Radikalnost ljubavi
Special cijena
11,83 €
Redovna cijena
13,14 €
-
Jezik izvornika: engleski
-
Prijevod: Dragana Budanko
-
Broj stranica: 128
-
Datum izdanja: studeni 2016.
-
ISBN: 978-953266804-9
-
Naslov izvornika: Radicality of Love
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 204 mm
-
Težina: 225 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 0,00 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Što bi se dogodilo da, bez straha od mogućih odgovora, glavnim revolucionarima 20. stoljeća – od Lenjina do Che Guevare – možemo postaviti naizgled naivna pitanja o ljubavi? I kakva je situacija danas, kad smo u svjetlu novih tehnologija suočeni s hiperinflacijom seksa? Ima li za ljubav mjesta na Trgu Tahrir ili u pokretu Occupy? Ovo su samo neka od pitanja na koja filozof Srećko Horvat traži odgovore u svojem najnovijem eseju Radikalnost ljubavi. Dubinski uvid, neočekivane paralele i intrigantni zaključci čine Horvatovu Radikalnost ljubavi nezaobilaznim štivom koje je privuklo međunarodnu pozornost u svojem engleskom izvorniku te je već prevedeno na deset svjetskih jezika.
“Veza između politike i seksualnosti/ljubavi bila je na ljevici jako često zamućena i mistificirana – od tradicionalnoga komunističkoga konzervativizma u erotici preko smiješnih pseudorevolucionarnih ekscesa ‘seksualne revolucije’ pa sve do ludila političke korektnosti. U ovoj knjizi koja se lako čita Horvat stvari jednostavno izvodi na čistac: kao prvo, bez srama govori o ljubavi, a ne o seksu, koji je još odavno izgubio svoju subverzivnu oštricu; kao drugo, iznosi da je radikalnost ljubavi sila koja se odupire samim temeljima liberalne permisivnosti.”
Slavoj Žižek
“Da ste diktator, što bi vam se činilo najkorisnijim sredstvom za kontrolu i pritisak? Ovaj vam esej pruža odgovor: žudnja, ljubav, seksualnost, užitak – to su sile koje su oduvijek prijetile podrivanjem društvenog poretka, od Lenjinove Rusije do Homeinijeva Irana. No ljubav nije jedina stvar o čijem potiskivanju diktatori sanjaju. To je i magma revolucionarne politike. Radikalnost ljubavi istodobno iskri i žari te nudi dubinski uvid u reakcionarnu i revolucionarnu politiku ljubavi.”
Eva Illouz
Filozof Srećko Horvat o globalnoj budućnosti: I Brexit i Trump posljedice su slabosti ljevice
Zdenko Duka, Novi list, 17. 11. 2016.
Mladi hrvatski filozof Srećko Horvat afirmiran je već brojnim knjigama i građanskim političkim angažmanom u Europi, pa i u svijetu. Posljednja knjiga “Radikalnost ljubavi” tiskana je već na pet jezika. Piše za britanski Guardian, a tesktove mu objavljuju i The New York Times, španjolski El Pais i njemački Spiegel. Suradnik je, prijatelj i suautor knjige sa Slavojem Žižekom.. Nedavno je intervjuirao legendarnog Noama Chomskyog, blisko surađuje s bivšim Ciprasovim ministrom financija Yanisom Varoufakisom s kojim je osnovao paneuropski pokret Democracy in Europe Movement (DiEM).
Poznato je da mnogo putujete, držite predavanja i organizirate tribine, pišete knjige, ali pišete i članke u najpoznatijim svjetskim novinama. Koje su vam glavne preokupacije posljednjih mjeseci i gdje živite?
– U posljednjih mjesec dana prošao sam, što zbog snimanja dokumentarca o krizi Europe za Al Jazeeru, što zbog DiEM-a, većinu Europe i kada čovjek posjeti izbjegličke kampove i metropole, od Pariza do Bruxellesa, od Londona do Frankfurta, ispunjene vojskom i strahom, kampovima i ksenofobijom, mora se zapitati kamo ide ovaj svijet. U samo nekoliko mjeseci dogodilo se ono što establishment nije očekivao, najprije Brexit, a sada Trump.
Što Americi, svijetu i Europi donosi prilično šokantna pobjeda Donalda Trumpa?
– Neki govore o “desnoj revoluciji”, ali valja biti precizniji: iza povratka populizma i mogućeg fašizma na globalnoj razini, kao i 30-ih godina prošlog stoljeća, stoji ekonomska kriza i nezadovoljstvo radničke klase. I Brexit i Trump samo su posljedice neoliberalne politike koja je čitav radni dio stanovništva dovela na rub siromaštva. S druge strane, upravo su Demokrati odškrinuli vrata za Trumpa. Kao što je pokazao WikiLeaks, Demokrati su na početku čak i navijali za Trumpa, a Hillary je učinila sve da makne Bernija Sandersa. I to im se obilo o glavu. Jedino je Bernie Sanders mogao biti prava alternativa Trumpu.
Možemo li očekivati velike društvene podjele i trajnu nestabilnost u SAD-u i Americi?
– Velike društvene promjene nisu nužno loše. Definitivno nisam jedan od onih koji su podržavali Brexit ili Trumpa, ali ovakav globalni potres nije nužno loš. Samo čitajte Johna Podestu kojeg je objavio WikiLeaks i vidjet ćete tko je sve stajao iza Hillary Clinton, od Wall Streeta do Googlea, od Facebooka do Saudijaca. No sada čak i unutar Silicon Valleyja dolazi do velike podjele, umjesto Erica Schmidta iz Googlea koji je bio ključan čovjek Hillaryne digitalne kampanje, sada dolazi Peter Thiel, čiji je Palantir već penetrirao u Pentagon. Pitanje je tko će preuzeti NSA i kojim će se ljudima okružiti Trump. Slijede jako zanimljiva vremena.
Jedno hrani drugo
Je li ugrožena globalna svjetska ravnoteža i neki globalni svjetski mir?
– Teško je reći ako pred sobom imate podatak da je samo za Obamine vladavine, koji je tobože trebao stati s Bushovom vanjskom politikom, SAD vodio čak sedam ratova po svijetu. Vidjet ćemo u kojem će smjeru krenuti Trump, ali i s Hillary smo mogli očekivati još veće zaoštravanje i nove ratove. Globalna svjetska ravnoteža bila je već ugrožena kad je Obama objavio digitalni rat Rusiji kako bi pomogao Hillary da dođe na vlast. Međutim, mislim da generalno čitav svijet ide u jako opasnom smjeru gdje svašta možemo očekivati. Da ne spominjemo ekološku katastrofu ili čak nuklearni rat. To su realne mogućnosti koje su sigurno veće s Trumpom.
Koliko će Trumpova pobjeda utjecati na porast društvene netrpeljivosti i desnog populizma posvuda i u svijetu i u Europi?
– Diljem Europe već imate desni populizam i poludiktature, od Orbana do Erdogana. Iduća godina, s francuskim i njemačkim izborima, je ključna za Europu. Sudeći po svemu, u Francuskoj ćemo imati situaciju da ćemo na kraju imati izbor kao i u Americi – Sarkozy, koji je nedavno podržao Trumpa, i Le Pen, drugu verziju Trumpa.
Je li opasniji politički establisment ili populizam u politici?
– Jedno hrani drugo. Ne treba ih gledati kao na suprotnosti, već kao na dvije strane iste kovanice. Trenutni populizam je rezultat propale ekonomske logike establishmenta. Ali isto tako, kao što kaže Walter Benjamin, “svaki fašizam je posljedice neke neuspješne revolucije”. I Brexit i Trump su, između ostalog, posljedica slabosti ljevice.
Mračna vremena
Kakva je budućnost Europske unije, što taj projekt danas najviše ugrožava?
– Samo u posljednjih godinu dana budućnost Europske unije je na ozbiljnoj kušnji. Izbjeglička kriza je skinula maske, suspendirala Schengen, vratila zidove i ksenofobiju. Brexit je ubrzao raspad Europske unije, a geopolitički EU nikada nije bila slabija – što se može vidjeti po utjecaju koji recimo ima Turska, a da ne govorimo o arapskom, ruskom i kineskom kapitalu na bivšem Balkanu, od Beograda do Sarajeva.
Nedavno ste na presici u zagrebačkom HNK-u rekli da u sveopćoj atmosferi raspada svih društvenih vrijednosti, od jačanja nacionalizma diljem Europe sve do Donalda Trumpa, upravo bi Filozofski teatar – kroz spoj radikalne ekonomije, filozofije, a ovaj put i rocka – trebao ponuditi nove alternative i pogled na svijet koji nam nerijetko nedostaje ovdje u Hrvatskoj. Koje su alternative tog spoja radikalne ekonomije i filozofije?
– Ideja je Filozofskog teatra da unese malo svjetla u ova mračna vremena. Zato već u studenom dolazi Zygmunt Bauman, a u prosincu Yanis Varoufakis koji je već rasprodao HNK. I Subversive Festival je spajao filozofiju i rock, te osim festivala ostavio neko nasljedstvo i pokrenuo bitne stvari koje i dalje imaju plodove ne samo u Hrvatskoj. S »Filozofskim teatrom« u HNK pokušavamo pomaknut još neke granice, a interes publike kao i ljudi koje smo doveli – od Pikettyja do Vanesse Redgrave – govore sami za sebe. Imali smo predstavu Tariqa Alija “Nove pustolovine Don Kihota”, a iduće godine očekujemo i Žižekovu “Antigonu”. Nije ni čudo da nam Hasanbegovićevo Ministarstvo kulture nije dalo ni lipu za program, valjda će ovo novo shvatiti što je uopće kultura i koju ulogu ima ili može imati da se i nama u Hrvatskoj ne dogodi Trump.
Varijanta europske socijaldemokracije, onog što se zvalo i treći put, igrala je važnu pa i dominantnu ulogu sve do početka ekonomske krize. Ali, koje su slabosti tog trećeg puta koji se danas gotovo potpuno gubi?
– Upravo je taj Treći put, reprezentiran Blairom, i doveo do raspada socijaldemokracije. A kao rezultat ono što imamo danas nije toliko “ekstremna desnica” koliko “ekstremni centar”, gdje sve veće i desne i tzv. “lijeve” partije zapravo igraju istu igru. Pa uzmite Hollandea u Francuskoj koji je počeo implementirati iste reforme tržišta rada koje je Trojka iskušala u Grčkoj. Istovremeno Le Pen raste, a Hollande je pao na bijednih 4 posto podrške po zadnjim anketama.
Krize kapitalizma
Koji su ciljevi i metode vašeg pokreta Democracy in Europe Movement?
– Cilj je potpuno utopistički – spasiti Europu od galopirajuće propasti. Više o tome objasnit ćemo već početkom prosinca u HNK kada ćemo s Varoufakisom prvi puta i javno predstaviti DiEM pred hrvatskom publikom.
Ima li radikalna ljevica šansu u Europi? Kako danas gledate na iskustvo grčke Syrize? Syriza je jedina radikalnija ljevičarska stranka na vlasti, ali su joj vezane ruke?
– Pitanje je po čemu je Syriza još uvijek radikalna? Možda po tome što provodi radikalnije mjere štednje i privatizacije nego što bi to radila bilo koja druga desna vlast. Uzmite luku Pirej u kojoj radnici u grčkom dijelu luke štrajkaju jer se boje da će završiti kao radnici u kineskom dijelu, s manjim plaćama, bez kolektivnih ugovora, itd. A upravo je Tsiprasova vlast Kinezima prodala luku od strateškog interesa. Isto važi za grčkih 14 aerodroma koji su sada u vlasništvu Fraporta.
Kapitalizam preživljava, istina iz krize u krizu, ali ipak bez prave realne alternative u Europi? Je li mu budućnost zajamčena, ili je pobjediv?
– Nedavno kad sam bio u Silicon Valleyju, dan prije je Elon Musk u Googleu držao predavanje o “okupaciji Marsa”, pa ako mislite da je kapitalizam ograničen samo na zemlju, varate se. Kao što se nekoć vodila borba za nove teritorije ili Atlantik, tako se danas vodi borba za svemir. Istovremeno, Silicon Valley razvija umjetnu inteligenciju, virtualnu realnost, a kroz tzv. “smart cities” penetrira u naše gradove u kojima Uber i Airnb komodificiraju međuljudske odnose do razine da nove generacije vjerojatno neće ni znati da je nekoć postojala riječ “solidarnost”. Međutim, upravo krize kapitalizma otvaraju pukotine za moguću promjenu. Poanta je u tome da ne valja ostati zarobljen u prošlosti, ono što je Marx tako lijepo rekao u “Osamnaestom Brumaireu” govoreći o tome da buduća socijalna revolucija mora “crpiti svoju poeziju iz budućnosti”.
Današnji SDP nije čak ni dostojan vlastitog imena
Kako gledate na sadašnju trku za predsjednika SDP-a? Kakvo je nasljeđe ostavio Zoran Milanović?
– Današnji SDP kao da ništa nije naučio od Marxa, a istovremeno nije čak ni dostojan vlastitog imena. S jedne strane, Milanović je upropastio smisao “socijal-demokracije” u Hrvatskoj, uništivši SDP, a s druge, otvorio vrata za tzv. “desnu revoluciju”. Kada bi bilo pameti u SDP-u, odabrali bi Karolinu Leaković kao predsjednicu, jer jedina nada za SDP, ako se uopće žele smatrati “ljevicom”, jest da urade ono što je Corbyn uradio s Laburističkom strankom u Velikoj Britaniji. To se naravno neće dogoditi, barem ne tako skoro. Stoga, valja ostati aktivan na sve moguće načine, osnivati nove stranke, blokirati fakultete, sazivati plenume, sindikalno se organizirati, pisati, objavljivati – jedino gore od neuspjeha jeste ostati indiferentan.
Srećko Horvat o ljubavi, 'savršenoj drugoj polovici' i revoluciji
Hina/tportal.hr, 29. 11. 2016.
Filozof i pisac Srećko Horvat predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu svoju knjigu “Radikalnost ljubavi” u kojoj se bavi (ne)mogućnošću ljubavi u suvremenom dobu digitalnih medija te, polazeći od teze da je istinski revolucionarni trenutak nalik na ljubav, želi pokazati da je odgovor na pitanje “ljubav ili revolucija?”, zapravo – “ljubav i revolucija”.
Knjiga je izvorno objavljena 2014. na engleskom jeziku, a u svojem je izvorniku privukla međunarodnu pozornost te je prevedena na desetak svjetskih jezika. Na hrvatskome je objavljena u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Dragane Budanko.
“Ono što se ja pitam u knjizi je da li je danas moguća bilo kakva društvena promjena, a da se u obzir ne uzme ljubav”, kazao je Horvat na Frakturinoj tribini “Razotkrivanje” u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM).
Pokušavajući odgovoriti na pitanje je li ljubav uopće moguća u suvremeno doba hiperseksualiziranosti i digitalnih medija gdje se sve nalazi “na dohvat miša”, Horvat u knjizi također tvrdi da je danas nemoguće izbjeći nešto što on naziva “pretprogramiranim susretom” koji, smatra, briše pravi diskurs o ljubavi.
Srećko Horvat dosad je objavio desetak knjiga prevedenih na više od petnaest jezika. Među njegovim se posljednjih knjigama izdvaja “What Does Europe Want?” (Columbia University Press, 2014.), u koautorstvu sa Slavojem Žižekom. Jedan je od osnivača pokreta DiEM25, zajedno s bivšim grčkim ministrom financija Yanisom Varoufakisom.
Redovito objavljuje u vodećim svjetskim medijima kao što su The Guardian, Al Jazeera i New York Times. Fraktura je dosad objavila još dva njegova naslova, napisana u koautorstvu s Igorom Štiksom, “Pravo na pobunu” (2010.) i “Dobrodošli u pustinju postsocijalizma” (2015.).
Knjiga “Radikalnost ljubavi” najavljena je kao nezaobilazno štivo puno dubinskih uvida, neočekivanih paralela i intrigantnih zaključaka, a istaknuti filozof Slavoj Žižek opisao ju je kao knjigu “koja će komuniste pretvoriti u ljubavnike a ljubavnike u komuniste”.
Dekonstuirati romantični mit o ljubavi
Diskurs o ljubavi još je uvijek diskurs krajnje samoće, kaže Horvat u knjizi: “Ljubav se danas prvenstveno svodi na seks, a sam razgovor o ljubavi se zapravo protjeruje iz javnog diskursa, gdje i dalje vrijedi teza francuskog semiotičara Rolanda Barthesa od prije četrdesetak godina, da je diskurs o ljubavi danas zapravo usamljen i protjeran na margine”, pojasnio je.
Ljubav u doba interneta nije nemoguća, no upravo je internet “najveća pošast koja uništava samu mogućnost ljubavi”, smatra taj filozof.
“Ljubav je danas svedena na samoprezentaciju ljudi koji se na neki način pokušavaju prodati; ona se prepušta tržištu a svi subjekti koji koriste 'dating' stranice sami sebe prezentiraju kao robu na tržištu i, ukoliko ne pronađu idealnu 'drugu robu', posljedica je depresija i razočaranost”, tvrdi.
No, također treba dekonstruirati romantičnu predodžbu o ljubavi kao mitu o tome da mora postojati savršena druga polovica za sreću, napominje: “Borim se protiv takve koncepcije ljubavi, koja je zatrovala mnoge generacije, koje su upravo zbog toga nesretne”, kazao je.
Kao što je nema u hiperseksualiziranom svijetu Zapada, ljubavi nema ni u raznim previranjima koja su obilježila recentnu svjetsku povijest, od Trga Tahrir do Trga Maksim, od Hong Konga do Sarajeva, tvrdi nadalje Horvat.
U dobu obilježenom revolucijama u kojima “pitanje ljubavi začudo nedostaje”, Horvat svojom knjigom želi dati, kako sam kaže, “rizični doprinos temi koje nema”.
Srećko Horvat : Radikalnost ljubavi
Dragan Jurak, Moderna vremena Info, 23. 1. 2017.
Do sada smo vidjeli dvije „civilizacije ljubavi“ kaže Pascal Bruckner: kršćansku „civilizaciju ljubavi“ koja je do XVIII stoljeća zbog ljubavi prema Bogu ubijala nevjernike, i komunističku „civilizaciju ljubavi“ koja je zbog ljubavi prema čovječanstvu ubijala političke protivnike i uopće nesavršenog čovjeka.
Trenutačno smo duboko u trećoj „civilizaciji ljubavi“. Ljubav napada iz svih oružja. Ona je jednako u pop-pjesmama, hollywoodskim romantičnim komedijama, sapunicama, politici, parareligijama i pseudoreligijskim potrošačkim praznicima, ili automatima iz javnih WC-a s lubrikantima i „umjetnim vaginama“... Ljubav je globalna ideologija Zapada. Mi živimo u svijetu „u kojem se Bridget Jones udaje za Rocca Sifredija“ (Bruckner), dakle junakinja romantične komedije za porno stara poznatog pod umjetničkim imenom „Italian Stallion“; što će reći negdje smo između tvrde pornografije i meke romanse... Ali ljubav, ah ljubav: ljubav nam u cijelom tom vorteksu i dalje izmiče.
Ljubeći Boga kršćani ne samo da su tamanili nevjernike, nego su se svećenici kršćanstva odrekli i svojih partnerica. Ni revolucionari nisu bili bolji: birajući između revolucije i svojih partnerica/partnera, često su se odrekli boljih polovica. Između revolucije i romantične ljubavi stavljen je rastavni veznik ili. U vrijeme Staljina taj asketizam gotovo je nalikovao na celibat. Mladim komsomolcima savjetovalo se da čuvaju snagu za izgradnju novog društva, da nemaju učestale spolne činove, i da im žena i dijete ne odvrate pogled od budućnosti.
No Srećko Horvat u svojoj knjizi „Radikalnost ljubavi“ (izvorno objavljenoj na engleskom jeziku) briše rastavni veznik ili, te između revolucije i romantične ljubavi stavlja sramežljivi i skromni ali moćni veznik i. Dakle revolucija i ljubav. Zapravo, kako to sugerira citat iz pjesme Kiss in Taksim Square na početku knjige – o ljubljenju na trgu za vrijeme turskog proljeća – nema bolje platforme za zaljubljene od revolucije. Uostalom Badiou je već rekao da je ljubav komunizam za dvoje; oblik „minimalnog komunizma“, od kojega sve počinje, i revolucija, i stvaranje novoga svijeta, i samosvrhovitost tog novoga svijeta.
Spajajući revoluciju i romantičnu ljubav Horvat komunističku, revolucionarnu, drugu „civizaciju ljubavi“ cijepi s trećom, konzumerskom „civilizacijom ljubavi“. Revoluciji, ubijenoj asketizmom, treba ljubav. Ali i više, ljubavi, kakva jest u svojoj trećoj „civilizaciji“, ispražnjenoj od sadržaja i pretvorenoj u robnu razmjenu preko društvenih mreža, treba revolucija. Horvat kaže, citirajući Rimbauda, ljubav treba ponovo izmisliti. Danas više no ikad.
Kada se govori o ljubavi najčešće se govori o seksu. Rocco Sifredi suvremeni je Valentino. Ljubavnici su postali seksualni partneri, „fuck buddies“: a od „fuck buddy-a“ do „fuck body-a“ samo je jedan mali korak. Rocco Sifredi je oteo Bridget Jones; koju su već prije otele hollywoodske romantične komedije. Ali ništa nije izgubljeno. Che Guevera spašava i Rocca i Bridget. Umjesto na internetu ili u javnim „jebaonama“, ljubav treba voditi na Taksimu, kako nam pjesma kaže, kako nam Horvat sugerira. A prototip ljubavnika od sada treba biti revolucionar.
Nekada se od revolucionara tražilo „čuvanje energije“; politički borac trebao je biti zaljubljen u cilj, ideju. No Horvat briše još jedno ili, a između ljubavnika i revolucionara stavlja opet isti mali moćni veznik, koji spašava i ljubavnika i revolucionara, i ljubav i revoluciju.
Uglavnom, stigli smo do happyenda. Velikog, blistavog, hollywoodskog happyenda. Che Guevara drži u naručju Bridget Jones, Ulrike Meinhof se ljubi s Roccom Sifredijem. I nema više. Konac. The end... Zapravo, ostaje još samo jedno malo pitanje. Što je važnije: ljubav ili revolucija? Koga smo uistinu spasili? Revoluciju? Ljubav?
Pitanje je možda suvišno. U pjesmi s početka „Radikalnosti ljubavi“ Taksim je samo kulisa za poljubac. Pobuna, revolucija, samo su sredstvo za konstrukciju para. Kapitalizam i konzumerizam par su dekonstruirali. Revolucija ljubavnike ponovo spaja: u idealizmu, idealima jednakosti i vrlog novog svijeta, i prije svega, idealu ljubavi. Kako je svojedobno rekao Žižek, interpretirajući „Crvene“ Warrena Beattya, prema hollywoodskom evanđelju ispada da se Oktobarska revolucija dogodila samo zato da bi se spojile dvije hollywoodske zvijezde. Interpretirajući „Radikalnost ljubavi“ možemo reći da se Taksim morao dogoditi samo zato da bi se dvoje mladih imalo gdje ljubiti...
„Radikalnost ljubavi“ je pomalo brzopleta knjiga; lapidarna, čak i pamfletistička. Ali otvara vrlo bitnu temu, donosi neke opojne ideje. Spasiti revoluciju? Da bi se spasila ljubav!? Pa što više možemo tražiti, što drugo možemo sanjati! Drugovi ljubavnici – der Kampf geht weiter!
Slične knjige
-
-
La Templanza vinograd životaSpecial cijena 21,38 € Redovna cijena 23,76 € -
-
Salajeva reformaSpecial cijena 16,61 € Redovna cijena 18,45 € -
Bizantski sultanSpecial cijena 14,21 € Redovna cijena 15,79 € -
Jednostavna priča zarez sto stranicaSpecial cijena 17,80 € Redovna cijena 19,78 € -
-
