Tajni život moje majke
-
Jezik izvornika: mađarski
-
Prijevod: Xenia Detoni
-
Broj stranica: 320
-
Datum izdanja: kolovoz 2018.
-
ISBN: 978-953266990-9
-
Naslov izvornika: Élő kötet nem marad
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 225 mm
-
Težina: 510 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 19,78 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Kad András Forgách jednog lijepog, ili baš i ne toliko lijepog dana, u telefonskom razgovoru sazna da je netko od njegove najbliže rodbine godinama bio revni suradnik mađarske službe sigurnosti, siguran je samo u jedno: nipošto ne može biti riječ o njegovoj pokojnoj majci. Za oca je već prije čuo slične glasine, no i njih bi uvijek odbio jednostavnim argumentom: tvrdolinijaški komunisti poput njegovih roditelja nikad ne bi bili u stanju igrati dvostruku igru. Kad napokon u jednoj kavani od osobe koja je nabasala na dosje sazna identitet špijuna u vlastitoj obitelji, Forgáchu se ruši cijeli svijet. A kako će pisac – kojeg su upravo tajne službe okarakterizirale kao “vrlo nadarenog čovjeka koji zna šutjeti, a istodobno svijetom hoda širom otvorenih očiju” – drugačije reagirati na takav šok nego pisanjem romana u kojem daje glas članovima svoje obitelji koji više nisu živi, a među kojima je netko prokazivao čak i vlastitu djecu.
U romanu Tajni život moje majke mađarski pisac András Forgách hvata se u koštac s nevjerojatnom spoznajom o svojoj obitelji. U želji da razumije prošlost i pomiri se sa sadašnjošću, rekonstruira život svojih roditelja u napetoj priči o ljubavi i izdaji, obitelji i državi, šarmu i ludilu, a ponajviše oprostu.
“Lijepa, vrlo lijepa knjiga. I tužna. I dramatična. A očaravajuće je lijepo i dramatično u njoj to da tuga ni trenutka ne svlada sina njezine junakinje Brurije, autora ove knjige.” - Péter Nádas
“Teško je uopće pojmiti kako je András Forgách pronašao snagu uma da napiše ovaj roman.” - On-magazine, Velika Britanija
“Tajni život moje majke dirljiv je i intiman roman koji će vas katkada podsjetiti na Güntera Grassa.” - Sunday Herald
“Napola mitologizirana priča, koju Forgách iznosi izmjenjujući fikciju, poeziju i novinarstvo, svoje korijene ima u jezgrovitoj priči o Hladnome ratu. Ova knjiga nije samo književna senzacija u njegovoj rodnoj Mađarskoj, nego i u petnaestak zemalja u kojima je prevedena.” - The Guardian
“Mađarsko društvo možda je tek sada stiglo do točke na kojoj se usuđuje suočiti se sa samim sobom i prebroditi neke ubojito jezgrovite istine koje se, kao što znamo, uvijek mogu odnositi samo na nekoga drugog. Tema ove itekako dobrodošle knjige tek sada postaje trend u suvremenoj mađarskoj umjetnosti.” - Csaba Horváth, portal za umjetnost ART7
Moja mama je uhodila za Staljinove krvnike... nije se libila niti prokazati vlastitu obitelj
Magdalena Blažević, 24express, 7. 9. 2018.
András Forgách, mađarski pisac, scenarist i kritičar, u jednom je trenutku povjerovao da je u potpunosti iscrpio obiteljsku povijest kao književnu građu. Međutim, izgrađenu sliku o vlastitoj obitelji, posebno o majci Bruriji Forgách (rođ. Avi-Shaul), pomutit će mu susret s poznanikom iz djetinjstva. Nova saznanja o najbližima pogodit će ga tridesetak godina od pada komunizma u Mađarskoj, događaja koji se zbio četiri godine nakon majčine smrti. Forgách je, zahvaljujući pristupu nekada strogo povjerljivoj dokumentaciji saznao, da je je njegova majka, nastavivši djelatnost svog muža, radila kao tajna agentica kodnog imena „Pápaijeva“, špijunirajući po zadatku čak i svoju obitelj i njega, svog voljenog sina. Suočen s ovim saznanjem, Forgách po drugi put proživljava njezinu smrt - majka iz njegova sjećanja zapravo nikad nije ni postojala. O majčinoj izdaji, izgubljenom dijelu identiteta, razumijevanju i oprostu govori u novom romanu ''Tajni život moje majke'', čiji prijevod na hrvatski jezik potpisuje Xenija Detoni.
Roman je podijeljen na tri dijela: „Pápaijeva“, „Bruria i Marcell“ te „Još nešto“. Prvi i najduži dio gotovo je zasebna cjelina i može se čitati kao kratki roman, fikcija s elementima dokumentaristike ispripovijedana glasom objektivnog, “nevidljivog”, pripovjedača. Njegov vremenski okvir obuhvaća događaje od kraja Drugog svjetskog rata do sredine 80-ih godina 20. stoljeća. Iz njih kao središnji lik izranja Bruria, kći priznatog izraelskog pisca Mordechaija Avi-Shaula, koja nakon rata napušta obitelj i domovinu i seli se u Mađarsku prigrlivši strastveno komunističku ideologiju. U potpunosti odana novoj domovini, postaje laka meta tajne policije, koja će iskoristiti njezine obiteljske veze i znanje za prikupljanje informacija protiv izraelske vlade. Bruria neće stati samo na tome nego će Kádárovu režimu odati podatke i o vlastitoj obitelji i prijateljima. Jedan od zapanjujućih dijelova romana jeste trenutak u kojem Bruria otvara stan vlastitog sina Andrása misleći da će iz njega špijunirati političkog disidenta i pjesnika Györgya Petrija, i ne pomišljajući da je meta zapravo njezin sin.
Događaji nisu kronološki ispripovijedani nego teku unatrag od godine kad se bliži kraj Brurijine suradnje s tajnim službama. Rekonstruiraju se navodi iz arhivske dokumentacije priloženi u dugačkim fusnotama čiji font imitira otisak pisaćeg stroja. Sličan postupak koristi i češka književnica Katerina Tučkova u romanu “Boginje sa Žitkove”, u kojem (pseudo)dokumentacija čini niz zasebnih poglavlja, što se pokazalo kao sretnije rješenje zbog preglednosti i lakšeg praćenja dvaju narativa.
Pored toga, Forgách u tekst umeće i nekoliko pisama koje njegov otac Marcell Forgách šalje Bruriji, prema kojoj gaji neizmjernu ljubav i dijeli zanesenost istim političkim ciljevima. Ona je mnogo suzdržanija i svoju ljubav čuva za britanskog vojnika kojeg je srela nakon rata i kojeg nikad nije preboljela.
Drugi dio romana svojevrsna je posveta ocu i majci te vlastitom djetinjstvu. Distancirano pripovijedanje ovdje prelazi u sasvim poetičan intimistički iskaz kojim se razotkrivaju pripovjedačeve traume i subjektivni doživljaj događaja iz prvog dijela.
U trećem dijelu autorov pripovjedač nastupa kao komentator koji s odmakom razmatra proteklih pedesetak godina života. U dugim esejističkim pasažima promišlja o smrti roditelja kao ''kozmičkom događaju'', o njihovim motivima da sljepilo nacionalizma zamijene drugom vrstom ideološkog sljepila te složenom odnosu između majke i oca. Obiteljska se povijest slaže ciglu po ciglu. I ovaj dio obiluje arhivskom dokumentacijom integriranom u tekst. Posljednji dio romana funkcionira kao epilog, točka na obiteljsku pripovijest.
„Tajni život moje majke“ rasvjetljava život u komunističkoj Mađarskoj, osobito klaustrofobične i zatvorene 70-te i 80-te. Forgách nastupa kao izvrstan pripovjedač koji vješto mijenja pripovjedačke pozicije i uspješno kombinira različite žanrove, što rezultira čvrsto uvezanom cjelinom kroz koju traga za vlastitim sebstvom, oprašta se od oduzetih sjećanja te otvara um u namjeri da shvati postupke žene koja mu je oduvijek predstavljala enigmu, stavljajući ih u kontekst režima koji nije prezao ni od čega da bi se održao. Roman u konačnici predstavlja i svojvrsnu zrcalnu sliku današnje Mađarske, koja je s podjednakom strašću prigrlila nacionalni konzervatizam.