Trenuci katarze
Tvrtko Jakovina u Trenucima katarze iznimno plastično i živo opisuje ključne trenutke svjetskih događanja te ulogu Hrvatske i Jugoslavije u njima.
Tvrtko Jakovina u Trenucima katarze iznimno plastično i živo opisuje ključne trenutke svjetskih događanja te ulogu Hrvatske i Jugoslavije u njima.
Dvadeseto stoljeće, u kojem se isprepleću neviđeni tehnološki napredak i najveći svjetski sukobi, bez sumnje je najdramatičnija, najkrvavija dionica svjetske povijesti. To je ujedno i stoljeće koje je najbolje dokumentirano. O oba svjetska rata, o nebrojenim sukobima od balkanskih ratova s početka stoljeća do ratova na području bivše Jugoslavije s njegova kraja ispisane su bezbrojne knjige i analize. Dvadeseto stoljeće obilježili su mnogi događaji i ljudi. Trenuci katarze: prijelomni događaji XX. stoljeća jednoga od najaktivnijih povjesničara mlađe generacije Tvrtka Jakovine daju kratak pregled političke povijesti prošloga stoljeća. Od Velikoga rata do pada Berlinskoga zida iz onoga što se voli nazivati kratkim stoljećem Jakovina izdvaja upravo događaje i osobe koji su obilježili i krojili političku povijest.
Tvrtko Jakovina u Trenucima katarze iznimno plastično i živo opisuje ključne trenutke svjetskih događanja te ulogu Hrvatske i Jugoslavije u njima. Kao i uvijek ide dalje od poznatoga te iz mnoštva podataka slaže novu, drugačiju sliku, punu nijansi, ispisujući nezamjenjivi priručnik o povijesti dvadesetoga stoljeća.
Nagrada Kiklop 2013. za publicističku i znanstveno-popularnu knjigu godine
Da nema zagrebačkog povjesničara Tvrtka Jakovine, pitanje je tko bi hrvatskom gledateljstvu i čitateljstvu rastumačio recentne događaje o uzavrelim zemljama o kojima smo nekoć znali sve, a danas ne znamo ništa. Ljubitelji vanjske politike, napokon su dobili svoje štivo.
Saša Paparella
Treća strana Hladnog rata konačno, pokazuje da mali narodi i države mogu i imati i ostvariti velike ideje – Pokret nesvrstanih definitivno je bio nešto tako – ali samo ako se otvore prema cijelom svijetu, a nikako ako misle da su sami sebi dovoljni.
Drago Pilsel
Treća strana Hladnog rata izvanredan je prilog proučavanju odnosa između Hladnoga rata i politike nesvrstanosti.
Budimir Lončar
Hrvatska historiografija je u posljednjih desetak godina imala nekoliko knjiga na svjetskoj razini, i ovo je svjetska knjiga, knjiga svjetske povijesti, s Jugoslavijom u fokusu.
Tihomir Ponoš
Trenuci katarze: vodič za upućene kroz povijest 20.stoljeća ziher.hr, Hrvoje Korbar, 25.7.2014.
Nakon mnogo ozbiljnije povijesne studije Treća strana hladnog rata koja se bavila položajem Pokreta nesvrstanih od njegovog osnutka pa sve do pada Berlinskog zida i blokovske politike, zaprešićka Fraktura objavila je zbirku tekstova Tvrtka Jakovine Trenuci katarze. Zbirka je sastavljena od tekstova koje je Jakovina tijekom godina objavljivao u raznim medijima (dnevnim novinama, tjednicima i internetskim portalima), a koji su uglavnom bili vezani uz obljetnice pojedinih događaja ili događaje iz svijeta domaće i međunarodne politike.
Takvi tekstovi, nažalost, ne daju nikakav dojam cjeline i ponekad su lišeni šireg konteksta. Dok se u nekim tekstovima Jakovina bavi epizodama koje su nam dobro poznate, poput Mađarske revolucije 1956. , prosvjeda u Čehoslovačkoj 1968. ili Hrvatskog proljeća, neki se tekstovi, poput onog o Kini, bave manje poznatim povijesnim događajima za razumijevanje kojih bi nama, koji nismo stručnjaci za povijest 20.stoljeća, trebalo više objašnjenja.
Ipak, veći dio tekstova bavi se poznatim događajima ili povijesnim ličnostima, ali iz nekog novog aspekta. U nekoliko slučajeva, to je Pokret nesvrstanih, koji je predmet stalnog interesa autora, pa se tako gotovo svako pitanje vezano uz Jugoslaviju tumači u vezi s Pokretom nesvrstanih. Najzanimljiviji esej o Jugoslaviji možda je onaj koji se bavi mitskim Titovim „ne“ Staljinu, događajem koji je u bivšoj državi bio uzdignut do razine nacionalnog mita, dok se noviji udžbenici povijesti njim bave tek površno. Jakovina donosi temeljitu analizu odnosa između Beograda i Moskve prije, tijekom i nakon rezolucije Informbiroa, te daljnjeg razvoja jugoslavenskog gospodarstva utemeljenog na samoupravljanju.
Preispitivanje dva oprečna stava
Što se tiče strane povijesti, definitivno su najzanimljiviji tekstovi o dvojici američkih političara – legendarnom Johnu Fitzgeraldu Kennedyju i svojevrsnoj sivoj eminenciji američke politike, Henryju Kissingeru. Jakovina nikad nema jednoznačan stav (osim kad je u pitanju važnost Pokreta nesvrstanih, u koju nikad ne sumnja), pa tako preispituje dva oprečna stava koja postoje o Kennedyju i Fitzgeraldu, što je posebno zanimljivo u slučaju prvog čiji je kratki mandat i iznenadna smrt također mitologizirana u američkom (i ne samo američkom) društvu, dok Kissinger u ovom opisu neodoljivo podsjeća na Franka Underwooda, protagonista američke serije House of Cards, makijavelista u pravom smislu te riječi.
U svakom slučaju, Trenuci katarze Tvrtka Jakovine zanimljivo su štivo za svakog koga povijest zanima. Za razliku od mnogih domaćih povjesničara, ili barem onih koji o povijesti vole diskutirati u javnom prostoru, Jakovina ne zauzima stranu, ne radi podjelu na naše i njihove, već iznosi činjenice kojima tek ponegdje pridaje svoje osobno tumačenje. Većina tekstova prilagođeni su publici koja zna tek osnovne podatke o događajima, a na njih baca novo svjetlo ili donosi detaljniji prikaz događaja od onih koje možemo čuti u TV kalendaru. Ipak, neki recentniji događaji iz povijesti 20. stoljeća vjerojatno će moći biti realnije sagledani tek s većim vremenskim odmakom.
