Lavičina ispovijed

Kad u napadu lava strada još jedna djevojka, ljudi u mozambičkom selu Kulumaniju odluče raspisati natječaj za lovca. Posao dobiva Arcanjo Baleiro, koji ima lov u svojim genima, no proganja ga zagonetna sudbina njegovih bližnjih. U Kulumaniju ga čeka Mariamar, kći lokalnog tragača, koja je oduvijek čeznula za dalekim svijetom, ali sputana je običajima i očevom željom. Premda roditelji pokušavaju osujetiti njezin susret s Arcanjom, ne mogu spriječiti da lov na lavove izvuče na vidjelo mračne obiteljske tajne. Jesu li zvijeri koje se goste djevojkama stvarno lavovi ili je riječ o užasu koji čovjeku može prirediti samo drugi čovjek?

Lavičina ispovijed mozambičkog pisca Mije Couta egzotična je priča o svjetovima u kojima se prožimaju mitovi i surova stvarnost, a puška i metak često nisu od koristi. Uzbudljiv, neobičan, potresan, sjajno napisan roman iz perspektive lovca i djevojke nedvojbeno potvrđuje da je Couto najistaknutiji afrički pisac koji stvara na portugalskom.

“Imajući u vidu činjenicu da je pripovijedanje prožeto mitovima o postanku, legendama, vjerovanjima i proročanskim snovima, postojala je opasnost da Mia Couto upadne u stereotipe – ili, još gore, u zamku magičnog realizma. Srećom, to se nije dogodilo. Njegova proza oponaša krajolik i teče poput rijeke koja prolazi selom. U pripovijedanju se ističe suptilan i inteligentan način na koji ono gura čitatelja prema pravoj temi ovog romana, a to nije lov ni strah pred sirovom životinjskom snagom ili nevidljivim silama, nego tragičan, beskrajan rat između muškaraca, koji su oduvijek zloupotrebljavali svoju moć, i žena, odgajanih da žive u pokornosti.” – José Mário Silva, Expresso

“Fikcija koja nas dovodi bliže istini nego što bi to puke činjenice ikad mogle.” – The Guardian

“Mračan i majstorski izrađen… Opojni ples lovca i lovine.” – Los Angeles Times

“Mitovi, magija, tradicija i realnost toliko se dubinski prožimaju da ih je teško ponovno razdvojiti.” – Denver Post

“Priča u kojoj sve može biti istina – čak i snovi.” – Público

Ova knjiga objavljena je uz potporu DGLAB/Culture i Instituta Camoes, IP – Portugal.