Ljubavni život

Special cijena 131,36 kn Redovna cijena 145,95 kn
  • Jezik izvornika: hebrejski

  • Prijevod: Andrea Weiss Sadeh

  • Broj stranica: 280

  • Godina izdanja: 2007.

  • ISBN: 978-953266010-0

  • Naslov izvornika: Hayei Ahavah

  • Vrsta uveza: Meki uvez

  • Visina: 228 mm

  • Težina: 405 g

Strastven, požudan, beskompromisan, roman Ljubavni život govori o ljubavi koja ne poznaje granice. Kada se mlada Jara zaljubi u prijatelja svojih roditelja, ostavlja sve što je dotad stvorila: sigurnost, posao, muža... i od prvoga se trenutka u cijelosti prepušta neodoljivoj erotskoj privlačnosti kojom taj stariji muškarac zrači. Ljubavni život natopljen je opsesivnom ljubavlju, žudnjom i strašću. Istodobno pametan i uzbudljiv, roman Zeruye Shalev nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Duboko emotivan roman uranja u psihološke aspekte ljubavi, požude i braka, vješto otkrivajući složenu žensku strast...
Booklist

Ljubavni život Zeruye Shalev snažan je, očaravajući roman... književni udarac puritanizmu koji je skandalizirao Izrael.
Le Nouvel Observateur

Ovaj gusto pisan seksi bestseler nastavlja ondje gdje je Erica Jong stala.
Publishers Weekly

Roman koji je srušio sve prepreke... seksualno eksplicitan, a ipak gusto protkan biblijskim aluzijama i psihološkim uvidima.
The New York Times Book Review

Erotičan, maštovit, pametan – Ljubavni život je neusporediv. Obožavam ga!
Fay Weldon

Ljubavni život – roman u kojem se susreću Posljednji tango u Parizu i Priča o O.
Darcey Steinke, autorica Suicide Blonde

Blistav, otvoren, pametan i dirljiv roman.
Frankfurter Allgemeine Zeitung

7.7.2007.

Književnica koja u Jeruzalemu spašava brakove

Jutarnji list, Milana Vuković Runjić, 07.07.2007.

Spisateljica je rođena u kibucu, kao i Amos Oz. Po struci je teolog. Bez obzira na to što se kao pisac ne bavi politikom, zamalo je bila žrtva žene bombe... Zeruya Shalev ime je koje će vam malo značiti ako romane te autorice niste čitali u prijevodu na neki od svjetskih jezika, ili na nedavno objavljenom hrvatskom prijevodu s hebrejskoga, u nakladi Frakture. Rođena 1959. u kibucu Kinneret (i Amos Oz rođen je u sličnom kibucu), magistrica teologije, Zeruya Shalev svojom je trilogijom o bračnom i izvanbračnom životu (“Ljubavni život”, “Muž i žena”, “Kasna obitelj”) najprije potresla konzervativni Izrael, a njezina se slava zatim proširila Europom, gdje je i dobitnica mnogih važnih književnih nagrada. Baš zato što piše o ljubavi, a ne o politici, u Izraelu joj na ulici pristupaju bračni parovi i povjeravaju joj da su odustali od razvoda samo zato što su čitali njezine knjige. “Bavim se intimom, izbjegavam politiku, koliko je to u Izraelu moguće. Samo, nisu li Izrael i Palestina poput muža i žene u nesretnom braku”, upitala se u nedavnom intervjuu u njemačkom magazinu Spiegel. Bez obzira na to što se u literaturi posvetila bračnim, a ne političkim krizama, 1994. zamalo je bila žrtva napada žene bombe u autobusu. “Kako smo vječito u životnoj opasnosti, mi Izraelci osjetljiviji smo i osjećajniji od onih koji žive u miru. Rekla bih da ozbiljnije shvaćamo ljubav”, ustvrdila je u istom intervjuu gospođa Shalev. Nakon što je objavila treći roman, u svojoj je domovini postala omiljena poput Orhana Pamuka u Turskoj prije nego što je dospio na zub vlasti. Premda se čini da u onome što piše secira vlastitu intimu, jer svi su njezini romani zadihani unutarnji monolozi, Z. Shalev tvrdi da bi to bilo dosadno, jer svrha je književnosti izmišljati priče, a ne pisati o sebi. No, ne piše li svaki pisac, htio ili ne htio, o sebi, ovijajući vlastita iskustva prozirnijim ili manje prozirnim velom? Danas se Zeruya Shalev smatra jednom od najvećih izraelskih književnica, čije su knjige prevedene na dvadesetak jezika. Sve to malo bi nam značilo kada “Ljubavni život” ne bi bio roman koji po mnogočemu podsjeća na “Ljubavnika” Marguerite Duras, dakle na ljubavni roman koji je obilježio kraj prošloga stoljeća i uvelike promijenio naše poimanje ljubavi i strasti. Strast koja huja glavnom junakinjom izraelskog romana od prve do posljednje stranice tako bi znala opisati samo ta Francuskinja rođena u Indokini. Najpoznatiji romani Marguerite Duras (“Ljubavnik”, “Emily L.”, “Zanesenost Lol V. Stein”) bave se upravo transformirajućim, alkemijskim učincima strasti na život heroina koje kao da su prebivale u snu prije nego što su ih snažni osjećaji probudili. Sličnu junakinju nalazimo i u Zeruye Shalev, koja bi mogla skončati loše poput Flaubertove madamme Bovary, da nismo u 21. stoljeću. Stoga u trenucima krize, Jara, glavno (a reklo bi se i - jedino) lice “Ljubavnog života” poseže za knjigama u sveučilišnoj čitaonici umjesto za otrovom. Daleko od svake literarne pomodarije, jer svjedoci smo neočekivanog uspona, a potom i pada takozvanog “chick-lit” žanra, Shalev se bavi osjećajima u maniri literarnog klasika. “Ljubavni život” klasični je roman okrenut unutrašnjosti svoje heroine, koji temom (kobna ljubav) kao da izvire iz 19. stoljeća, a stilom pisanja (samoizlaganje svijesti) iz početka 20. Junakinja će se zateći u stanju strasti, a da ni sama ne zna kako. Već sam čin otvaranja vrata, a tako roman počinje, susretom Ariea (čije ime znači “lav”) i Jare na pragu njezine obiteljske kuće, kao da pušta taj vjetar u njezin život. Ostatak romana samo je vihor: gradnju života, kretanje naprijed kroz brak i karijeru, sve će poništiti želja za mnogo starijim očevim prijateljem koji je netom stigao iz Francuske. Mnogo je odnosa u ovom romanu i vrlo su složeni. Ne radi se samo o Arieju i Jari, već i o starogrčkom pojmu “hybris” koji se tiče grijeha predaka. Naime, Arie je nekoć volio Jarinu majku, a ona ga je odbila iz proračunatih razloga, jer se željela udati za čovjeka od karijere, doktora. I baš kao u knjigama ruskoga vidovnjaka Sergeja Nikolajeviča Lazareva, koji u svemu što nam se događa pronalazi razloge u lošim potezima naših očeva, majki, djedova ili baka, tridesetak godina kasnije Jara svojim ludilom za Ariejem kao da ispašta majčino hladno držanje. Posluživši se u svakoj svojoj knjizi junakinjom koja se zatekne usred osobne drame, gospođa Shalev opisala je već cijelu lepezu ljubavnih metamorfoza: od preljubničkih strasti do bračnog zasićenja i nazad. Zeruya Shalev svojim nas romanom, koji je vjerna slika sagorijevanja naratorice, vraća na to ishodište, na tu primarnu dramu, u prvotni roman napisan prije osam stoljeća. Milana Vuković Runjić

29.7.2008.

Preljubnički križni put mlade Izraelke

Jutarnji list, Dragan Jurak, 29.07.2007.

Male književnosti obično traže “vrata” kroz koja bi ušle na svjetsku književnu scenu. Prilike su rijetke. Kada dođu, treba ih iskoristi. Samo tako mogu skrenuti pozornost na sebe. Političke napetosti mogu poslužiti. Ljudska prava su vrlo zahvalna. Sve su zanimljivije i ekološke katastrofe. Terorizam, rat i genocid naprosto su - odlični. Izraelska književnost je mala književnost, ali s velikim “komparativnim” prednostima. Političke napetosti, vjerski sukob, terorizam, serija ograničenih ratova... malo koji prostor tako sažima svu muku svijeta: od bombaša samoubojica do nuklearne prijetnje. No u dva najpoznatija romana ugledne izraelske književnice Zeruye Shalev (1959.) ništa se od toga ne spominje. Kako je primijetio jedan njemački recenzent, u “Ljubavnom životu” i “Mužu i ženi” čak se i ne spominje riječ Palestinac ili Arap. Ovdje je nužna mala opaska. Na jednom mjestu “Ljubavnog života” spominje se “sirijska vatra”: jedan od likova bio je u mladosti ranjen u sirijsko-izraelskom ratu. Na drugom mjestu pojavljuje se pridjev arapski i imenica Arapkinja. No riječ je o “izuzetku od pravila”. “Ljubavni život” preljubnički je križni put mlade izraelske supruge koji bi se mogao događati bilo gdje na Zapadu. Izraelski politički kontekst nazire se tek u pokojem detalju, ili pak činjenici da je junakinja služila vojsku. Sve se odvija vrlo brzo. Jara kod roditelja susreće obiteljskog prijatelja. Naočiti šezdesetogodišnjak neobjašnjivo je privlači. Predigru će preskočiti... Zbog starca postaje spremna na sve. Kada je nazove, svi drugi planovi padaju u vodu. Umjesto u Istanbulu, na zakasnjelom bračnom putovanju, završiti će u Jaffi: u krevetu sa svojim ljubavnikom i njegovim prijateljem, još jednim obiteljskim poznanikom! Ali za mladu suprugu nema dvojbe. Dok sa starcima u krevetu pije vino, Jara će euforično pomisliti - “možda je ipak vrijedilo roditi se”! Zanimljivo, Zeruya Shalev nigdje eksplicitno ne navodi Jarin orgazam za vrijeme seksa sa šezdesetogodišnjakom. U gustom tekstu ne nazire se ni najmanji “drhtaj” orgazma. Starac će redovito svršavati. Ležeći u krevetu s njim i debelim, ostarjelim sucem, Jara će na leđima osjetiti sučevu spermu, a na trbuhu ljubavnikovu. No njezin orgazam Shaleva neće spomenuti... Malo je čudno to. Seksualna privlačnost je animalna. Ushićenje nakon seksualnog snošaja je neosporno. Ali preljubnica u krikovima svršava tek kada ljubavnik od nje zatraži zvučni dodatak svojoj raboti. Nedavno je u Francuskoj objavljen “Badem”, prvi muslimanski erotski roman koji je napisala žena. U njemu orgazmi Berberke iz Maroka tutnje čitavim romanom. Ti krikovi - pokliči su ženskog oslobađanja u patrijahalnoj sredini. Prava žena i potiskivanje ženske seksualnosti u tradicionalnim muslimanskim društvima trenutačno je tražen “ulaz” na svjetsku književnu scenu. Ravnopravnost žena slaba je točka većine klerikalnih zajednica: od muslimanskih do katoličkih. No nije u tome štos ovog “židovskog” ljubića. Društveni kontekst “Ljubavnog života” ne podrazumijeva tradicionalnu zajednicu, već upravo suprotno: Izrael Zeruye Shalev bezimeno je suvremeno zapadno društvo. Kontekst preljuba je isključivo privatni. Zbog bračne nevjere Jara neće biti društveno sankcionirana: osim ako izostanak orgazma ne shvatimo kao višu, dramaturšku kaznu preljubnice. Zeruya Shalev nije koristila političku i ratnu dramu svoje sredine kao medijski i politički “ulaz” na svjetsku književnu scenu. Umjesto o ženama samoubojicama na ulicama Jeruzalema napisala je “Posljedni tango u Jeruzalemu”. Roman iz političkog vakuuma; s literarnim modelom preljuba proizašlim iz laboratorijski čistih uvjeta suvremenog zapadnog društva... No umjesto negdje u romanu bombaš samoubojica pojavio se u stvarnom životu Zeruye Shalev - na putu od vrtića, gdje je ostavila dijete, do kuće. Sedam godina nakon izlaska “Ljubavnog života” Zeruya Shalev ranjena je u terorističkom napadu u Jeruzalemu. Dana 19. siječnja 2004. pokraj nje je eksplodirao autobus broj 19. Poginulo je 11 civila, a 50 ih je ranjeno; 13 ozbiljno. Među njima je bila i Zeruya Shalev koja je sljedećih godinu i pol provela na intenzivnim liječenjima. Odgovornost za napad preuzele su i Al Aqsa, i Hamas. Bombaš samoubojica bio je dvadesetogodišnji palestinski policajac. Izraelski politički kontekst - izbačen na stražnja vrata iz romana Zeruye Shalev - tako je na glavna vrata ušao u njezin život i njezinu biografiju. Dragan Jurak