Otkrivanje nebesa

Special cijena 63,00 kn Redovna cijena 70,00 kn
  • Jezik izvornika: nizozemski

  • Prijevod: Romana Perečinec

  • Broj stranica: 888

  • Godina izdanja: 2009.

  • ISBN: 978-953266081-4

  • Naslov izvornika: De ontdekking van de hemel

  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez

  • Visina: 205 mm

  • Težina: 945 g

U Otkrivanju nebesa suvremeni klasik nizozemske književnosti Harry Mulisch ispisuje maštovitu i provokativnu kulturnu i političku povijest dvadesetoga stoljeća duhovito povezujući nebesko i zemaljsko. Tu višeslojnu pripovijest o čovjekovu odnosu prema Bogu i smislu života uokviruju razgovori božanskih bića koja Šefu, razočaranome ljudskim otkrićem genoma - najdubokoumnije božanske zamisli da je život zapravo čitanje, a samo čovječanstvo Knjiga nad knjigama - moraju vratiti ploče s Deset Božjih zapovijedi. Da bi ostvarili taj naum, učinit će sve da jedne hladne zimske noći otpočne prijateljstvo između Maxa Deliusa i Onna Quista, astronoma i lingvista koji ubrzo postaju nerazdvojni, a kada u njihove živote uđe mlada violončelistica Ada Brons, u Otkrivanju nebesa razvija se i neobična ljubavna priča. Rijetki su pripovjedači poput Harryja Mulischa koji s takvom pripovjednom lakoćom, životnošću i humorom progovaraju o odnosu neba i zemlje, a Otkrivanje nebesa nesumnjivo je vrhunac njegova opusa.

Harry Mulisch izvrsno ocrtava intelektualno prijateljstvo, odnos kakav rijetko nalazimo u suvremenoj prozi. Likovi Maxa i Onna, koje je Mulisch stvorio u maniri Thomasa Manna, posve su različiti, no njihovi razgovori pršte oštroumnim i neočekivanim opažanjima.
Jack Miles, The New York Times

Mulisch umije pisati i učiniti erudiciju zanimljivom. Ako niste iznimno dobro upućeni, iz ovog ćete romana mnogo naučiti... zaključna su poglavlja puna duhovitih dosjetki i neodoljiva.
Tibor Fischer, The Times

Harry Mulisch samoga je sebe pretvorio u junaka romana ostvarivši remek-djelo. Uspio je stvoriti veliki roman o epohi poslijeratnog naraštaja.
Der Spiegel

Mnoge će stranice ovog pomno osmišljenog i dovitljivog djela jednostavno proletjeti.
John Updike, The New Yorker

Vedra, veličanstvena i provokativna knjiga.
Richard Todd, Times Literary Supplement

5.11.2009.

Otkrivanje nebesa - Harry Mulisch

Dnevni kulturni info, Gordan Duhaček, 14.09.2009.

Prevoditeljica Romana Perečinec zasigurno nije imala jednostavan posao pred sobom kada se prihvatila prevođenja knjige “Otkrivanje nebesa” nizozemskog suvremenog klasika Harryja Mulischa. Izazov je bio i kvantitativne i kvalitativne naravi, jer ovaj je roman Mulischev «magnum opus» i po količini stranica, kojih je blizu tisuću, ali i po temama, koje uključuju, između ostaloga, postojanje Boga, budućnost čovjeka i smisao života. Na kraju ga je obavila težački pošteno, ako već ne do kraja inspirirano onda barem tako da čitatelju vjerno omogući i uživanje i nerviranje u Mulischevoj prozi. “Otkrivanje nebesa” objavljeno je 1992. godine, a na hrvatski prijevod trebalo je čekati sedamnaest godina, sve dok se oko istoga nije angažirala agilna Fraktura. Ipak, kašnjenje je doprinijelo tome da u 21. stoljeću Mulischev roman izgleda pomalo zastarjelo sa svojim fin-de-sciecle fatalizmom, koji se, gledan kroz prizmu 11. rujna 2001., čini izrazom davne prošlosti. Svijet “Otkrivanja nebesa” jest hladnoratovska Zapadna Europa, koja još uvijek liže svježe rane Drugog svjetskog rata, a istovremeno pokušava probaviti društvene promjene koje sa sobom nosi širenje komunizma u svijetu i uspon radikalne ljevice u vlastitom dvorištu. Pucajući na još više od čiste politike, Mulisch odlazi u metafiziku, dajući ljudskim previranjima božanski kontekst. Priču o odnosu dva prijatelja “Otkrivanje nebesa” prezentira kao posljedicu igre anđela, a sve s ciljem konačnog odvajanja razočaranog Boga od njegove neposlušne, ali i najdraže kreacije - ljudi. Anđeli se javljaju kroz međusobni dijalog na početku svakog od četiri dijela romana, no njihovo nadmudrivanje, iako često vrlo zabavno i puno rječitog apsurda, predstavlja najslabiji dio romana, kao uostalom i sve ostalo što se u “Otkrivanju nebesa” tiče transcendentalnog. Pisan u istom ključu, sam kraj romana, kao vrhunac osobne, ali i intelektualne drame glavnih likova, potpuno iznevjerava sve ono što mu prethodi. Deus ex machina je simbolički odgovarajuća odluka autora za roman koji se bavi potragom za Bogom, ali se rasplet intelektualnih i psiholoških misterija koje Mulisch opširno i uvjerljivo razrađuje ispostavlja kao najlakše, skoro pa nemaštovito rješenje. Nakon svega, to jednostavno nije dovoljno da jedan od glavnih likova odleti u kičasti raj i tamo živi happily forever after, te pritom i “Otkrivanje nebesa” čvrsto usidri kao pobožni roman. Jer sve što tome prethodi je uzbudljiva priča dvojice prijatelja, Maxa Deliusa i Onna Quista, čiji početni susret anđeli aranžiraju u prologu. Da smo na pažljivo konstruiranom teritoriju ambicioznog pripovijedanja Mulisch dokazuje odmah, birajući ciljano njihova zanimanja - astronom i lingvist. Jedan, naime, traži Boga među zvijezdama, a drugi, potpuno vitgenštajnovski, među riječima, dakle onome što, po Bibliji, bijaše na početku. No, prije nego se suoče s vječnim, Max i Onno u ovozemaljskom dožive sve što čini najbolje dijelove “Otkrivanja nebesa”. Za početak, to je njihov odnos, utemeljen na dubokom razumijevanju, poštovanju i ljubavi, ili, drugim riječima, prijateljstvo za cijeli život koje isti konzekventno nagriza, ali nikada ne uspije uništiti. Mulisch bez patetike ulazi u pomaknute psihe ova dva neuobičajena lika, svojevrsnih intelektualnih nadljudi s potpuno običnim ljudskim problemima. Obojica se zaljube u istu ženu i obojica zbog nje na trenutak izdaju vlastiti odnos, onda sudjeluju u odgajanju sina za kojeg se do samog kraja ne zna čiji je zapravo, a povrh svega se upetljaju i u burni politički život druge polovice šezdesetih godina prošlog stoljeća. Autor je spisateljski u tim dijelovima toliko moćan da bez ikakve konfuzije kroz usta likova ili vlastite esejističke pasaže objašnjava razne političke teorije, prirodnoznanstvene i humanističke principe, proturječja ljudskih emocija i društvene promjene. Svi ti, možda i prekobrojni, elementi romana “Otkrivanje nebesa” nadopunjuju jedan drugog, a ritam pripovijedanja se, kao u svakom dobrom krimiću, ubrzava prema kraju. Međutim, kraju u kojem cijelo dotadašnje pripovjedačko dostignuće Harryja Mulischa skreće u pravcu “Da Vincijevog koda” za nadobudne studente Filozofskog fakulteta, pa se može zaključiti da je ovo jedan od romana kojem bi bilo bolje da je ostao nedovršeno remek-djelo. Gordan Duhaček