Potres
18,45 €
-
Jezik izvornika: hrvatski
-
Broj stranica: 240
-
Datum izdanja: lipanj 2014.
-
ISBN: 978-953266576-5
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 205 mm
-
Težina: 375 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 18,45 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Bezazleno dječačko dodavanje bejzbolskom lopticom, mali potres, kakvi su u Kaliforniji česti, pad i udarac glavom o branik netom parkiranog automobila događaji su koji su u dvije obitelji pokrenuli lavinu. Hoće li mali Adam Podolsky preživjeti, je li Timova majka Lora kriva za nesreću ili je krivnja na njegovoj sestri Daryl, tek su prve reakcije na nezgodu, koja postaje okidač za mnoštvo potisnutih osjećaja glavnih junaka.
Neda Miranda Blažević-Krietzman fascinantno od jednoga maloga, gotovo svakodnevnog događaja gradi veliki roman koji govoreći o pojedincima duboko progovara o međuljudskim odnosima. Smješten u Kaliforniju, u sredinu koju autorica itekako dobro poznaje, roman Potres s jedne strane razotkriva pozlatu američkog sna, a s druge pokazuje svu radost i složenost života. Optimističan, realističan, tužan, prepun humora i iskrenih ljudskih radosti, Potres je roman o obiteljskoj sreći i nesreći, o braku te o mladenačkim ljubavima i nadama koje svaki čovjek nosi u sebi.
Potres
ČitajMe.com Magdalena Hadžić, 6.7.2014.
„Japanska poslovica kaže da velike nesreće nastaju iz malih uzroka. Ovo je priča o beskompromisnoj točnosti te tvrdnje i načinu na koji mušičava sudbina ponekad popravlja štetu koju je nekome nanijela tako da matematički točno ponovi isti čin kojim je dotičnome najprije nanijela štetu i onda je ponavljanjem toga čina ispravila.“
Nemogućnost racionalne analize ikoje razine ovog romana, nepobitan je dokaz njegove kompleksnosti, i autoričine pronicljivosti. Riječ je o romanu koji ne trpi jednoznačnu žanrovsku određenost, riječ je o toploj ljubavnoj i obiteljskoj priči sa jednim kriminalističkim elementom, pokojim fantastičnim trenutkom i onim vješto doziranim dramatičnim, u jednakoj mjeri posvećenoj roditeljstvu, prijateljstvu, ljubavi, braku, životu i njihovu smislu općenito. Na samo 200-tinjak stranica autorica je uspjela dekonstruirati kompletan smisao postojanja i na tim sitnim fragmentima pokazati u kolikoj smo mjeri zapravo krhka i ovisna bića, i fizički i psihički, te kako samo jedan detalj, često posve beznačajan, može postati itekako presudan.
Obitelj Darlington i obitelj Podolsky tipične su američke obitelji sa tipičnim (ne)ostvarenim američkim snom. Međutim, ono što nije tipično njihov je međusobni odnos. Iako su prvi susjedi, oni uopće ne razgovaraju, a jedini članovi koji se međusobno druže dječaci su Tim i Adam. Njihovo je tipično poslijepodnevno igranje bejzbola narušio jedan neočekivan, ali opet tipičan događaj – potres jačine tri stupnja po Richteru zatresao je San Diego, a maleni Adam postao glavnim junakom jedne zaista bizarne priče.
Potres koji je pogodio San Diego nije ni približno snažan onome emocionalnome, koji je nenajavljeno potresao te dvije obitelji. Nevjerojatna je činjenica kako samo jedan detalj, jedna (ne)donesena odluka i jedna elementarna nepogoda mogu pokrenuti lavinu suzdržavanih osjećaja, korjenitih promjena i teških pitanja čiji su odgovori, zapravo, već odavno dobro poznati.
Kroz ovu neobičnu priču autorica na posve originalan i veoma inteligentan način razotkriva krhkost ljudskog bića, nestabilnost ljudskih odnosa i posljedice unutarnjih previranja, upozoravajući pritom na potres, i prirodni i emocionalni, koji u svakom trenutku može potresti ama baš svakog od nas. Istovremeno, snaga koja proizlazi iz razočaranosti i očaja, pokazuje ljepotu i smisao postojanja, vraća vjeru u druge i, napose, sebe.
U kontekstu ove priče, poslovica o kapi koja uspijeva preliti čašu, definitivno nije još jedan od klišeja. Ponekad je i kap dovoljna (ili potres jačine tri stupnja) da stanemo i razmislimo što smo, snalazimo li se u dodijeljenim ulogama, jesmo li ostvarili sve o čemu smo kao djeca maštali i prepoznajemo li se uopće. Za vlastite propuste najlakše je okriviti druge, međutim, najlakši je put umnogome i pogrešan. Rezultat vlastite sreće krije se u nama samima, a ta cijena u obliku potresa, svađe ili razvoda, ponekad je očito potrebna, kako bi se vratili na pravi put i ozbiljnije shvatili vrijednost, krhkost, prolaznost, ali i ljepotu života.
Ovo je samo jedan od mogućih prikaza ovog romana. Njegova ljepota leži u njegovoj svevremenosti i svemjesnosti, toliko univerzalan, a opet toliko originalan, svakom će čitatelju pružiti točno onoliko koliko mu on to sam dopusti, zato, uzmite ovaj roman u ruke, otvorite svoj um i dopustite da vas nauči ponešto o životu.
Ljubavni roman u kojem su na panju i dječje glave
Večernji list, Denis Derk, 8.7.2014.
Neka vas naslov ne zavara. Roman “Potres” hrvatske spisateljice s kalifornijskom adresom Nede Mirande Blažević-Krietzman koji je upravo objavila Fraktura nije roman o prirodnim nepogodama, američkim katastrofama niti skica nekog scenarija za holivudski filmski hit. Doduše, u ovom romanu tipični kalifornijski potres iz oceanskog San Diega ima bitnu funkciju pokretača radnje koja svojim gustim proznim tkanjem čitatelja tjera na halapljivo čitanje. Ali, u prvom su planu potresi unutar jedne materijalno situirane, ali statički ipak nestabilne američke obitelji. A tu nestabilnost otkriva neobični, a ipak i svakodnevni događaj potaknut za kalifornijske prilike gotovo neprimjetnim potresom koji završava teškom, po život opasnom ozljedom dječaka iz susjedstva Adama Podolskog...
Plodna autorica, koja je prije dvije godine ovjenčana i pjesničkom nagradom Tina Ujevića za zbirku “Vezuvska vrata”, napisala je “Potres” kao obiteljsku dramu koju mogu čitati i razumjeti tinejdžeri, ali i iskusni ljubitelji književnosti. Jest, “Potres” je i ljubavni roman u kojem jedna američka domaćica koja čita “Limeni bubanj” Güntera Grassa pokušava izboriti svoju bračnu emancipaciju, ali i sama sebi objasniti zašto je za životnog partnera izabrala baš osobu s kojom se ipak dubinski ne razumije. Ali “Potres” je pomalo i krimić u kojem su na panju dječje glave, ne samo ona stradalog dječaka nego i tinejdžerice i potencijalne sudionice u prometnoj nesreći koja to zapravo i nije bila. I dok se jedna majka boji za život svog dječaka, druga majka se boji za sudbinu svoje kćeri koja se nesretnog kolovoškog dana 2000. godine svojim autom našla baš u blizini zaigranog dječaka koji je poletio za bejzbolskom loptom i udario glavom u branik njezina automobila... A kada ona prva majka i glavna junakinja romana Lora Darlington u borbu za svoju kćer, a onda i za sebe pokušava uključiti supruga, nailazi na njegovu distancu i na potpuno neprikladno muško moraliziranje. I tako jedan nespretni pad tinejdžera izaziva bračnu krizu, ali i krizu identiteta jedne osamljene žene čiji intimni život zaključan u stari dnevnik počinje erumpirati punom snagom.
Neda Miranda Blažević-Krietzman autorica je koja pažljivo kleše svoje likove. Pri tome su joj važni i oni likovi koje bismo mogli nazvati epizodnima. Svi oni u ovom romanu dobivaju svojih pet minuta, ali ne zagušuju radnju, dapače, oni je dinamiziraju. Premda u “Potresu” ima likova i nekih toponima iz Hrvatske, riječ je ponajprije o američkom romanu i američkoj neideologiziranoj atmosferi. I američkim likovima, naravno. Atmosfera je to društva u kojem se ljudi bez puno filozofiranja i preispitivanja bave vlastitim, a ne tuđim životima i svjesno grade visoke ograde oko sebe, a onda i u sebi. No, roman je to i o multinacionalnoj Kaliforniji u kojem se vrlo diskretno postavljaju i pitanja drastičnog izmiješanog američkog identiteta, ali i pitanja opravdanosti bračne organizirane monogamije u kojoj su partnerice (žene), valjda zbog djece, prisiljene na totalne ustupke, dok su partneri (muškarci), bez obzira na djecu, debelo zaštićeni svojim utabanim muškim prvenstvom. Kraj romana autorica je namjerno ostavila maksimalno otvorenim. Kriminalističke zaplete rasplela je bez puno buke. Ali oni ljubavni ostali su s tri znakovite točkice i s porukom da se loše odluke ipak mogu, ako ne ispraviti, a onda barem osvijestiti.
Priča o pobunjenoj ženi
Vijenac, Strahimir Primorac, 16.10.2014.
Nakladnička kuća Fraktura tiskala je 2011. svestranoj hrvatsko-američkoj umjetnici Nedi Mirandi Blažević-Krietzman zbirku pjesama Vezuvska vrata, godinu potom knjigu novela Marilyn Monroe, moja majka, a ovog ljeta roman Potres. Za našu je književnost ovakva učestala suradnja domaćeg izdavača i umjetnice – koja već četvrt stoljeća živi i radi u SAD-u, posljednjih godina naizmjence u San Diegu u Kaliforniji i u Zagrebu – korisna jer je obogaćuje zanimljivim tekstovima unoseći u nju tematsku raznolikost i iskustva drukčijega svijeta. Istina, dodiri i prožimanja tih dvaju svjetova, hrvatskoga i američkoga, bili su naglašeniji u spomenutoj zbirci novela nego u Potresu. U romanu opisi tih dodira ne zadiru u njegovu bit, uglavnom su formalne naravi (tinejdžerica Daryl, jedan od važnijih likova, ima momka Hrvata koji je s roditeljima u vrijeme Domovinskog rata izbjegao u Ameriku).
Na samu početku romana pripovjedač navodi japansku poslovicu prema kojoj „velike nesreće nastaju iz malih uzroka“, i odmah najavljuje kako priča koju će ispripovijedati potvrđuje njezinu „beskompromisnu točnost“ i pokazuje „mušičavost sudbine“ koja ponekad istim činom na kraju popravlja štetu koju je prethodno nekom nanijela. Radnja romana Potres zbiva se u nekoliko dana kolovoza 2000. u mirnoj stambenoj četvrti kalifornijskoga grada San Diega. Dva dječaka, Tim Darlington i njegov prijatelj i prvi susjed Adam Podolsky, dobacivali su jedan drugom bejzbolsku lopticu na travnjaku ispred Timove kuće. Timova sestra Daryl upravo se vratila s posla i parkirala auto uz rub pločnika mahnuvši im. Njezin mlađi brat htio joj je odmahnuti pa mu je loptica ispala iz ruke i zaustavila se ispred auta. Adam je tada potrčao prema loptici, a u istom času osjetio se lagan potres; zbunjen, dječak se u doskoku nespretno spotaknuo o lopticu i u padu udario čelom o branik automobila. Adam je završio u bolnici, operiran je, potom podvrgnut induciranoj komi.
Kad se ovaj fabularni okvir donekle oljušti, pokazuje se zapravo da je Adamova nesreća samo okidač nekih drugih potresa i procesa koji upravljaju ljudskim sudbinama opisanim u ovom romanu. Pogrešno bi bilo zaključiti i da su u središtu pažnje odnosi obitelji Darlington i Podolsky, koje su na neki pomalo čudan način suprotstavljene jedna drugoj. O Podolskima čitatelj doznaje sve što treba – o fizičkom izgledu i karakternim osobinama brodskog mehaničara Jerryja i njegove žene Claire, bivše lokalne misice koja bi željela studirati modni dizajn, o njihovoj prošlosti i sadašnjem socijalnom statusu, o njihovoj djeci Adamu i Shanni – ali se jasno osjeća da oni nisu u prvom planu i pod punim reflektorima. Takvu pažnju pripovjedač poklanja Darlingtonima, „tipičnoj američkoj obitelji srednje klase“: Lori, srednjoškolskoj nastavnici engleskog jezika koja je zbog odgoja djece odustala od posla i koja je po svemu središnji lik ove dramatične priče; njezinu mužu Willu, geobiologu i oceanografu, kruto racionalnom čovjeku s nedostatkom emotivnosti; njihovoj sedamnaestogodišnjoj kćeri Daryl koja je prošla burno pubertetsko razdoblje te nešto manje sinovima Timu i sasvim malom Franku. Za njih pripovjedač kaže da su „djelovali kao sretna i razborita obitelj koju nisu ugrožavali ni fizički ni metaforički potresi sve do toga hirovitoga petka četvrtoga kolovoza 2000“.
„Hiroviti petak“ povukao je za sobom cijelu lavinu zbivanja i osjećaja u odnosima Lore i Willa, što je sliku sretne američke obitelji naoko naglo sasvim zatamnjelo. Evo kako pripovjedač opisuje Lorin doživljaj Willove izdaje bračne solidarnosti, poštovanja, dostojanstva, ljubavi: „Ali Willov neočekivani coup d’état uzdrmao je i Loru i njezin brak poput jakog potresa. Pukotine su proparale zidove kuće, slike su pale sa zidova, ormari su se pomaknuli i prevrnuli, crepovi su skliznuli s krova, ona je prestrašeno istrčala iz kuće, ulica se pod njom ugibala kao da je napravljena od gume. Uporište zemlje palo je u duboku jamu.“ Ako kuća, kako veli Bachelard, znači unutrašnje biće, ako je ona ženski simbol utočišta, majke, zaštite, onda je rasap kuće/braka zbog potresa zapravo nestanak oslonca, smisla, svijeta u kojem bi se moglo živjeti. Stoga naslov romana treba shvatiti kao metaforu, a ne u njegovu doslovnom značenju vibracija tla uzrokovanih tektonskim poremećajima.
Eksplozija Lorine (individualne) pobune protiv arogantnog i egocentričnog muža svakako ne bi bila tako snažna da je krenula tek od Willova podcjenjivanja njezina roditeljskog integriteta u razgovoru s policajcima. U romanu se, retrospektivno, razvija niz situacija i motiva koji upućuju na to da su i prije nego su stupili u brak o mnogim važnim životnim pitanjima imali različita pa i oprečna mišljenja. No tada je to bilo poticajno, a sada je Lora, na pragu srednjih godina, te razlike sve teže podnosila i primala ih kao pritisak svakodnevice. Iz nje su odjednom provalile potisnute slike i osjećaji koje je godinama susprezala zbog svoje popustljivosti jer je smatrala da to pridonosi obiteljskom zajedništvu i sreći. Prisjetila se kako je još za studija htjela ostaviti Willa zbog njegova „uobraženog kritiziranja stvari o kojima nije imao pojma“, kako je morala napustiti svoj posao u školi jer je on premalo pomagao oko kućanskih poslova i odgoja djece, kako ju je uzrujavala njegova potreba da kontrolira sve što se zbivalo u njihovu domu, kako se stalno pravio pametnijim od svih u kući, a njih nastojao prikazati kao neznalice. Nakon svega, tko ne bi bio gnjevan i tko se ne bi pobunio. Sve su te frustracije sada stvorile kritičnu masu da mužu ultimativno predloži da ide na grupnu terapiju, premda se čini da ima i drugo rješenje, odlazak s davnim „ljubavnikom za jednu noć“. U tom pogledu sve je moguće i sve je otvoreno.
Osim vrlo uvjerljiva psihološkog portreta glavne junakinje, opisa načina na koji je dospjela u stupicu iz koje izlaz može biti samo bolan, ponekad i tragičan, autorica se pozabavila, na nešto skromnijem prostoru, i nekim drugim temama. Jedna je od njih odrastanje mladih (Daryl) između obitelji i utjecaja različitih pomodnih i popularnih grupacija i pojava. Na zanimljiv su način, uz primarni opis Adamove nesreće iz gledišta neutralnoga pripovjedača, u tekst romana inkorporirani njegovi varijeteti (Daryl, Claire, Jerry, Tim, Patsy, Lora). Čitatelju će sigurno biti intrigantan i svijet Lorinih knjiga na kojima se formirao njezin literarni ukus i – da završimo jednom lijepom, neistrošenom usporedbom – knjiga koje su njoj „bile ravne otkrićima moreplovaca u petnaestome i šesnaestome stoljeću“.
Predstavljanje romana "Potres" Nede Mirande Blažević-Krietzman
Slične knjige
