Do nade i natrag

Europa 1950.-2017.

Special cijena 224,10 kn Redovna cijena 249,00 kn
  • Jezik izvornika: engleski

  • Prijevod: Vuk Perišić

  • Broj stranica: 672

  • Datum izdanja: siječanj 2019.

  • ISBN: 978-953358065-4

  • Naslov izvornika: Roller-Coaster

  • Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom

  • Visina: 234 mm

  • Težina: 1 075 g

Knjigom Do nade i natrag, Europa 1950.–2017. Ian Kershaw dovršava svoj projekt pisanja europske povijesti dvadesetog stoljeća. Jednom, kada ova sadašnjost postane prošlost, ovo djelo neće ostati zapamćeno samo kao intelektualna avantura vrhunskog povjesničara koji se, svjestan rizika, upustio u pisanje povijesti vlastitog vremena. Ono će samo po sebi postati važan historiografski izvor, dokument o tome kako je “naša” sadašnjost percipirala sebe samu i kako je doživljavala neizvjesnu sudbinu Europske Unije, krizu kapitalizma, sve veće nejednakosti, globalizaciju, Putinovu Rusiju te sukob liberalne demokracije i autoritarnoga, ksenofobnog populizma. No ne treba zaboraviti da neki prostor nikada nije doživio takvu razinu materijalnog blagostanja te da nikada nigdje to blagostanje i individualne slobode nisu rasli tako postojano kao u Zapadnoj Europi od 1950. do naftne krize 1973. Do nade i natrag stoga završava mišlju da su posrtanja i skretanja, usponi i padovi trajno obilježje europske povijesti. Budućnost će pak u ovoj knjizi prepoznati zablude, nade i strahove, ali i točna predviđanja. Sve što Europljanima suočenima s tim mijenama preostaje jest da posljednje utočište pokušaju pronaći u Hrabrosti. – Vuk Perišić

“Ian Kershaw napisao je povijesno remek-djelo, ne samo o Europi, Istoku i Zapadu nego i širem svijetu i globalizacijskim procesima koji su imali dubok utjecaj na europsku povijest.”  Times Literary Supplement

“Stručan i detaljan pogled na događaje koji su oblikovali europski kontinent. Do nade i natrag treba zauzeti istaknuto mjesto na polici s knjigama svih, i stručnjaka i laika, koji žele pronaći smisao suvremene Europe.”  Josef Joffe, Financial Times

“Vrhunsko postignuće, sveobuhvatno proučavanje prikazano na pitak način, djelo napisano s energijom od koje se stranice same okreću.”  Literary Review

“U ovoj iznimnoj knjizi Ian Kershaw stvorio je izvanrednu panoramu svijeta u kojem živimo i iz kojeg potječemo. Navodeći primjere iz cijele Europe, Do nade i natrag sve će nas potaknuti da ponovo promišljamo u Europi i što zapravo znači biti Europljanin.”  Goodreads.com

“Kompozicija ovakve knjige velik je izazov. Kershaw je donio pravu odluku da priču iznese kronološki, što čitateljima omogućuje da uočavaju složenost i dramatičnost koja se odvija u realnom vremenu.” – Richard Aldous, Irish Times

Objavljena knjiga Iana Kershawa "Do nade i natrag - Europa 1950.-2017."

Tomislav Delač, Hina, 25. 1. 2019.

Knjigu britanskog povjesničara Iana Kershawa "Do nade i natrag" u kojoj prikazuje kompleksne i sveobuhvatne obrasce promjena kojima je Europa izložena od 1950. do 2017. godine, objavila je zagrebačka izdavačka kuća Fraktura.

Kershaw u opširnoj knjizi (641 str.) kroz 12 poglavlja analizira promjene i preokrete te uspone i padove koji povezuju jednu epohu nesigurnosti s drugom - epohu nuklearne prijetnje 50-tih godina i današnju epohu novih i raznolikih oblika nesigurnosti. "Europa se od 1950. nalazi na toboganu, izložena usponima i padovima, oduševljenju i strahu", ističe autor napominjući da  mu je složenost suvremene europske povijesti predstavljala poseban izazov pri pisanju knjige.

Naglasivši da je europski kontinent danas bogatiji nego je ikad bio te ga njegovo materijalno blagostanje (sloboda i relativna sigurnost) čine privlačnim mnogim imigrantima i bjeguncima od rata i siromaštva, Kershaw navodi kako pisanje knjige završava sa 2017. - godinom u kojoj je Europa zakoračila na nepoznato tlo. "Nikada, u cijelom razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata, kontinent nije bio suočen s toliko neizvjesnosti i nesigurnosti",  upozorava autor.

Neke od izvora neizvjesnosti i nesigurnosti vidi u tome da još nisu još iščezle brige nad nestabilnošću bankarskog sustava i vjerojatnosti novog sloma, ne vidi se kraj imigrantske krize koja predstavlja veliki teret za Grčku i Italiju, Poljska i Mađarska krenule su zabrinjavajućim putem autoritarizma, Britanija se zaplela u komplicirane pregovore o napuštanju EU, pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborim u SAD-u ohrabrila je nacionaliste i desne populiste širom Europe,  i slično.

Probleme s kojima će se susresti europska društva vidi i u sve većem nesrazmjeru u bogatstvu i prihodima što može izazvati teške društvene poremećaje te u širenju automatizacije koja u može biti opasnost za društvenu koheziju. Naime, navodi, računalna tehnologija koja je imala revolucionarni učinak na Europu i svijet, posebno u posljednjih četvrt stoljeća, u mnogim je djelatnostima ljudski rad učinila suvišnim (uslužni sektor, sektor financija, građevinarstva i proizvodnje).

No, najvećim izazovom koji nije samo europski nego i svjetski, vidi u samouništavajućim klimatskim promjenama. "Ukoliko se uskoro ne razviju metode korištenja obnovljivih izvora energije, energetski problem s kojim će se suočavati europske vlade bit će sve veći i potencijalno može izazvati sukob", upozorava Kershaw. 

Navodi i da se sa sigurnošću ne može znati što će donijeti nastupajuća desetljeća pri čemu je , kako smatra, samo neizvjesnost izvjesna. "Nesigurnost će ostati važna značajka modernog života. Europska posrtanja i skretanja, usponi i padovi, trajna su obilježja njene povijesti, a takvima će zasigurno i ostati", drži autor.

Kershaw  je ovom knjigom - zajedno sa ranijom "Do pakla i natrag" u kojoj je sažeo prvu polovicu prošlog stoljeća od Prvog svjetskog rata do 1949. godine, dovršio svoj projekt pisanja europske povijesti 20. stoljeća.

Kontinent na remontu

Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija, 29. 3. 2019.

"Do nade i natrag" uglednog britanskog povjesničara Iana Kershawa priča je o drugom poluvremenu dvadesetog stoljeća, kojeg je on uz mrvicu autorske slobode, ali i puno ozbiljnih razloga, malčice rastegnuo na vremenskoj skali. Prvi libar pod naslovom "Do pakla i natrag" pokrivao je zbivanja od 1914. do 1949., dakle, od početka Prvog do geopolitičkog epiloga Drugog svjetskog rata i dočekan je aklamacijama kako stručne, tako i "obične" javnosti - čitatelja s viškom znatiželje i manjkom formalne historičarske naobrazbe. Tom knjigom Kershaw se dokazao ne samo kao suvereni poznavatelj tematike s istančanim smislom za sintezu, nego i kao vrlo zavodljiv pisac koji rado mijenja pripovjedne perspektive, pa se s povijesnih totala vješto šalta na krupne planove i detalje. K tome, imponirao je dosljednim uvjerenjem da povijest nekog podneblja i vremena nikad nije samo politička i ekonomska, jer iskoraci u tehnologiji i kulturi počesto mogu značajnije usmjeriti društvena zbivanja čak i od samih ratova.

Nastavak toga djela bavi se razdobljem od 1950. pa do 2017. Zadnji događaj o kojemu piše jest Brexit koji, kao što znamo, ne samo da nije zaključen, nego nije još ni počeo. To će reći da se Kershaw hrabro odlučio pisati i o našoj suvremenosti praveći se da je ona odavno stavljena ad actate da pripada povijesti. Za takvu rizičnu odluku zaslužuje svaku pohvalu. Koliko pak komplimenata zaslužuje za sam sadržaj libra, sasvim je drugo, malo kompliciranije pitanje. 

"Do nade i natrag" (prijevod potpisuje Vuk Perišić) djelo je akribična i skrupulozna povjesničara koji pregledno predočava sve glavne tokove, ali i mnoge zanemarene rukavce povijesnih zbivanja te vrlo dojmljivo podsjeća kroz kakve su sve dramatične potrese i fundamentalne promjene prolazila europska društva. Iz naše komotne, pa ako hoćete i razmažene perspektive, počesto zaboravljamo da su neka civilizacijska postignuća koja nam se danas čine samorazumljivima donedavno bila apsolutno nemoguća. Hoćete primjer? Pa, evo, možemo se pozabaviti nečim što je svakodnevna, dapače masovna pojava: razvrgnućima brakova. Razvod je u Italiji ozakonjen tek u prosincu 1970., u Portugalu 1975., u Španjolskoj 1982., u Irskoj 1997., a na Malti nije bio moguć sve do 2011.

Milostiva dekada

U lijevo-desnim kontroverzama koje su obilježile drugo poluvrijeme najduljeg stoljeća Kershaw suvereno pliva, ne štedeći ni jednu ni drugu stranu, mjereći svaku političku opciju istim metrom demokratskih vrijednosti, što njegovu knjigu čini vrlo pouzdanim vodičem kroz turbulentne, ali u osnovi - kad se ispod svega podvuče crta – milostive dekade tijekom kojih je Europa postala boljim mjestom za život. Naravno, ta ohrabrujuća inventura nije ni definitivna ni bezuvjetna, jer je uvijek bilo i ponešto iznimaka od toga prosperitetnog trenda, kao što su, recimo, zemlje nastale raspadom Jugoslavije o kojima Kershaw piše vjerodostojno, dakle, neugodno za poneka domoljubno zažarena uha.

Ključni problem s ovim librom meni se nalazi u autorovu odricanju od strategije koje se držao pišući prvi svezak. Dok je tamo s puno šlifa i šarma miksao veliku i malu povijest, bavio se kapitalnim, presudnim događajima, ali i skrajnutim zbivanjima iz društvenog partera, ovdje te fine međuigre između globalnih zvijezda i lokalnih epizodista ima vrlo malo, što knjigu opasno približava pomalo staromodnom udžbeniku. Nadalje, interes za tehnološke inovacije i kulturne trendove ovdje je sasvim prigušio, pa se tih tema dotiče vrlo rijetko i samo usput. Tako je, primjera radi, razmjerno suzdržano evidentirao tektonske promjene glazbenog ukusa krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina, a sve što se otada dogodilo u svijetu muzičkog biznisa kao da je prošlo mimo njega. Nekim drugim kreativnim nišama, odnosno fenomenima posvetio je i kudikamo manje prostora. Još je upadljivija odsutnost interesa za propitivanje društvenih implikacija digitalne tehnologije, osobito uloge društvenih mreža. 

Okolnostima koje su dovele do uspjeha referendumske inicijative za Brexit Kershaw je, primjerice, posvetio nekoliko stranica, ali ni nekoliko riječi nije potrošio da bi naznačio prevažnu ulogu (zlo)upotrebe društvenih mreža dok je trajala debata o izlasku iz EU-a. 

No, svim primjedbama unatoč, ovaj libar koji zamašnim dimenzijama dostiže bloketu valja svesrdno preporučiti. Ne samo zato da bi se znatiželjnici obavijestili o prebogatoj novijoj povijesti našeg kontinenta (uživajući pritom u dinamičnom izlaganju vještoga pisca), nego i zato da bi pogledom u retrovizor lakše obuhvatili ili barem pokušali nagovijestiti budućnost koja nas čeka.

  1. Dvije epohe europske nesigurnosti Dvije epohe europske nesigurnosti Europa se 1950. oporavljala od mračnog košmara najstrašnijeg rata svih vremena. Fizičke rane bile su vidljive širom kontinenta u obliku ostataka srušenih zgrada. Zacjeljivanje mentalnih i moralnih rana trajat će znatno dulje no što je potrebno da bi se obnovili porušeni gradovi. Europa će u nastupajućim desetljećima živjeti u dubokoj sjeni nedavne – neljudske – prošlosti. Važni