Muškarac u žutom kaputu

149,00 kn
  • Jezik izvornika: hrvatski

  • Broj stranica: 312

  • Datum izdanja: listopad 2018.

  • ISBN: 978-953266997-8

  • Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom

  • Visina: 204 mm

  • Težina: 395 g

U međuprostoru između istoka i zapada, u Karpatiji Liberi, državi koja nastaje, jedan čovjek, iako to ne bi želio, igra posebnu ulogu. Nakon revolucije čiji je on bio jedan od začetnika nastupio je kraj ere bežične elektroničke komunikacije i uslijedila neizvjesnost. Premda je on intelektualac kojemu svi vjeruju, rijetko tko ga istinski sluša. No svi ga prepoznaju po upečatljivom, jedinstvenom žutom kaputu. Kada jednom zađe, a kako drukčije nego slučajno, u Ulicu kojoj se ne nazire kraj, započet će njegova nevjerojatno istinita, čudesna avantura.
Muškarac u žutom kaputu roman je stvarnostan i futuristički istovremeno. Poput Gullivera, glavni junak hrabro kroči u nepoznat svijet, koji se međutim pokazuje potpuno jednak njegovu. U dva dana doživljava ljubav i prevaru, prijateljstva i izdaju, neočekivane obrate. Dok mnoštvo likova u potrazi za svojim identitetom u njemu vidi spas, on raspoznaje tek njihove bolesne ambicije i naznake skore propasti. Ludwig Bauer propituje prirodu čovjeka, njegove ovisnosti, mane i strahove. U ovoj alegoriji, kao rijetko kad dosad, razotkriva se današnji svijet prepun lažnih proroka i želje za brzim uspjehom. Muškarac u žutom kaputu, prepun humora i strasti, ljubavnih zapleta i političkih podvala, filozofskih razmatranja i heretičnih misli, istinski je roman dvadeset i prvoga stoljeća.

“Nije to uopće stvar poštenja. Laganje je u biti društvene interakcije. Laganje je u biti komunikacije. A što se poštenja tiče, nerijetko je laž poštenija, uvjetno rečeno poštenija od istine. Bolesnom prijatelju reći ćemo da će već sutra ozdraviti, iako smo svjesni da je to laž, ili možda laž. Ali ta laž može mu dati zrnce ohrabrenja i tako pridonijeti mogućnosti da zaista brže ozdravi. Uzmite one nekadašnje mobitele koje su i u javnom prostoru i u privatnom prostoru svi držali u ruci. Pamtite još to? Ne možete ne čuti dijelove razgovora, a ako pažljivije poslušate, možete se suočiti s time da ljudi uglavnom u taj telefončić lažu. U tramvaju koji upravo polazi s periferije netko javlja nekome da će začas stići jer je evo već u centru. Nepošteno? Štetno? Zamislimo se nad tim. Taj iskaz ne odgovara istini, ali je zapravo koristan. On smanjuje stres onoga tko čeka pošiljatelja poruke, ali smanjuje i stres pošiljatelju poruke. Zbog svoje laži osjeća se manje kriv. Dakle, i takva se beznačajna laž može smatrati funkcionalnom.”

Tranzicijski kaos 

Davor Šišović, Novi list, 30.12. 2018.

Tamo negdje na razmeđi europskog istoka i europskog još daljeg istoka u blagoj budućnosti nakon niza političkih i ratnih previranja smjestila se država u nastajanju Karpatija Libera. Negdje u to vrijeme prekrajanja istočnih europskih granica u Europi se dogodila i antielektronička revolucija, mobiteli i internet su zabranjeni, ne samo zato što su postali medij za širenje laži i manipulacija, već i stoga što su počeli izazivati konkretne bolesti kod ljudi. U takvom ozračju, glavni lik ovog romana, sveučilišni profesor, izvodi psa u uobičajenu šetnju, ali pas mu pobjegne pa on tragajući za njim zađe u ulicu u kojoj nikad dotad nije bio. 

Ta je ulica kao portal u neku drugu dimenziju, drugi svijet, prisutan i utjecajan u odnosu na onaj poznati, ali dotad, barem njemu, nevidljiv. Započinje avantura koju bismo mogli nazvati “Alisom u zemlji čudesa” - ali za odrasle. Susreće u toj tajanstvenoj ulici ovaj profesor raznorazne likove, a svaki od njih mu, pojedinačno ili u skupini kojoj pripada, razotkriva po jedan djelić složenog mozaika koji čini sadašnjicu i neizvjesnu budućnost njegove domovine. Činjenica da je i sam bio jedan od teoretičara koji su postavili ideološke osnove antielektroničke revolucije jako utječe na ljude koje susreće: neki od njega očekuju da se stavi u službu novog režima, odnosno sustava, neki se nadaju njegovoj pomoći i zagovoru nasuprot tog istog režima, neki ga naprosto provociraju povećavajući vlastitu vrijednost u svome okruženju, a neki ga nastoje uvući u vlastite mutne poslove. 

Tranzicijski kaos

Rastrzan između ponuda koje ne može prihvatiti i poslova kojima se ne želi baviti, profesor svoju jedinu misiju u toj oazi apsurda pronalazi u spašavanju jednog ljudskog bića od neljudske sudbine, ali sve je u tom bulevaru sumraka međusobno uvjetovano i međuovisno i nijedna se namjera ne može glatko provesti: štoviše zdvojni se profesor čak nađe na meti nekoliko različitih ekstremističkih skupina kojima on iz različitih razloga smeta.

Možda jače nego u ijednom i ičijem stvarnosno-proznom ostvarenju ovaj roman maštovito, trpko i tragikomično pripovijeda o tzv. tranzicijskom kaosu, o mijeni društvenih sustava koji se prelamaju i preko osobnih i preko skupnih pitanja identiteta, opstanka i ljudskih prava. U toj opskurnoj ulici jedni kraj drugih postoje začeci budućih akademskih ustanova nove države i polunomadske zajednice koje se još drže običajnog prava, a interesi mnoštva usitnjenih grupica separatista, vjerskih i političkih fanatika, čak i terorista, suprotstavljeni su neokolonijalističnom apetitu interesa krupnog kapitala. U očima ljudi koje u toj ulici susreće, naš je profesor u jednom trenutku dugo očekivani guru ili mesija, u drugome uljez koji narušava ustrojstvo dotadašnjeg kakvog-takvog suživota, u trećemu omraženi eksponent režima, u četvrtome ljubavnik na bijelome konju ili brižni skrbnih, a on sam sve je labilniji kako se ti susreti i interakcije nastavljaju i ponavljaju.

Teorijske rasprave 

Negdje pred kraj romana pomislit ćemo da je već pomalo dosta ponavljanja varijacija na istu ili sličnu temu i zapitati se gdje je dovraga pas s početka romana, i vjerojatno ustvrditi da je ovo jedan sasvim drukčiji Ludwig Bauer u odnosu na onog kakvog poznajemo iz prethodnih njegovih djela. No baš u pravo vrijeme događaji se frenetično usmjeravaju ka kulminaciji i roman završava tipično “bauerovski”, neočekivano i šokantno, romantično i tragično.

S obzirom na njihovu atribuciju kao dužnosnika nekih važnih institucija ili samozvanih stručnjaka za lokalne i globalne prilike, mnogi se likovi s profesorom upuštaju u dugačke teorijske rasprave, vrlo često groteskne, pa i njemu samom nevjerojatne. U tim se raspravama (budite strpljivi kad na njih naidete, isplati se!) zrcali spektar ideologija koje su utjecale na sudbinu čovječanstva barem u posljednjim dvama stoljećima, a neke su usmjerene i na budućnost. Dok premisa o svijetu ili društvu bez bežičnih komunikacija na samu fabulu ne utječe previše vidno, u raspravama između profesora i njegovih sugovornika baš se od toga, od tehnologije koja institucionalizira laž i manipulaciju, polazi kao od osnove za presuđivanje prošlosti i skiciranje budućnosti. Ali stvarni životi i stvarne sudbine akademske će zaključke prilično efikasno – negirati. 

Na prostoru Galicije rada se svijet luzera, fanatika, ubojica... 

Jagna Pogačnik, Express, 8. 3. 2019.

Mogli bismo olako zaključiti kako je novi roman Ludwiga Bauera Muškarac u žutom kaputu autorov odmak od glavnih značajki njegova opusa, odmak prema žanru distopije. Iako se oslanja na fantastiku i radnju smješta u budućnost te premda će glavni lik, u svojem žutom kaputu, šetajući psa koji se u jednom trenutku izgubi zaći u ulicu koja će mu otvoriti vrata novoga svijeta (sve asocijacije na dogodovštinu koju su doživjeli Alisa ili Guliver su, dakako, posve primjerene), takvim si je zapletom Bauer otvorio prostor u kojem, žanru prilagođeno-alegorijski, progovara i o posve “stvarnosnoj stvarnosti”, svijetu u kojem živimo i raznim njegovim devijacijama. Odabir žanra, od kojega uzima one najpropusnije slojeve i odlično se snalazi u njegovim pravilima, omogućio mu je da sve skupa bude jednim dijelom začudno (a opet jasno i prepoznatljivo), a drugim duhovito, no ne u nekom pučko-gromoglasnom, nego intelektualnom stilu. 

Profesor etnologije i antropologije Robert Treiber, naime, intelektualac je onom staromodnom smislu kakav danas pomalo izumire, a iza njega je važna uloga u antielektroničnoj revoluciji koja je izbila “prije nego što smo kretenima postali svi” i prekinula eru bežične elektronične komunikacije. No bezobzira na to što se likovi za pomoć ne mogu obratiti mobitelu i Googleu, kad se nade u Karpatiji Liberi, državi u nastanku negdje na prostoru povijesne Galicije, koja se sastoji od jedne ulice u koju je koncentrirano mnoštvo svakakvih iznenađujućih persona, ideja i zapleta, čitatelju će se čitav taj svijet učiniti neobičnim, a “našim” te će u nastavku uživati u dobro izrađenoj fabuli i brinuti zbog događaja za koje mu se čini kao da su jednom zbili, iako su načelno - iz futura. 

Bauer je doista jedan od najkompetentnijih pisaca zrelije garde domaćih autora, što mu istodobno ne daje alibi (niti mu treba) da piše dosadno ili izvan vremena. Dapače, ovaj je roman idejno i formalno mlad, premda u sebi sadrži niz povijesnih, književnih i širekulturnih referenci koje su na neki način postale uvrnutom prošlošću ovoga romana. Okvir, kako to često biva u ovako postavljenim pričama, čini profesorovo buđenje, sa zasjenjenim i laganim pretapanjem prema središnjem dijelu fabule, a unutar tog okvira svijet je prepun neizvjesnosti i upitnika kojim putem se dalje izgraditi i krenuti. U njemu su još itekako prisutne ideje i ideologije prošlih stoljeća, u tom svijetu kao da posve nedostaje kompas, pa neobični likovi koje će profesor Treiber tamo susresti često od njega očekuju da im ga pruži. Žuti kaput čini ga vidljivim i prepoznatljivim, a zbog backgrounda od njega se očekuju odgovori i na ona pitanja na koja doista ne zna odgovoriti. Zbog toga i česti nesporazumi, zbunjenost zbog identiteta koji bi mu neki htjeli dodijeliti ili oduzeti, zbog toga konačno i dinamika fabule. Svi s kojima se susreće u Karpatiji Liberi njegovu ulogu procjenjuju važnom, a začudan svijet u kojem se našao sve više dobiva obrise poznate stvarnosti - od onih općeljudskih, poput prijateljstva, ljubavi ili izdaje, do onih vezanih uz određene sustave, režime i njihova očekivanja od pojedinaca. Šaroliki likovi, pripadnici različitih socijalnih i etničkih skupina, ponekad vrlo zanimljivo jezično karakterizirani, profesoru Treiberu nude ili od njega očekuju da se svrsta za ili protiv sustava, pomogne im, zaglibi u mutnim poslovima, neki ga čak pokušavaju i likvidirati. Jer svijetu kojem se našao, kao i svaki drugi, prepun je luzera, fanatika, ekstremista, znanstvenika s dobrim i lošim idejama, provokatora, glupana, ali i posve nedužnih bića kojima je netko drugi namijenio sudbinu kakvu ne zaslužuju. Jednoj takvoj, profesor koji balansira između raznih opcija, ideja i zahtjeva, odlučit će pomoći i to će biti uloga koju si je sam dodijelio, nakon što su mu drugi nudili one za koje su mislili da su za njega idealne. 

Muškarac u žutom kaputu roman je čvrste fabule i mnoštva preokreta koji ga čine živim i iznimno čitkim, premda obiluje i vrlo intelektualnim, dapače teorijsko-filozofskim dijalozima i raspravama, koje u žanrovskom smislu mogu predstavljati stanoviti višak, premda bih ga prije nazvala dodanom vrijednošću. Upravo u njima iščitava se ono što je bit ovoga romana – jasna naznaka kako je taj na prvi pogled drukčiji svijet sličan onome iz kojeg je profesor u njega upao, ali i onome iz kojeg smo upali mi, čitatelji. Svijet koji tek što se uspostavio, a već mu prijeti propast, u kojem se ideologije i ideje prošlih stoljeća u svojoj digestiranoj verziji još bore, a ljudi su ljubomorni, pohlepni, ambiciozni, ustrašeni, ovisni i skloni traženju brzih rješenja. Pojedinac, pak, u samo dva dana može dobiti atribucije spasitelja i izdajnika, predstavnika režima i njegova uljeza. Poznato? Da, bliža nam je ta Karpatija Libera nego što bismo mogli pomisliti. 

  1. Muškarac u žutom kaputu Muškarac u žutom kaputu Budilica pojačava svoj zvuk, u melodiji se sve više ističu visoki, alarmantniji tonovi, oni koji znaju da će me ipak na kraju probuditi, a Bobi koji pak zna da je sve to zbog njega, javlja se kratkim lavežom, ali i on još dovoljno pospan ili lijen da bi se izvukao iz svoje košare u predsoblju, skočio na kvaku i pokušao se uspeti na krevet; i pas iz azila ima svoje godine. Pritisak iz trbuha oslobađa se uz nesput
  2. Ludwig Bauer u riječkom Ex librisu Ludwig Bauer u riječkom Ex librisu Ludwig Bauer predstavit će svoj novi roman Muškarac u žutom kaputu u petak 9. studenoga 2018. u 19 sati u riječkom antikvarijatu Ex libris (Riva Boduli 3b). Uz Ludwiga Bauera o knjizi će govoriti Lidija Dujić i Tea Tulić. Muškarac u žutom kaputu, prepun humora i strasti, ljubavnih zapleta i političkih podvala, filozofskih razmatranja i heretičnih misli, istinski je roman dvadeset i prvoga stoljeća.
  3. Predstavljanje romana “Muškarac u žutom kaputu” Ludwiga Bauera Predstavljanje romana “Muškarac u žutom kaputu” Ludwiga Bauera U utorak 23. listopada 2018. u 19 sati u dvorani Müller kina Europa u Zagrebu (Varšavska 3) predstavit ćemo novi roman Ludwiga Bauera Muškarac u žutom kaputu. Uz autora o romanu će govoriti Lidija Dujić, Boris Beck i Seid Serdarević. Muškarac u žutom kaputu, prepun humora i strasti, ljubavnih zapleta i političkih podvala, filozofskih razmatranja i heretičnih misli, istinski je roman dvadeset i prvoga stolje