Odrast
Pojmovnik za novu eru
19,78 €
-
Jezik izvornika: engleski
-
Prijevod: Mirta Jambrović
-
Broj stranica: 416
-
Datum izdanja: ožujak 2016.
-
ISBN: 978-953266695-3
-
Naslov izvornika: Degrowth: A Vocabulary for a New Era
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 204 mm
-
Težina: 510 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 0,00 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Odrast (degrowth) odbacivanje je iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. Jer, ako želja za rastom izaziva krizu, i ekonomsku, i ekološku, i društvenu – kao što tvrde autori u ovom zborniku – rast nije rješenje. Srećom, u praksi se pojavljuju alternativna rješenja, novi oblici življenja, proizvodnje i potrošnje, koji svima mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj je promišljanja u pojmovima odrasta izgraditi paradigmu koja sadržava i ekološku održivost i veću društvenu pravednost.
Odrast – pojmovnik za novu eru međunarodni je priručnik o odrastu koji jezgrovito i pristupačno prikazuje glavne izvorne prijepore, temeljne ideje, strateške smjernice i poveznice sa srodnim svjetonazorima. Autori tekstova objavljenih u ovoj knjizi pripadaju različitim školama mišljenja i disciplinama, dolaze iz različitih životnih sfera; oni su antiutilitaristi, bioekološki ekonomisti, ekonomisti stabilnoga stanja, (neo)marksisti, politički ekolozi, sadtopisti, te aktivisti i praktičari.
Sjajan pojmovnik! Čitav niz međunarodnih autora u Odrastu daje briljantan pregled novog područja ekonomije koja se odriče opsesije rastom. Natuknice su sažete, ali rječite, stručne, a opet orijentirane prema djelovanju.
— Wolfgang Sachs, Institut Wuppertal u Berlinu
Odrast se direktno suprotstavlja kukavičjem jajetu ekonomskog rasta kroz akumulaciju kapitala: Ne postoji drugo blago osim života, a kako bi se očuvao život na planetu i osigurala budućnost za sve, nužno je izići iz aktualnog sustava proizvodnje. Ovo je ključna poruka za naše doba.
— John Bellamy Foster, Sveučilište Oregon u Eugeneu
Odustajanje od mitova uvijek je bilo teško... No to je duh tekstova u ovoj knjizi koji pitaju: hoće li biti moguće pobjeći iz šapa čudovišta rasta? Odgovor je jednostavan. To nije samo moguće, nego je i neophodno.
— Alberto Acosta, FLACSO
U povijesnom trenutku u kojem nas politički, ekonomski i intelektualni vođe uvjeravaju da se ništa fundamentalno više ne može propitivati ništa ne može biti važnije od pokreta – misaonog i djelatnog – koji predstavlja ova knjiga o odrastu...
—David Graeber, London School of Economics
Provokativna, opsežna, smjela i iznimno originalna analiza.
— Karen Bakker, Sveučilište Britanska Kolumbija u Vancouveru
Nazovite ga kako želite: srećom, životom u granicama, zajednicom, pravom demokracijom – odrast nas zove i daje nam snagu za hrabro djelovanje.
— Richard Norgaard, Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju
Knjiga koja će vas u nekom trenutku naljutiti i potaknuti na razmišljanje
Petra Miočić, Pročitajto.com, 7. 4. 2016.
Što je odrast? Odbacivanje iluzija o rastu kao jamstvu budućeg napretka ili poziv na promišljanje neke drugačije društvene proizvodnje? Do prošlog četvrtka vjerojatno je malo tko uopće čuo za pojam odrasta, a još je manja skupina ljudi uistinu razumjela slojevitost koncepta iza ove petosložne riječi. Kako je, predstavljajući zbornik Odrast: pojmovnik za novu eru u zagrebačkom art kinu Grič istakla njegova urednica Iva Karabaić, odrast je, osim poziva na djelovanje, i misaona škola u nastajanju koja kombinira ekologiju, političku ekologiju i ekološku ekonomiju sa poviješću i antropologijom, ali i društveni pokret koji korelira s nekim filozofskim školama globalnog juga.
Za shvaćanje koncepta od najveće je važnosti na jednom mjestu okupiti, pojasniti i na daljnje promišljanje čitatelju ponuditi osnovne pojmove za razumijevanje nove misli. Stoga je izdavačka kuća Fraktura, u suradnji s Institutom za političku ekologijunedavno objavila hrvatski prijevod Odrasta u kojem je, na 416 stranica, pod uredničkim nadzorom Giorgia D’Alise, Federica Demarie i Giorgosa Kallisa sabrano više od pedeset tekstova čiji su autori o odrastu promišljali s različitih stajališta i na nj gledali kroz različite vizure. Jedan od urednika, Federico Demaria, na zagrebačkom je gostovanju odrast opisao kao provokativni slogan. „Odrast sačinjavaju dvije važne stvari; s jedne strane to je kritika gledanja na pojedince i društvo samo u terminima ekonomskog rasta i brige samo za novac, a na drugom je kraju to prijedlog za politički projekt, pruža neke ideje kako bi ovo društvo moglo funkcionirati drugačije, sa zajedništvom, a ne ekonomijom kao središnjim konceptom“, objasnio je Demaria.
Potreba za stvaranjem ovakvog zbornika pojavila se nakon konferencije u Parizu 2008. godine kao odgovor na pitanje što odrast zapravo jest, često prisutno u akademskoj zajednici i s odrastom povezanim društvenim pokretima. Pojmovnik je, ističe Demaria, odabran upravo stoga što odrast nije dogma već rasprava. Stoga su i termini ključni za buduću raspravu postavljeni u središte pažnje u samom tekstu. Zbornik je nastajao pune dvije godine i u njegovu je stvaranju, uključujući i deseti po redu, hrvatski prijevod, sudjelovalo gotovo stotinu ljudi, mladih aktivista, ali i znanstvenika koji o odrastu promišljaju kroz svoj znanstveni diskurs. O potrebi za hrvatskim izdanjem govorio je, u ime Instituta za političku ekologiju urednik hrvatskog prijevoda i koautor predgovora Mladen Domazet pojasnivši kako su jačinu potrebe za kvalitetnim pojmovnikom na hrvatskom jeziku spoznali počevši o odrastu predavati na Hrvatskim studijima jer mnogi čitatelji čitaju i na engleskom jeziku, ali za kvalitetnu je raspravu važno stvoriti kvalitetan korpus literature na vlastitom jeziku. Tako se s planiranjem hrvatskog prijevoda krenulo nedugo nakon objave engleskog izdanja, a i sam je pojam iskovan još 2012. godine na jednom strateškom planiranju Zelene akcije kada je engleski izraz degrowth umjesto nerasta postao odrast, isprva privremeno, a potom se zalijepio i kad je Mirta Jambrović započela s prijevodom, više ga se nije dalo otjerati. Kako je odrast kao takav nov pojam, i prijevod zbornika koji govori o odrastu bio je, kazala je prevoditeljica, pravi prevoditeljski izazov no ona je posve svjesno odlučila na sebe preuzeti mogući bijes budućih čitatelja „Knjiga je prepuna novih i neupotrebljavanih riječi koje samim time smetaju, svrbe čitatelja za uho. Primjera radi, u tekstu postoje „advocates of degrowth“ i „degrowthers“ te sam i ja, prevodeći, željela istaknuti tu razliku i prvi su postali zagovornici odrasta, a drugi odrastnici“, istakula je Jambrović na što se nadovezao Demaria pojasnivši da izraza i tumačenja ima koliko i prijevoda. Naime, u Francuskoj, odakle termin i potječe, odrast je décroissance i, jednako kao što problemi hrvatskog društva nisu istovjetni onima s kojima se susreće francusko društvo, niti značenje francuskog termina nije istovjetno hrvatskom.
Unatoč toj mnogostrukosti značenja, s odrastom se, smatra četvrti predstavljač Edo Popović hrvatski pisac u ulozi kritičkog čitatelja zbornika, dogodila istodobnost u različitim krajevima svijeta. Ljudi dolaze na istu ideju ne znajući zapravo da se to čime se oni bave ili što primjenjuju u svakodnevnom životu na određeni način zove i da se o tome u akademskim i aktivističkim krugovima naveliko promišlja. Iako se i ranije susretao sa sličnom literaturom, Popović ne skriva zadovoljstvo pojavom zbornika na hrvatskom jeziku „Izuzetno sam zahvalan ljudima koji su radili na ovoj knjizi, dobro će doći zainteresiranima. Sa literaturom koja se bavi temama sličnim onima okupljenim u ovom zborniku susretao sam se posljednjih desetak godina, to je vrlo raznorodna literatura i mnoge su teme dobro pokrivene ovim zbornikom koji ni nije knjiga koja se čita od korica do korica, kao napeti krimić, već je zbirka tekstova kojima se neprekidno vraćate.“
Osvrćući se na mogućnost ukorijenjivanja odrasta u hrvatskom društvu, Popović nije pretjerano optimističan jer smatra kako smo još uvijek ipak tradicionalno i religiozno društvo koje robuje simbolima, no Demaria i Domazet na stanje gledaju nešto pozitivnije. Važna je, slažu se, uloga pojmovnika jer on čitatelju pruža širu perspektivu ne samo o odrastu nego i o jednakosti i demokraciji te svaki čitatelj, završivši s čitanjem, može stvoriti vlastitu ideju o tome što odrast jest. Budući da je odrast rasprava, a ne dogma, urednici na kraju predlažu svoju ideju odrasta, ali dopuštaju da svaki čitatelj oblikuje vlastito mišljenje. „Ovo je knjiga“, zaključio je Mladen Domazet, „koja će vas u nekom trenutku naljutiti. Nije pretjerano teška, ali potaknut će vas na razmišljanje umjesto na puko enciklopedijsko upijanje činjenica i u nekom će vas trenutku svakako naljutiti, a to je i najbolje što vam knjiga ovog tipa može učiniti.“
Naljutiti, natjerati da se zapitate, da promišljate i obogatiti vas nekim novim saznanjim baš kao što je to učinilo i samo predstavljanje knjige. Specifičnosti teme unatoč, i potpuno su neupućeni nakon predstavljanja stekli osnovni dojam o onome što odrast predstavlja, a koliki je interes za razgovorom o ovoj i sličnim temama pokazalo je i vrijeme koje je jednostavno iscurilo, ukupno 90 minuta bilo je prekratko za sva pitanja, kako predstavljača, tako i znatiželjne publike.
Epoha rasta iscrpljena, “odrast” je rješenje
Boris Pavelić, Novi list, 16. 4. 2016.
U kakofoniji destruktivnih i retrogradnih političkih slogana, poput notornoga ustaškog pozdrava, optužaba predsjednice Republike protiv nacionalnih manjina, ili Karamarkove paranoje da su »boljševizam i žal za Jugoslavijom svuda oko nas«, nezapaženo prolazi dobrodošao izdavački pothvat zagrebačke »Frakture«, koja je upravo objavila knjigu s, nadajmo se, velikim potencijalom: »Odrast - pojmovnik za novu eru«.
Riječ je o prijevodu zbornika radova o »odrastu«, u Hrvatskoj gotovo nepoznatome političkom pojmu koji sažimlje sada već razrađen, znanstveno utemeljen i sve rašireniji ekološko-politički pokret koji zagovara široku, ambicioznu i borbenu alternativu ekonomskom rastu, tom samorazumljivom imperativu globaliziranoga svijeta koji održava nepravdu, produbljuje neravnopravnost i začinje ratove, a svijet vodi u ekološku propast, sve do istrebljenja života na Zemlji.
Ali sve se to može reći i jednostavnije: živite li u kući s vrtom, svjesni odgovornosti za okoliš, te podmirujete li bar dio potreba za hranom iz vlastite čiste proizvodnje, vi živite u skladu s »odrastom«, »odrastnik« ste, svjesno ili ne. Uostalom, stanovit dio starije i(li) srednje generacije ovdašnjih građana, živio je ili živi po načelu samoodrživosti, pa bi ih autori ovoga zbornika nazvali »odrastnicima«. Ako ste, pak, urbani tip, živite na asfaltu, ali žudite za tišinom, mirisom zemlje i plodovima vlastitih ruku, potencijalni ste »odrastnik«, pa ćete se, uz malo sreće, osloboditi terora onoga što je, u obličju urbanih džungli, čovjeku donio san o »raju« beskonačnog gospodarskog rasta.
Grupa 22
Analize, pojmovna razlikovanja, novu terminologiju i suvremeni pogled na te stare ekološke teme nudi »Odrast - pojmovnik za novu eru«. Zbornik su uredili Giacomo D'Alisa, Federico Demaria i Giorgos Kallis, ekonomisti i ekolozi, a za Frakturu odvažno prevela Mirta Jambrović. Hrvatsko izdanje priredila komparatistica politike Danijela Dolenec i fizičar Mladen Domazet. Njih su dvoje aktivisti Grupe 22, koja se predstavlja kao »progresivna zeleno-lijeva istraživačka i zagovaračka organizacija predana razvijanju alternativnih modela društveno pravednih, demokratskih i materijalno održivih društava za 22. stoljeće«, ali i Instituta za političku ekologiju, koji, kako kaže, »radi na stvaranju ekološki održivog, pravednog i demokratskog društva«.
»Odrast - pojmovnik za novu eru« prvobitno je objavljen na engleskome, i dosad preveden na deset jezika. Riječ je o zborniku pedesetak znanstveno-popularnih tekstova koji, kako Domazet i Dolenec kažu na početku predogovora hrvatskome izdanju, »pokušavaju ocrtati temeljni pojmovni aparat za društvo drugačijeg od ovoga u kakvom živimo danas«. Ambiciozan cilj, ali i ne manje ambiciozan rezultat: radovi pedesetak znanstvenika iz cijeloga svijeta, posvećenih gospodarskoj i životnoj alternativi, okupljeni na jednome mjestu, tvoreći nešto poput temeljnoga udžbenika »odrasta«, jednoga od brojnih rukavaca u moćnoj - nažalost ne i premoćnoj - rijeci suvremenoga globalnog ekološkog pokreta.
Osobni je dojam potpisanog novinara da je najveća vrlina ove knjige mnoštvo novih političko-ekoloških pojmova koje unosi u ovdašnju javnost. »Odrast« je, dakako, najvažniji i krovni, a njime se, nakon što ga je prvi put 1972. upotrijebio ljevičar i ekolog Andre Gorz, »zahtijeva napuštanje ekonomskog rasta kao društvenoga cilja« te »označuje smjer u kojemu će društva manje iskorištavati prirodne resurse, a život organizirati i živjeti drukčije nego danas«. Sve su to, moglo bi se tvrditi, stare ekološke teme, ali i alternativnih načina života koji se mogu slijediti sve do u davnu prošlost. Dakako - ali knjiga od toga ni ne bježi. Jedan od njezinih urednika, duhoviti Talijan Federico Demaria, na nedavnoj je promociji u Zagrebu kazao kako su teme odrasta »istodobno i stare i nove«, jer tematiziraju davne probleme, ali nastoje to na nov, znanstveno utemeljeniji način. »Odrast je provokativni slogan, misaona škola u nastajanju i društveni pokret«, definira Demaria. »Odrastnici smatraju da su autonomija, sreća, konvivijalnost važnije od ekonomije i novca. Ne zahtijevamo niži BDP, nego drukčije računanje, jer se složenost društva ne može svesti samo na iznos BDP-a«.
Preispitivanje teorija razvoja
Te osnovne ideje razrađuje zbornik o odrastu. Razmatraju se tu, kako rekosmo, široj javnosti nepoznati pojmovi, koji bi, bude li pameti, naročito u Hrvatskoj mogli pripomoći ozdravljenju javnoga diskursa: antiutilitarizam, bioekonomija, okolišna pravednost, depense, emergija, komodifikacija, konvivijalnost, pedagogija katastrofe, zajednička dobra, jamstvo zaposlenja, javni novac, nova ekonomija, osnovni i maksimalni dohodak, postnormalna znanost, ekonomija stalnosti, feministička ekonomija... A da odrast u ovdašnjim društvima može biti čak i prijemčiviji nego u visokoindustrijaliziranim i individualiziranim društvima razvijenog Zapada, zanimljivo argumentiraju autori hrvatskoga predgovora kada Hrvatsku analiziraju kao društvo »koje je duboko pounutrilo zapadnjački pogled na vlastitu kulturu, prema simplificiranoj dihotomiji u kojoj Europa predstavlja civilizaciju, racionalnost i poredak, a Balkan zaostalost, nasilje i otpor modernizaciji«. Međutim, »pojmovni okvir i perspektiva koju nam pruža odrast sugeriraju pak da je dandašnji neodrživi način života posljedica upravo zapadnjačke modernizacije koju se tako predano trudimo oponašati.
Teorija i pokret odrasta zahtijevaju preispitivanje dosadašnjih teorija razvoja, uključujući dosege modernizacije, čime otvaraju pojmovni i djelatni prostor da se pitamo ima li i u našem načinu života vrijednih praksi koje trebaju ući u program odrasta«. Pozdravljajući »odrastnike«, nadamo se samo da to ni u kom slučaju ne podrazumijeva dosadašnje, »našem načinu života« tako mile kolektivističke, šovinističke i patrijarhalne »prakse«.
Intrigantnost kovanice »odrast«
Hrvatskom riječju 'odrast' nastojimo što više zadržati upotrebni potenijal engleske riječi 'degrowth', od šok-efekta do kovanja raznih izvedenica«, objasnili su u predgovoru hrvatskome izdanju njegovi autori Danijela Dolenec i Mladen Domazet. Vjerojatno će trajno ostati tajnom tko je prvi autor izraza »odrast«, jer Mladen Domazet kaže kako je riječ prvi put čuo prije nekoliko godina na jednome okupljanju »Zelene akcije«, ali se ne sjeća od koga. U kovanici su »s jedne strane spojeni prefiks -od, koji, kao dio glagola, među ostalim izriče odvajanje, udaljavanje, odstranjivanje, izvršenje radnje do kraja (otpjevati, odglumiti) ili okončanje nekoga stanja (odbolovati, odvezati); te 'rast', kao 'ekonomski rast', 'rast BDP-a'. 'Odrast' je, dakle, najprije udaljavanje od imperativa rasta«, objašnjavaju u predgovoru podrijetlo i prvo značenje termina. Ali, »odrast« ima i konotaciju tipičnu za hrvatski jezik, baš kao što francuski »décroissance«, pored »odrasta«, konotira »od-vjerovanje«: »odrast«, naime, sugerira »odrastanje kao sazrijevanje i zaustavljanje fizičkog rasta pojedinca. 'Odrast' za pojedinca, vjerujemo, sugerira i zrelost i shvaćanje vlastite uloge u prirodnom i društvenom okruženju«. Zanimljivo je, također, kako prevoditeljica Mirta Jambrović argumentira zašto je odabrala »odrastnik« umjesto, na primjer, »odrastovac«: »odrastnik« je izvela iz »beatnik«, jer »beat pokret« i »beatnici« sugeriraju otpor i subverziju, vrijednosti koje »odrast« svakako želi nasljedovati.
Ekonomski rast nije rješenje
Lana Bunjevac, Jutarnji list, 7. 5. 2016.
U rujnu 2008. godine, netom prije izbijanja financijske krize, katalonski aktivist Enric Duran putem online videa javno je priznao kako je u razdoblju od 2006. do 2008. iz 39 španjolskih banaka preko kredita podigao 492 tisuće eura, koje ne namjerava vratiti.
Građanski politički neposluh bio je tijekom povijesti česta metoda otpora koja se sastoji u suprotstavljanju zakonu koji se smatra nepravednim, a slučaj Enrica Durana vrsta je financijskog građanskog neposluha kojim je Duran nastojao skrenuti pažnju na neodrživi španjolski kreditni i bankarski sustav. Kao što je i najavio, novac nikada nije vratio, nego je njime financirao mnoge pokrete i projekte koji promoviraju alternative kapitalizmu, a mediji su ga prozvali španjolskim Robinom Hoodom, odnosno - Robin Bank. Uhićen je u proljeće 2009. godine te zatim pušten uz jamčevinu, a trenutačno se nalazi u bijegu od španjolskih vlasti jer mu prijeti osam godina zatvora.
Španjolska, a posebno Katalonija ima dugu tradiciju anarhizma, a Duran je bio jedan od osnivača Cooperative Integral Catalana (CIC), inicijative koja je danas jedan od najradikalnijih izraza antikapitalističke politike u Španjolskoj. Jedan od projekata pokrenutih oko Cooperative Integral Catalana bio je i eko-industrijski kolektiv Calafou, jedan od primjera odrasta, pokreta usmjerenog protiv kapitalizma koji je upravo u Španjolskoj doživio veliki uzlet i popularnost. Odrast je vrsta misaone škole u nastajanju koja kombinira ekologiju, političku ekologiju i političku ekonomiju, a čija je glavna ideja da je ekonomski rast došao do svojih krajnjih granica, pogotovo u razvijenim zemljama.
Limiti rasta
- Odrast je kritika hegemonije rasta i rezoniranja da trebamo ekonomski rast kako bismo riješili sve društvene probleme. To je također lijevi politički projekt čiji je cilj ekološka održivost, rodna jednakost, društvena pravednost i blagostanje ljudi. Nastao je iz debate 70-ih o limitima rasta, dakle potječe iz područja političke ekologije. Izazovi 21. stoljeća trebaju nove paradigme, s obzirom na to da one iz 18. i 19. stoljeća više nisu učinkovite. Odrast su pokrenuli grassroots aktivisti 2002. godine u Francuskoj, odakle se rapidno proširio u druge europske zemlje. Počeo je kao provokativni slogan među aktivistima, ali sada se o njemu raspravlja u akademskim krugovima i znanstvenim publikacijama. Važna je tema nove ljevice, točnije stranke kao što su Podemos i građanska platforma Barcelona en Comú - objašnjava mi Federico Demaria, talijanski znanstvenik koji već desetak godina živi u Španjolskoj i radi kao istraživač pri Institutu za znanost i tehnologiju okoliša na Autonomnom sveučilištu u Barceloni.
Demaria je u Zagreb stigao kako bi predstavio zbornik radova ''Odrast - Pojmovnik za novu eru'', koji je upravo preveden na hrvatski i objavljen u izdanju Frakture i Instituta za političku ekologiju, a Demaria je jedan od njegovih urednika, uz Giacoma D'Alisu i Giorgosa Kallisa.
Ideja za knjigu proizašla je iz međunarodnih konferencija o odrastu koje se organiziraju svake dvije godine (sljedeća je krajem kolovoza u Budimpešti), a riječ je o zborniku radova iz cijeloga svijeta u kojem je svatko sa svog aspekta obradio teme bliske odrastu kao što su okolišna pravednost, digitalna zajednička dobra, dijeljenje posla, temeljni i maksimalni dohodak, ekološke zajednice, banke vremena, urbano vrtlarstvo...
Nova riječ u leksiku
Zbornik uvodi i neke manje poznate pojmove kao što su konvivijalnost, dépense i sadtopisti, a među istaknutijim autorima je i Serge Latouche, francuski profesor emeritus ekonomije na Sveučilištu Paris-Sud, stručnjak za ekonomske i kulturne veze između globalnog Sjevera i Juga i jedan od najpoznatijih pristaša teorije odrasta, autor knjige ''Farewell to Growth''.
Riječ odrast nova je riječ u leksiku koje još nema u rječnicima i prijevod je engleske riječi degrowth (na španjolskom je decrecimiento, na katalonskom decreixement, na talijanskom decrescita, na njemačkom se koristi izraz Postwachstum), no originalno dolazi od francuskog izraza décroissance koji je prvi put u jednoj akademskoj debati upotrijebio francuski intelektualac i jedan od glavnih teoretičara Nove ljevice André Gorz 1972. godine. Gorz je bio preteča političke ekologije, a izvor mu je bio Nicholas Georgescu-Roegen, pionir ekološke ekonomije i bioekonomije. Godine 1993. Michel Bernard, ekološki i mirovni aktivist iz Lyona, u svom je časopisu Silence objavio članak Jacquesa Grinevalda, profesora na Sveučilištu u Ženevi, s temom ''Georgescu-Roegen: bioekonomija i biosfera'' u kojem se eksplicitno govorilo o odrastu. Javna rasprava o odrastu u Francuskoj pokrenuta je 2002. tematskim brojem časopisa Silence. To je, smatraju urednici zbornika, vjerojatno bilo ishodište današnjeg pokreta odrasta, koji je zapravo nastao kao posljedica prosvjeda na ulicama Lyona, gdje su prosvjednici zahtijevali gradove bez automobila, zajedničke obroke na ulicama, zadružnu nabavu hrane i kampanje protiv oglašavanja. Proširivši se iz Francuske, postao je sloganom koji su pokrenuli zeleni aktivisti i antiglobalistički aktivisti u Italiji 2004. te u Kataloniji i Španjolskoj 2006. godine. Engleski naziv degrowth prvi je put službeno upotrijebljen na međunarodnoj konferenciji o odrastu u Parizu 2008. godine.
- Osim u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj te u latinoameričkom krugu, postoji i snažan pokret odrasta u Njemačkoj i nordijskim zemljama, posebno u Leipzigu i švedskom Lundu i Stockholmu - kaže Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, koji je zajedno s Danijelom Dolenec, docenticom na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti, napisao predgovor hrvatskom izdanju knjige.
Hrvatski prijevod riječi degrowth za neke će možda zazvučati nespretno, no valja napomenuti kako on nije preveden sada, već je Domazet taj izraz prvi put čuo na velikom skupu u Zelenoj akciji prije nekoliko godina i on se ustalio među domaćim aktivistima.
- Lomili smo koplja i oko riječi ''odrastnik'' - u engleskom izvorniku pojavljuju se dva pojma: advocates of degrowth i degrowthers. Advocates of degrowth bili bi zagovornici odrasta, ali pojam degrowther jednostavno je izvedenica od imenice degrowth, i jednako je nova riječ u engleskom kao što bi bila i u hrvatskom. Dvoumila sam se između prijevoda odrastnik ili odrastovac (vodeći se pojmovima bitnik i bitnici, Razlog i razlogovci) - i jedno i drugo povlači konotacije, no oba su nastavka tvorbeno prihvatljiva. Na kraju sam se odlučila za odrastnike baš zato što zvučno malo podsjećaju na riječ bitnik - objašnjava prevoditeljica knjige Mirta Jambrović.
Primjeri iz prakse
Neki od primjera odrasta u praksi koji su nam svima dobro poznati su vrtlarstvo na neiskorištenim parcelama, piratsko programiranje i popravljaonice bicikala ili pak ideja da se svim građanima dodijeli bezuvjetni osobni dohodak, kako bi se osigurala temeljna razina preživljavanja i sigurnost za sve one koji nemaju pristup plaćenom poslu. Jedan od dobrih primjera odrasta je i u uvodu spomenuti katalonski projekt Calafou.
- Calafou je eko-industrijski kolektiv u napuštenoj tvornici tekstila iz 19. stoljeća na rijeci Anoia, 30 km od Barcelone. Sadrži 35 malih stanova, 12 tisuća četvornih metara industrijskih zgrada, školu, zajedničku blagovaonicu, kazalište i napuštenu crkvu. To je kolektiv kojim upravljaju građani koji u njemu žive, ali isto tako služi korisnim ekonomskim aktivnostima. One uključuju društveni centar, kemijski laboratorij za istraživanje i proizvodnju sapuna, maslinova ulja i esencija, te hakerski laboratorij i radionicu sitotiska. To je ono što nazivam izgradnjom alternativa - ističe Demaria. Što se Hrvatske tiče, primjeri odrasta u praksi ovdje se najčešće vežu uz proizvodnju hrane za vlastitu upotrebu.
- U Hrvatskoj imamo barem dvije vrste odrasta u praksi: jedan je vrlo je raširena praksa koju baštinimo još iz vremena socijalizma, a to je ta naša polururalnost. Populacija se urbanizira, ali i dalje ima rodbinu na selu te se često putuje na selo gdje se uzgaja domaća i relativno organska hrana. Novi oblik odrasta bilo bi intenzivno recikliranje i kupovanje stare odjeće te pokret neoruralaca - ljudi koji voljno odlaze natrag na sela istraživati mogućnosti proizvodnje hrane - kaže Domazet.
-
Mladen Domazet preporučuje "Odrast": Čitanje društvene svakodnevice kroz drugačije naočale
Sada vidimo koliko je našim životima važna skrb, "dnevna aktivnost koju ljudi obavljaju za vlastitu dobrobit i dobrobit svoje zajednice". Pandemijski šok ogolio je skriveni protok sati i energije posvećen uzdržavanju, reprodukciji i odnosima koji nisu direktno povezivi s produktivnošću, jedinom varijablom koju dominantna ekonomija cijeni kod naknade za rad. To je jedan od primjera pouke koju kao zajednice možemo izvući iz pedagogij
Slične knjige
