Nekropola

Jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu Holokausta i logorâ smrti, uz romane Imrea Kertésza i Prima Levija, jest Nekropola slovenskog pisca Borisa Pahora.

prijevod:
jezik izvornika: slovenski
broj stranica: 200
datum izdanja: studeni 2012.

Jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu Holokausta i logorâ smrti, uz romane Imrea Kertésza i Prima Levija, jest Nekropola slovenskog pisca Borisa Pahora.

Teme:
9789532664256

Jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu Holokausta i logorâ smrti, uz romane Imrea Kertésza i Prima Levija, jest Nekropola slovenskog pisca Borisa Pahora. Sam autor bio je zarobljenik u koncentracijskim logorima Natzweiler-Struthofu, Harzungenu, Dachauu i Bergen-Belsenu. Pahor se nakon jednog od posjeta mjestu svoga stradanja – jedinome koncentracijskom logoru na francuskom tlu, smještenom u planinskom lancu Vogezi, u kojem su bili zatočeni pripadnici gotovo svih okupiranih zemalja, u mikrokozmosu stradalnika Drugoga svjetskoga rata – prisjeća svih užasa koje je proživio i preživio. Pahor precizno poput filmske kamere oživljava slike strave, straha, bola… koje su u njemu, mladiću, intelektualcu s iskustvom otpora protiv fašizma u rodnom Trstu i zatiranja slovenskog jezika, ostale zauvijek zapisane i uvjetuju ga čitava života.
Nekropola spada u one rijetke autentične zapise koji se uzdižu iz dokumentarnoga u sfere vrhunske literature jer uspijevaju jednostavnim, a tako snažnim i moćnim riječima u čitatelju oživiti istinu o brutalnosti, nehumanosti i potpunoj bešćutnosti nacizma, koji je svakoga pojedinca sveo na broj koji snatri ili o svome kraju ili o korici kruha te uspio ukinuti svaki tračak ljudskosti u čovjeku. Napisan 1966., a objavljen 1967., roman Nekropola bez sumnje je klasik svjetske književnosti, a sada je, nakon 45 godina, prvi put preveden na hrvatski jezik.

Nekropola u književnosti o Holokaustu zaslužuje mjesto uz remek-djela Prima Levija i Imrea Kertésza.”
La Repubblica

“Potresna knjiga, obilazak logora smrti i podsjećanje na nepodnošljive prizore opisane s halucinatornom preciznošću i vrlo detaljno analizirane.”
Le Monde

“Nepokolebljiv podsjetnik na Holokaust.”
Library Journal

“Premda su sjećanja bolno živa, Pahor o tome govori poput turističkog vodiča… i upravo zato sve je još potresnije.”
Publishers Weekly

prijevod:
jezik izvornika: slovenski
naslov izvornika: Nekropla
broj stranica: 200
vrsta uveza: Tvrdi uvez s ovitkom
datum izdanja: studeni 2012.
visina: 205.00 mm
ISBN 978-953266425-6
Kategorije: Teme:

Boris Pahor

Boris Pahor, rođen 1913., jedan je od najutjecajnijih slovenskih književnika. Slovenska akademija znanosti i umjetnosti nominirala ga je za Nobelovu nagradu za književnost. Najpoznatiji je po opisima života u nacističkim koncentracijskim logorima, koji je i sam preživio, te života u rodnom Trstu. Studirao je teologiju i slovenski jezik u Gorici te talijansku književnost u Padovi. Događaj koji je odredio njegovo političko djelovanje bilo je ubojstvo Lojze Bratuža, kojega su fašisti oteli, mučili i ubili na Badnjak 1936. Prve kratke priče objavljuje u nekoliko ljubljanskih časopisa pod pseudonimom Jožko Ambrožič. Godine 1938. vraća se u Trst, gdje se druži s pjesnikom Stankom Vukom i slovenskim antifašistima. Kao talijanski vojnik poslan je u Libiju, a poslije je u Lombardiji radio kao vojni prevoditelj. Godine 1943. pridružuje se partizanima. U romanu Grad u zaljevu govori o mladom slovenskom intelektualcu iz Trsta, grada na granici između Italije i Slovenije, koji se nalazi u kompleksnoj osobnoj i političkoj situaciji tijekom Drugoga svjetskog rata. U koncentracijskim logorima proveo je više od godinu dana. To iskustvo postalo je ključno za njegovo djelo, pa ga se često uspoređuje s Primom Levijem i Imreom Kertészom. Nakon javne kritike komunističkog režima s pjesnikom Edvardom Kocbekom i napada slovenskog komunističkog establišmenta na njega postaje bliži idejama liberalne demokracije te s piscem Alojzom Rebulom pokreće časopis Zaljev i objavljuje knjigu Edvard Kocbek: svjedok naše epohe. Radio je kao profesor talijanske književnosti u slovenskoj srednjoj školi u Trstu. Godine 1999. osvaja Prešernovu nagradu, a 2009. postaje punopravni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 2008. primio je francuski orden Legije časti, a 2010. od austrijske Vlade Križ časti za znanost i umjetnost. Preminuo je 30. svibnja 2022. u Trstu.
Više...

Slične knjige