Kulturna politika emocija
Vodeća feministička teoretičarka istražuje utjecaj emocija na naše živote, tijela i odluke. Knjiga analizira bol, mržnju, strah, gađenje, sram i ljubav kroz popularne i teorijske tekstove. Ahmed povezuje emocije s rasom, rodom i seksualnošću, ističući društvene nepravde i pozivajući na pravedniji svijet temeljen na zajedništvu i razumijevanju.
Vodeća feministička teoretičarka istražuje utjecaj emocija na naše živote, tijela i odluke. Knjiga analizira bol, mržnju, strah, gađenje, sram i ljubav kroz popularne i teorijske tekstove. Ahmed povezuje emocije s rasom, rodom i seksualnošću, ističući društvene nepravde i pozivajući na pravedniji svijet temeljen na zajedništvu i razumijevanju.
Što su emocije i kako one utječu na naše živote, naše odluke, naša tijela? Kad nas pokreću, a kad natjeraju da se zaustavimo? Povezuju li nas emocije kao zajednicu, ili nas u svijetu punom kontradikcija sve više razdvajaju? Koji je odnos između emocija, jezika i tijela? Sve su to pitanja na koja u ovoj knjizi pokušava odgovoriti vodeća feministička teoretičarka Sara Ahmed analizirajući popularne i teorijske tekstove, uz mnoštvo primjera iz svakodnevnog života.
Kulturna politika emocija kreće od konkretnih emocija – od boli, mržnje, straha, gađenja, srama i ljubavi – i upotrebljava ih kako bi analizirala “emocionalnost tekstova” povezujući rasu, rod i seksualnost, u svjetlu vrlo aktualnih tema poput imigracije, terorističkih napada ili važnosti emocija u feminističkoj i queer politici. Sara Ahmed upozorava na rastuće nepravde suvremenoga života, na činjenicu da određene skupine ljudi smatramo nevrijednima emocija, da neke živote isključujemo jer se ne uklapaju u društveno prihvaćenu normu. Kulturna politika emocija svakim nas svojim pitanjem poziva na razmišljanje o boljem, pravednijem svijetu, utemeljenom na zajedništvu i razumijevanju.
“Studija Kulturna politika emocija Sare Ahmed jedna je od najvažnijih suvremenih knjiga posvećenih problemu emocija. Autorica emocijama ne prilazi više kao isključivo individualnim psihičkim stanjima, već uvjerljivo dokazuje kako emocije funkcioniraju kao društvena norma – nastaju, uče se i cirkuliraju u zajednici te ih dijele velike skupine ljudi.” – dr. sc. Maša Grdešić, docentica
“Ahmed proučava afekte u kompleksnom i politički raznorodnom prostorno- vremensko-socijalnom rasteru, promišljajući i vezu afekata s građanskom, koliko i osobnom aktivacijom subjekta. (…) Riječ je o seminalnom djelu koje ukazuje na mehanizme kolektivnosti svih naših afekata.” – dr. sc. Nataša Govedić, docentica
