi ne znaju tko su, ne znaju se kretati kroz život. Ne znaju što je vjernost ni koje bi mjesto dali toj staromodnoj vrlini u 21. stoljeću. I sva njihova tzv. patnja, nezadovoljstvo sobom, životom, brakom i drugima slijedi iz te nemogućnosti i neznanja o svrsi i cilju vlastitog kretanja: želim li-mogu li-trebam li ići prema mjestu užitka ili prema mjestu boli? Što će me iscijeliti, učiniti cjelovitim? Što će me uništiti?
Missiroli je izvrstan, suptilan pripovjedač. Za sve kojima je pogled u tuđu intimu interesantan ili ovoga trena potreban, ovaj je roman dobar izbor.
Dijalog s Ferrante
Dragan Jurak, Novosti, 1. 6. 2021.
Nisi je pojebao u onom WC-u? To je pitanje koje se vraća.
Bračni par, u ranim srednjim godinama, s jednim djetetom, vraća se na pitanje što se dogodilo u sveučilišnom WC-u između muža-profesora i njegove studentice, koje je u neobičnoj situaciji zatekla neka brucošica, njega nad njom, dok ju je milovao ili nešto slično. Sa ženinim pitanjem "jesi li je pojebao u onom WC-u" i još nekim drugim bračnim pitanjima, i drugim bračnim događajima, prolazi se kroz prvih devet godina zajedničkog bračnog života.
Nismo u južnoj Italiji, u Napulju, već u Lombardiji, u Milanu, ali smo jako blizu Elene Ferrante i njenih romana o ljubavima i brakovima, preljubima i rastavama. Knausgård je kazao da bi dao lijevu ruku za roman kakvi su "Dani zaborava". Marco Missiroli bio je manje dramatičan i jednostavno ga je pokušao napisati. Dakle, nismo u Napulju, u Milanu smo, i čitamo "Vjernost". Marco Missiroli (Rimini, 1981.), službeno još uvijek mlad autor (nagrada Strega za mlade autore, za roman koji čitamo), tumači nam jedan od dva ili tri najveća fenomena suvremene svjetske književnosti: ljubiće koji se ispisuju pod pseudonimom Elene Ferrante.
Ferrante je sletjela u talijansku književnost poput monolita iz Kubrickove "Odiseje". I oni koji se ne žele odrediti prema monolitu određuju se prema monolitu. Što je književnost? Što je autor? Što je brak? Sjena monolita prelazi i preko Marca Missirolija.
"Vjernost" pokriva ono što bi se moglo nazvati prvom trećinom bračnog života: onu koja uključuje kupovinu stana, rođenje djeteta, velike nade i doživotna razočaranja. Trećina je to koju na početku određuju romantični zanosi, a na kraju roditeljske i financijske odgovornosti. Likovi Elene Ferrante u pravilu tu odustaju od braka. Žene su financijski neovisne i psihološki stabilne, što im omogućava samostalan život, na djecu se ne gleda kao na ovisnike o lošem braku, a na brak se ne gleda kao na instituciju u kojoj se treba izdržati. Junakinju "Dana zaborava" ne zatječemo na početku braka nego na izlasku iz braka. I junake "Vjernosti" već u prvoj, dramatičnoj rečenici ("tvoja me žena slijedila"), zatječemo u situaciji koja se nalazi na početku kraja. No taj "početak kraja" kod Missirolija će potrajati. Brak nije institucija definirana svojim raspadom. Brak je institucija u kojoj raspadanju nema kraja.
Pogreška je "Vjernost" vidjeti kao neokonzervativni roman, tekst koji promiče ideju da se u braku mora izdržati, da se s nevjernošću treba pomiriti, da prihvaćanje oslobađa: čak i kada prihvaćamo ono što kao mladi nismo mogli zamisliti da prihvaćamo. Missiroli, čini se, tek vodi dijalog s Elenom Ferrante. Njegov tekst je smireniji, dotjeraniji, bliži stvarnosti većine brakova negoli trivijalnoj književnosti. Ako kod Ferrante imamo romanesknost, kod Missirolija imamo, ili bismo trebali imati, svakodnevicu, brak onakav kakvi su brakovi koji nas okružuju. Magris i Saviano puni su hvale za taj uvid "u tamu našeg života". Corriere della Sera i Financial Times objavljuju kritičarske panegirike. Spominje se i Netflixova serija... Uglavnom, u talijanskoj književnosti je živo i bučno oko monolita. Svakodnevica je dobila snažan i uzbudljiv nov život.