Uljez u kući književnosti
19,37 €
-
Jezik izvornika: hrvatski
-
Broj stranica: 276
-
Datum izdanja: veljača 2010.
-
ISBN: 978-953266136-1
-
Vrsta uveza: meki
-
Visina: 195 mm
-
Težina: 300 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 19,37 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Uljez u kući književnosti zbirka je pripovjedaka u kojima se Tihomir Mraović začuđujuće poigrava s književnom tradicijom i narativnim modelima. Mraović u svojim pričama iz povijesti književnosti, ali jednako tako iz bogate riznice pop-kulture dvadesetog stoljeća, posebno filma i glazbe, u svoj pripovjedni svijet uvodi pisce, njihove književne likove, izmišljene i stvarne heroje, bez obzira je li riječ o Barbarelli ili Ziggyju Stardustu, Edgaru Allanu Poeu ili Jamesu Joyceu. Tihomir Mraović duboko i sustavno grabi iz imaginarnih fantastičkih svjetova stvarajući u svojem loncu za taljenje nove, začudne proze u kojima se vješto miješaju znanstvena fantastika, fantasy, novinski članci i stvarne biografije. Uljez u kući književnosti knjiga je namijenjena onima koji čitaju, koji za čitanje žive i kojima se njihove književne fantazije čine jednako stvarnima i važnima kao i tzv. realni svijet.
30.3.2010.
Vrlina i opasnost kombinatorike
Vjesnik, Helena Sablić Tomić, 30.03.2010.
Autor je u svih deset poglavlja zbirke zaokupljen problemima stvaranja novih mogućih svjetova Kada je Paul Klee napisao kako je funkcija umjetnosti ne ponavljati viđeno, već ono nevidljivo učiniti vidljivim, onda je otvorio prostor autorima koji su u sebi pronašli onu petarpanovsku radoznalost i krenuli interpretirati stvarnost prema znanju i vještinama kojima su u tome trenutku raspolagali. Literarni mađioničar Tihomir Mraović svoju je sklonost rekonstruiranju zadanih povijesnih i literarnih svjetova objavljivao kroz desetak knjiga (“Priče iz paralelnog svijeta”, “Tajna povijest 21. stoljeća”, “Peti Beatles”, “Copyright snova”, “Lenjinov gambit”, “Tajna stvarnost”, “Emily “...), a u novoj se samo nastavio igrati i istraživati. U zbirci pripovijedaka “Uljez u kući književnosti” konstruiraju se poznati predlošci iz filmskoga (“Barbarella ili Budućnost koju želimo doživjeti”, “Planet Hollywood”), likovnoga (“I u snu prepoznah nju”) i književnoga (“Tajna Krležine ostavštine“, “Pratitelj pratitelja ili Povratak Pynchona”) prostora na posve novi način. Tim postupkom kultiviraju se nedovoljno kreativno zainteresirani čitatelji, a provocira se tako i njihova imaginacija i individualnost. Potiču ove priče pri tome i na propitivanje zadanih kodova razotkrivajući pri tome brojne nove moguće svjetove. Snoviđenja Osobnu sklonost oblikovanju nekih novih, različitih dimenzija stvarnosti kao scenarist, redatelj i glumac krajem osamdesetih godina Mraović pokazuje i sudjelovanjem u radu filmske družine Fantastic World of Fantasy. Njegovi objavljeni strip albumi “Veliki pothvat” (crtež Žarko Beker) i “Einstein World” (crtež Nenad Barinić) kao da su snoviđenja koja stapaju nespojivo, kao da propituju povijesno poznate obrasce želeći destabilizirati oštre granice između književnosti, kritike i filozofije. Oblikujući “neslućenu mogućnost rekonstrukcije potencijalnih svjetova”, autor u ovoj zbirci duhovito kao bilješku o piscu objavljuje rečenicu: “Tihomir Mraović - uljez u kući stvarnosti”. U njegovim se narativnim dosjetkama sasvim lijepo može uživati bez pretjerana poznavanja pravila igre intertekstualne enciklopedije jer čitatelji su vrlo sigurno vođeni ovim ecovskim fikcijskim “šumskim putovima”. Mraovićeva ars combinatoria ne dopušta da se priče čitaju jednoznačno, već kao svojevrsne “šume” nataloženog i prikupljenog umijeća pisca koji dolazi. Na taj se način traga i za odgovorom hoće li “vrijeme pokazati možemo li uistinu misli, za neke buduće naraštaje, ostaviti u jantaru...” Likovi, osobe, događaji, slike, filmovi, fotografije i knjige koje se potom alegorijski upliću u fikcionalni svijet priča, u pripovijedanje o pripovijedanju, postaju personifikacija teorije o množini svjetova. Mogući svjetovi i uloga fikcije u njihovoj preobrazbi nadtema je “Uljeza u kući književnosti”. Autor je u svih deset poglavlja zbirke zaokupljen problemima stvaranja novih mogućih svjetova, a raznovrsne intertekstualne relacije na kojima se oni izgrađuju prepune su citata, reminiscencija, aluzija, kombinacija kronotopa koji potječu iz različitih izvora. Pripovjedač i čitatelj na taj način uspostavljaju otvorenu komunikaciju označenu umijećem pronalaženja sličnosti između genoteksta i netom pročitanog teksta. Postmoderni odgovor Poneke su priče vrlo domišljate u preoblačenju iz jednoga kõda u drugi (“Penelopa sutrašnjice”), dok neke semantičku dubinu i narativnu funkciju stječu kroz usporedbe s inicijalnim svijetom (“Priča o Eduardu Holbergu”). Priče tako postaju postmoderni odgovor modernomu, koji se sastoji u pripovjedačevu priznanju kako se predznanje i prošlost čuva kroz sofisticiranu ironiju i smijeh kao metalingvističku igru. Tako uspostavljena igra sastoji se od postavljanja okvira za pripovijedanje i njegovim probijanjem, a tipičan postmoderni otvoreni kraj priče prepušta se osobnom čitateljskom domišljanju. Uvodni autoreferencijalni iskazi (“Olovka”) prisjećanja na djetinjstvo posljedica je manirističkog retoričkog umijeća i samo je teorijska podloga koja se potom izlaže kroz kombinatoriku različitih umjetnosti u posve novim čudnim i čudesnim kontekstima. Zbog toga i onaj tko ne razumije tu Mraovićevu igru, neke će njegove rečenice shvatiti posve ozbiljno. U tome jest vrlina i opasnost te naratološke kombinatorike. Helena Sablić Tomić
Slične knjige
