Planet Friedman

Special cijena 132,21 kn Redovna cijena 146,90 kn
  • Broj stranica: 256

  • Godina izdanja: 2012.

  • ISBN: 978-953266410-2

  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez

  • Visina: 205 mm

  • Težina: 360 g

U bliskoj budućnosti svijet se sasvim izmijenio, ne postoje ni države ni vlade, svijetom su zavladale korporacije, a naš se planet zove Friedman. Ljudi žive u zonama sukladno svojem statusu – zona A rezervirana je za elitu, zona B za one koji se još možda i mogu nadati, a u zoni C nalaze se odbačeni. Pohlepa i novac pokreću svijet, one su apsolutne vrline, emocije su beskoristan balast, roditelji i djeca žive odvojeno, a ekološka katastrofa ne brine nikoga.
Liječnik Gerhard Schmidt savršeni je pripadnik elite. Zaposlenik je moćne farmaceutske kompanije zadužen za razvoj dopinga i atletičarsku zvijezdu Paulu Bolt. Stimulansi sportašima uobičajeni su i poželjni, a sportske su igre uz reality showove najomiljenija zabava pučanstva. Paula Bolt donijela je iz zone B, u kojoj je odrasla, knjige, kojih na planetu više nema. Shakespeare i Yeats izmijenit će Schmidta i on će pomoći Pauli u potrazi za tajanstvenim vođom revolucije.
Planet Friedman jednoga od najboljih suvremenih pisaca Josipa Mlakića prepun je aluzija na velike kompanije i našu stvarnost. Ova antiutopija snažno progovara o svijetu danas, o ispraznosti, reklamnoj buci i stvarnim vladarima našeg planeta. Mlakićevi junaci u okrutnom svijetu lišenom emocija polako pronalaze zrnca ljubavi i pružaju nadu, no je li nada dovoljna da se svijet promijeni?

29.11.2012.

Knjigomanija - “Potraga za sokolom”, odlična srednjovjekovna epopeja

24express, Igor Vikić, 16.11.2012.

Godine gospodnje 1072. franački otpadnik nailazi na starca i mladića koji nose zahtjev za otkupninu normanskom grofu čiji je sin zatočen u gradu Manzikertu (ondje su Turci porazili Bizant). Starac premine, a mladić nagovori viteza da s njim nastavi misiju. Naime, emir Sulejman spreman je pustiti Normana za 69 funti zlata ili četiri bijela sokola. Iskreno, nakon pročitana sam se sadržaja teškom mukom prihvatio romana jer se radnja čini šablonskom. No čim počnete čitati epopeju Roberta Lyndona spoznat ćete pravo značenje riječi mračni srednji vijek. Možda bi se na knjizi trebala sjajiti naljepnica da se roman zbog slikovitih opisa nasilja ne preporučuje mlađima od 16 godina, ali nije moje da popujem. Autor slaže zvjerstva od kojih se želudac okreće i prezentira najbolji povijesni roman u posljednjih 20 godina. Istražio je običaje, ratove i praznovjerja 11. stoljeća. Približio je taj kaotični svijet današnjem čovjeku. Ovu uzbudljivu knjigu Lyndon je pisao čak deset godina, a roman s gotovo 700 stranica nije stvoren za brzopotezno žvakanje. Kad ga počnete čitati zaboravit ćete na sve oko sebe jer Lyndon zna zadržati pozornost čitatelja.

 

Napeti pustolovni roman za opušteno čitanje u hladu

najboljeknjige.com, Nataša Ozmec, 24.6.2014.

Robert Lyndon navodno je svoj prvi roman “Potraga za sokolom” pisao deset godina, a kad ga počnete čitati, bit će vam jasno i zašto. Naime, knjiga koja počinje u opuštenoj pripovjedačkoj maniri egzotičnih Šeherezadinih priča, koja duhovitošću i smionošću podsjeća na dogodovštine slavnog Don Quijota, malo po malo, pretvara se u pravu pustolovnu dramu s primjesama romantične epopeje, ali i psihološkog nijansiranja likova dostojnog ponajboljeg realističnog romana, a usto odiše ekonomičnim stilom moderne proze. Tako nas Lyndon gotovo neprimjetno vodi na ugodan put kroz povijest književnosti, kao što nas njegovi likovi vode na nevjerojatno putovanje Europom 11. stoljeća.

Šarolika družina okupljena oko franačkog plaćenika Vallona kreće 1072. iz Engleske, tada pod okrutnim Normanima, na opasan pohod koji treba završiti u Anatoliji, jer nose otkupninu za zatočenog mladog Normana: četiri bijela lovačka sokola, protuvrijednost šezdeset devet funti zlata. Problem je što bijeli sokolovi žive samo na krajnjem sjeveru pa će družina najprije put dalekog Islanda i ledom okovanog Grenlanda, pa preko Norveške i Rusije do Carigrada. Na tom putu, naravno, kao i u svakom dobrom pustolovnom romanu, prate ih razne prepreke i nedaće, razni obrati, nova savezništva i stara neprijateljstva. Na gotovo sedamsto strana Lyndon si je dopustio da epskom sporošću nehajno prede i isprepliće tanke niti prijateljstva, ljubavi, naklonosti i empatije među likovima. Iako se kod nekih epizoda možda zapitate o njihovoj svrhovitosti za radnju, u romanu zapravo nema nijednog lika previše, nijedne scene viška - sve je to dio veličanstvene slike predivnog, opasnog i gotovo mističnog putovanja koju je zamislio jedan čovjek.

Upravo je začudna količina podataka - što povijesnih, što praktičnih - iz svakodnevnog života srednjovjekovnog doba kojima nas Lyndon nenametljivo obasipa. S nevjerojatnom preciznošću opisuje hvatanje sokola ili pak vađenje zuba bez kliješta, vidanje rana ili upravljanje brodom. Život na samotnom Islandu ili u živopisnoj Rusiji opisuje jednakom lakoćom, kao i raslinje i životinjski svijet engleske šume ili obala Baltičkog mora. Naslutit ćete i mnoge povijesne činjenice i osobe, ali nerado ćemo vam pokvariti veselje preopširnim nizanjem opisa i događaja. Kad vam napeta radnja to dopusti, morate se zapitati kolike je sate taj čovjek proveo u knjižnicama nad starim spisima i stručnom literaturom, slažući sliku svijeta ranog srednjovjekovlja.

Ono na što ipak treba upozoriti jest surovost kojom Lyndon ne samo opisuje okolnosti i odnose među likovima, nego se i sam surovo ophodi s vlastitim likovima, što čitatelja tjera da se osjeti zatečenim, gotovo odgovornim, poput nevidljivog suputnika, za ono što se zbiva. Naime, na početku romana lakoća stila, egzotičnost likova i originalnost radnje, lako vas mogu navesti da pomislite kako čitate neopterećenu izmaštanu fantaziju za odrasle, neke vrste zabavne i neopterećene Prstenove družine, samo u stvarnim povijesnim okvirima. No Lyndon vam upravo surovom realnošću bez imalo spektakla, kojom prema sredini i kraju romana sve više začinjava radnju, ne dopušta da povjerujete u početnu, gotovo pastoralnu idiličnost.

Prizori borbe, sukobi, umiranje, pa čak i mučenja jednostavno su njezin sastavni dio, činjenice kao i bilo što drugo. Ako radije čitate nešto sasvim light i ljeti nosite isključivo ružičaste naočale, ostavite ovu knjigu za neke tmurnije dane. Ako pak volite dobro, sočno, referencama i poviješću bremenito štivo, svakako na ljetovanje ponesite ovog mastodonta među knjigama u odličnom i dosljednom prijevodu Patricije Vodopije, jer će sigurno utažiti vašu glad za dobrom pustolovinom i još boljim romanom.