Shantaram
-
Jezik izvornika: engleski
-
Prijevod: Dragana Vulić-Budanko
-
Broj stranica: 816
-
Datum izdanja: siječanj 2021.
-
ISBN: 978-953266557-4
-
Naslov izvornika: Shantaram
-
Vrsta uveza: meki
-
Visina: 225 mm
-
Težina: 985 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 0,00 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Shantaram, ime koje znači Čovjek Božjeg Mira, dobio je onaj koji mu se najmanje nadao – odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik i pljačkaš, očajnik koji je iz Australije pobjegao u Indiju s krivotvorenim ispravama, bez prošlosti, bez nade, bez imena.
A čime stranac može zaslužiti takvo ime u prenapučenom, kaotičnom, zastrašujućem i zadivljujućem gradu poput Bombaya?
Baš kao i njegov tvorac Gregory David Roberts, junak romana Shantaram zaronit će u Indiju ne štedeći se i otvorena srca – spoznat će i raj i pakao, živjeti u najsiromašnijem slamu, liječiti u improviziranoj klinici, naukovati kod kralja bombayske mafije.
Potraga za iskupljenjem vodit će ga kroz Indiju kakvu je iskusio malokoji zapadnjak: u društvu prosjaka i gangstera, mudraca i glumaca, prostitutki i svetaca prolazit će kroz tržnice ljudima i pušionice opijuma, kroz skrovita mjesta koja mogu promijeniti svako srce, sve do zatvora i rata, sve do izdaje i ubojstva.
Shantaram je epski, po mnogočemu zadivljujući roman, koji osvaja pričom iza koje stoji golemo, fascinantno životno iskustvo njezina autora.
Ako postoji književno djelo koje za pogled izvana može otključati Indiju – od najblistavijih do najmračnijih njezinih mjesta – onda je to ovaj roman, pun ljudskog razumijevanja, iskrenosti i ljubavi.
Gregory David Roberts za Bombay je učinio ono što je Lawrence Durrell napravio za Aleksandriju, Melville za Južna mora, a Thoreau za Walden Pond – za svjetsku književnost učinio ga je vječnim. – Pat Conroy
Shantaram je zavodljiv, moćan i kompleksan roman, blagoslovljen savršenim pripovjedačkim glasom. Poput kakva vudu-vrača Gregory David Roberts zarobio je duhove Rohintona Mistryja, Toma Wolfea i Marija Vargasa Llose, objedinio ih vlastitom jedinstvenom magijom i izgradio nevjerojatno sugestivan spomenik pisane riječi. – Moses Isegawa
Najjednostavnije rečeno, Shantaram je Tisuću i jedna noć novog stoljeća. Svatko tko voli čitati za ovom je knjigom tragao čitav život. Tko nakon Shantarama ostane nepromijenjen, ili je bez srca ili mrtav, ili oboje. Već dugo nisam toliko uživao u nekoj knjizi. – Jonathan Carroll
Fascinantan roman o bivšem pljačkašu koji ima moć čitatelju promijeniti život
najboljeknjige.com, Iva Ušćumlić Gretić, 10.4.2014.
On je Australac, navučen na heroin, suprug kojem je propao brak i otac koji je izgubio skrbništvo nad djetetom, pljačkaš banaka, čovjek osuđen na 19 godina robije. U zatvoru je mučen i ponižavan pa bježi iz najstrože čuvanog australskog zatvora i uz pomoć prijatelja uspijeva stići u Indiju. Nisam vam otkrila ništa iz priče koja se raspliće u Shantaramu jer se svi ovi opisani događaji zbivaju prije prve rečenice romana. Doznajemo o njima odmah, u trenutku kad naš junak - s novim imenom i izmišljenom osobnom poviješću - dolazi u Bombaj.
Svi bi ovi opisani događaji bili dovoljni za roman. Za Gregoryja Davida Robertsa, autora “Shantarama”, to je tek početak. Nije dovoljno fascinantno? Događaji opisani u “Shantaramu”, njegova putovanja Indijom, njegove nevolje i nezgode, činjenica da završava u slamu gdje postaje “liječnikom”, a nakon toga i krijumčarem, mafijašem, borcem... stvarni su događaji stvarnog čovjeka koji je, naposljetku, 1990. dolijao u Njemačkoj kao švercer droge pa mu je konačno utvrđen identitet. Pokazalo se da ga Australija traži pa je izručen na odsluženje ostatka kazne. Tijekom tog je boravka u zatvoru i napisao tri verzije „Shantarama“ (konačna verzija ima gotovo 1000 stranica). Prve dvije su čuvari uništili.
“Shantaram” je fascinantan roman na mnogo razina. Fascinantne su biografske činjenice kojih je čitatelj svjestan. Fascinantno je živ taj svijet Indije s kojim nas Roberts korak po korak upoznaje - ne bih čitateljima otkrivala Linbabino (tako su ga nazvali po dolasku u Indiju - Linbaba ili skraćeno Lin) putovanje duboko u srce Indije - ali zamislite kamen bačen u prilično duboko jezero. Tako promatramo i upoznajemo Robertsovu Indiju: korak po korak, čovjeka po čovjeka, lik po lik. I tu se krije sva čudesnost ovog velikog romana (a velik je, ne samo obimom, već i svime što se na tih 1000 stranica krije): rečenicu po rečenicu Roberts nam otvara čitav taj nevjerojatan svijet potpuno lišen klišejiziranih prikaza iz vodiča za turiste ili pretjerano idealiziranih priča onih koji u Indiju odlaze po odgovore.
Ovih 1000 stranica spada u najnevjerojatnija štiva koja sam u životu pročitala. Stilski, narativno, karakterizacijom likova... ma, kojom god literarnom kategorijom ga mjerili, “Shantaram” je natprosječno sjajan roman. Ali više od toga: na ljudskoj razini, na razini onoga što bi književnost, dobra književnost, trebala raditi, on potiče, pokreće, inspirira, daje misliti.
Čituckala sam brojne recenzije i prikaze “Shantarama” i u svima je fokus Indija. Kao, to je Indija kakvu niste upoznali. I to je točno. Ali mislim da je Indija u ovom romanu samo jedan od likova, isto kao što su to brojni drugi koji će se pojaviti u priči. Da je ovo priča o Indiji, sumnjam da bi me opčinila toliko da sam nekoliko godina proganjala razne izdavače i molila ih da je izdaju, obećavajući štoviše da ću je besplatno prevesti, samo neka izađe.
“Shantaram” nije selfhelp, iako se može tako čitati. “Shantaram” nije ni putopis, iako se i tako može čitati. Nije ni triler, pustolovni roman, krimić - iako ima elemenata sveg tog troje. “Shantaram” je priča o životu, i ma koliko to pretenciozno zvučalo, nema u romanu ni trunke pretencioznosti za kojom ja nužno posežem kako bih vam je približila.
Glavni lik prije nego se u samom romanu išta dogodi proživi uvod, početak, zaplet i rasplet dostojan dobrog trilera. I to se sve dogodi prije 1000 stranica ovog putovanja i priznajem da sam na početku mislila da će on sada na 1000 stranica imati momente katarze, kajanja, pročišćenja i tko zna čega sve ne, e da bi na kraju imali povratak sina razmetnoga. Ali to se ne događa. Lin jednostavno prihvaća sve što mu život nosi, ma kako nevjerojatno bilo, i pušta da ga događaji odvedu dalje, da se petljaju, sapliću i raspliću, da mu nose predivne ljude, da ga zaljubljuju i lome mu srce, da ga tjeraju da u nevjerojatne situacije.
On je jednostavno živ, slomljen, uništen, čovjek s ogromnom krivnjom i golemim teretom na leđima, ali živ. Čitajući, zapitala sam se koliko sam ja spremna riskirati u svojem životu, a koliko se uporno opirem događajima koji imaju neku svoju volju i neko novo odredište za mene. I zato me fascinirao, opčinio i na kraju me - a to je odlika samo izvrsne književnosti - natjerao da drugačije pogledam život i svijet oko sebe. Da mu jednostavno dam priliku da me iznenadi, da mi se pokaže pustolovnim, da me odvede na neko posve novo, neistraženo mjesto.
Roberts je “Shantaram” pisao triput, ja sam ga dosad pročitala najmanje triput. Na engleskom jer mi je izvornik jedini bio dostupan. Ne prestaje me iznenađivati i ne prestaje me opčinjavati. Ideja da život može biti nevjerojatan i uzbudljiv samo ako mu dopustim da ne bude ono što sam ja zacrtala da bi trebao biti jedna je od onih koje temeljito uzbuđuju svaki dio mene. Isto kao i ideja da se može i smije pogriješiti i da iz nekih pogrešaka nastaju spektakularno čudesni obrati.
Pročitajte “Shantaram”. Ako mu date priliku, bit ćete zahvalni na tih 1000 stranica jer ćete imati što danima čitati i prevrtati po rukama. A ako vas zaljubi u sebe, kao što je napravio meni, uhvatit ćete se kako promatrate svijet jednog posve običnog dana, možda u autobusu na putu do posla, i pitate se kakvo vam se predivno iznenađenje krije iza sljedećeg ugla.
Predstavljanje romana Shantaram Gregoryja Davida Robertsa
Shantaram je roman o samome srcu Indije koji je osvojio milijune čitatelja širom svijeta, Tisuću i jedna noć našega stoljeća, pun ljudskog razumijevanja, iskrenosti i ljubavi. Svatko tko voli čitati za ovom je knjigom tragao čitav život.
O romanu su govorili književnik Hrvoje Šalković, kritičarka Tanja Tolić, prevoditeljica Dragana Vulić Budanko i urednik Roman Simić.