Mađarska jesen 1956.

Special cijena 40,00 kn Redovna cijena 50,00 kn
  • Jezik izvornika: hrvatski

  • Broj stranica: 256

  • Datum izdanja: studeni 2006.

  • ISBN: 953-7052-99-0

  • Vrsta uveza: meki

  • Visina: 225 mm

  • Težina: 400 g

Ono što je za Čehoslovačku bilo Praško proljeće 1968., Hrvatsku 1971., to je Mađarima, samo još naglašenije, bio ustanak 1956.

Mađarska 1956. i događaji koji s time koincidiraju, jedan je od ključnih trenutaka 20. stoljeća, a svakako Hladnoga rata.

Priča o Mađarskoj revoluciji 1956. iznimno je složena, vjerojatno jedan od događaja na temelju kojih bi se mogla izložiti sudbina ne samo jednog naroda u jednom povijesnom trenutku nego i sudbina čitava europskoga kontinenta, pa i svijeta. Zapisi koje je ostavio Đorđe Zelmanović, Vjesnikov novinar kojeg suvremenici opisuju kao blaga i pomalo plašljiva, pokazuju i jedan svijetli trenutak hrvatske publicistike i novinarstva.

Činjenica da je Vjesnik prvi u svijetu objavio razgovor s udovicom Lászla Rajka, što su potom prenijeli mnogobrojni svjetski mediji, doista je antologijska, baš kao i iskustvo i ono što je zapisano o zbivanjima unutar jugoslavenskog veleposlanstva komu je na čelu bio Zadranin Dalibor Soldatić nakon što su Nagy i još četrdesetak Mađara otišli u azil u jugoslavensko veleposlanstvo na Trgu heroja. Zelmanović je govorio mađarski. Konačno, rodio se u Temerinu, a školovao u Somboru. Sabrani zapisi o zbivanjima u Mađarskoj 1956. koji su objavljivani u nekoliko hrvatskih tjednika i dnevnih novina donose sliku jedne od rijetko uzbudljivih epizoda iz svjetske povijesti. Hrvatska publicistika svoj prinos obilježavanju pedesete obljetnice Revolucije 1956. daje ovom knjigom.

Hrvatska povijesna znanost takvih poriva gotovo uopće nije imala. A trebali bismo i mogli, za početak, istražiti sudbinu Mađara koji su nakon Revolucije, a prije odlaska na Zapad boravili u različitim dijelovima zemlje, od Međimurja do Jadrana, vidjeti tko je ostao, opisati što je Mađarska 1956. značila za ukupni razvoj bivše Jugoslavije. Konačno, riječ je o jedinoj susjednoj zemlji s kojom Hrvatska nema baš nikakvih otvorenih pitanja, s kojom ima uređenu granicu.