Izlet na Kras

Special cijena 103,20 kn Redovna cijena 129,00 kn
  • Jezik izvornika: hrvatski

  • Broj stranica: 192

  • Datum izdanja: studeni 2017.

  • ISBN: 978-953266914-5

  • Naslov izvornika: Izlet na Kras

  • Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom

  • Visina: 204 mm

  • Težina: 285 g

Krajem devetnaestog stoljeća Trst je jedna od najživljih luka na Mediteranu – tu se slijevaju trgovci, znanstvenici, bonvivani. Habsburška Monarhija i vladavina cara Franje Josipa čine se vječnima. Mladi biolog, netom svršeni doktor Hans Driesch na svome putu u Napulj zastaje u Trstu, gdje će proboraviti sedam nezaboravnih dana i noći. Smješten u ljupkom pansionu, upoznaje svoje sustanare, veselu češku trgovačku obitelj, svoga rivala sa studija te niz drugih likova. Ljubavnici, prevaranti i osiromašeni građani, svi oni nalaze se u Trstu da bi kao vrhunac svoga boravka odlučili posjetiti okolicu Trsta, vidjeti kako izgleda kraški kraj i uživati u prirodi. Ono što je trebao biti bezazlen izlet pretvorilo se u neizvjesnu avanturu u kojoj će se razotkriti tko je tko, i kakve tajne svatko od slučajnih suputnika krije, od talijanskog iredentista koji želi zabilježiti položaje tršćanske ratne luke do kćeri trgovca koja je odavno obeščašćena te samo pokušava pronaći naivnog muža koji će sakriti njezinu sramotu.

Izlet na Kras mala je epizoda u životu junaka, ali ona savršeno oživljava duh prijelaza stoljeća koji najbolje karakterizira upravo Hans Driesch, znanstvenik, budući filozof i osnivač vitalizma. Sedam tršćanskih dana i noći koje je minuciozno opisao Milan Soklić pohvala je vitalizmu, životu, humoru, erotici, svemu što život čini sretnim čak i u naizgled bezizlaznim situacijama u kakvima su se junaci našli izgubljeni na tršćanskom Krasu.

Avantura i intima, emocija i vitalizam

Zoran Angeleski, Glas Istre, 6. 12. 2017.

Milan Soklić, pulski Tuzlak, filozof, sociolog, prevoditelj i esejist, predstavio je sinoć na pulskom Sajmu knjiga svoj roman "Izlet na Kras". Radnja romana odvija se krajem 19. stoljeća, za cara Franje Josipa, kada mladi biolog, netom svršeni doktor Hans Driesch na svome putu u Napulj zastaje u Trstu, gdje će proboraviti sedam nezaboravnih dana i noći.

Ljubavnici, prevaranti i osiromašeni građani, svi oni nalaze se u Trstu da bi kao vrhunac svoga boravka odlučili posjetiti okolicu Trsta, vidjeti kako izgleda kraški kraj i uživati u prirodi. Ono što je trebao biti bezazlen izlet pretvorilo se u neizvjesnu avanturu.

Milan Soklić živi u Puli gdje se bavi esejistikom i prevodi s njemačkog. Preveo je moderne i suvremene austrijske i njemačke autore poput Thomasa Manna, Josepha Rotha, Petera Sloterdijka i Karla Markusa Gaussa. Radio je 1992. u sarajevskom sveučilišnom Centru za filološka istraživanja i spremao disertaciju. Prikupio je svu literaturu, među ostalim i memoare osnivača vitalizma Hansa Driescha, njemu vrlo važnog za disertaciju, a koja, veli autor, nikad nije završena, no nusproizvod te disertacije bio je ovaj roman. U tim memoarima čovjek koji je osnovao vitalizam, struju koja afirmira život, nema apsolutno ničeg osobnog već samo golo nabrajanje biografskih fakata.

- To mi je bilo izazovno, omamilo me, shvatio sam tu njegovu autobiografiju kao praznu ljušturu puža, pa sam se odlučio ubaciti drugog puža, a to je, evo, ovaj roman, kazao je autor.

Hans Driesch bio je, inače, biolog, učenik i doktorand čuvenog biologa Ernsta Haeckela, koji ga je preporučio za istraživanje mora u Napulju. Putujući u Napulj, prvo je doputovao u Trst i tu zaglavio na neko vrijeme, oko mjesec dana.

- U tih sedam tršćanskih dana nastojao sam mu podariti određenu intimu, emocije, pa i jednu cijelu ljubavnu avanturu i erotska iskustva, kaže Soklić. Inače, u stvarnosti je Driesch kasnije bio profesor na Heidelberškom sveučilištu, a jedan od učenika bio mu je i Erich Fromm.

Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura kazao je da je Soklić autor koji pazi na svaku riječ.

- Likovi su vrlo živi i živahni, meni se sviđala ta stilistička preciznost. Svaka je rečenica na svom mjestu. Cijeli taj mozaik, koji se na početku čini kao nevina avantura, postaje nešto što puno govori o nama danas. I danas smo u vrlo sličnoj situaciji. Ti su ljudi pomalo izgubljeni u tim bitnim promjenama krajem 19. stoljeća. Nije se puno toga promijenilo. To je mene oduševilo, kazao je Serdarević.