Istok

Special cijena 125,10 kn Redovna cijena 139,00 kn
  • Jezik izvornika: poljski

  • Prijevod: Siniša Kasumović

  • Broj stranica: 232

  • Datum izdanja: prosinac 2017.

  • ISBN: 978-953266913-8

  • Naslov izvornika: Wschód

  • Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom

  • Visina: 204 mm

  • Težina: 320 g

“Prvi sam put otputovao u Rusiju dvije tisuće i šeste jer sam želio vidjeti državu u čijoj je sjeni proteklo moje djetinjstvo i mladost”, piše Andrzej Stasiuk na početku Istoka. No ovo nije reportaža, nego roman o ostvarenju davnog sna: doći do kraja svijeta! Istok nas tako vodi preko radničkih četvrti Varšave i siromašnih sela na Bugu, preko stepa i gradova središnje Azije sve do granice Kine i njezinih fatamorgana. Ovaj roman ceste na istočni način ujedno je i oda krajevima nevinim u svojoj bezvremenosti, u kojima povijesna odgovornost postaje tek primisao, a pravo se oslobođenje pronalazi kad se preživi vrelo i kratko sibirsko ljeto, negdje na putu kojim je Džingis-kan krenuo prema zapadu.

U svojem romanu Istok Andrzej Stasiuk nastavlja intrigantno putovanje započeto u ranijim djelima, u Taksimu i Na putu za Babadag. Kad netko rođen u Varšavi, tko je dezertirao iz vojske pa dio osamdesetih proveo u zatvorima, propituje što znači biti dijete komunizma, nema dvojbe da se s njim vrijedi zaputiti na Istok.

“Najkraće rečeno, autor romana Na putu za Babadag želi nas uvjeriti kako pitanje istočnog nasljeđa, vrlo složene zapletenosti u taj Istok (čitaj: u komunizam), nismo odradili kako treba. Došlo je vrijeme da se uhvatimo u koštac s onim što smo napustili 1989. godine.” - Dariusz Nowacki, Gazeta Wyborcza

“Slično kao u svojim prethodnim knjigama, autor traga za onim što je minulo, a čiju se sjenu još može uhvatiti u tragovima svakodnevnog života, načinu života običnih ljudi, beskrajnih krajolika. Istok je mjesto u kojemu mu je bilo dano živjeti i u kojemu sada – u najboljim godinama – svjesno želi usidriti svoje nestajanje.” - Anna Majchrowska, Kultura Liberalna

“Ova je knjiga velika, politički nekorektna blasfemija. Rusi su bolji od Nijemaca, Istok je bolji od Zapada, autor je bio sretan u komunističkoj državi. On je poput divljeg djeteta kojem je rečeno da se vrati u djetinjstvo koje je obilježeno riječju ‘komuna’. No ovu blasfemiju prihvaćamo jer vidimo iskupljenje koje donosi: ‘Što sam stariji, sve manje žalim što sam živio u onim vremenima. Istinu govoreći, uopće ne žalim.’” - Ryszard Koziołek, Tygodnik Powszechny

Istok je zanimljiv autokomentar Stasiukovih ostalih knjiga, nekih drugih putovanja, ali je i ogledalo koje pruža čitateljima kako bi u njemu zavirili u vlastitu prošlost.” - Justyna Sobolewska, Polityka

Kontra tiranije pravaca

Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija, 27. 1. 2018.

Andrzej Stasiuk (rođen 1969.) s jedva je navršenih dvadeset godina u životnome kalendaru postavio solidne temelje da se jednoga dana brendira kao veliki antikomunistički mučenik i katolički mistik.

Zbog pacifističkih uvjerenja, 1980. je dezertirao iz poljske vojske, da bi potom godinu i pol proveo u zatvoru. Nakon izlaska s robije preselio se iz Varšave u neku planinsku vukojebinu gdje je uzgajao ovce, a na književnoj je sceni debitirao 1992. zbirkom priča "Hebronski zidovi", u kojoj se bavio svojim uzničkim danima.

Putopis i roman

Umjesto da nastavi istom trasom i do danas se profilira kao veliki nacionalni martir, Stasiuk je skrenuo ni lijevo ni desno nego istočno, pa počeo štancati začudne libre koji svi redom tematiziraju suvremena iskustva iz predjela nekoć zastrtog željeznom zavjesom. U tom se smislu "Istok" (knjigu je preveo Siniša Kasumović) doima i kao tipičan i kao pomalo neobičan naslov u njegovoj bibliografiji. Stasiuk, naime, i ovdje nudi sasvim osebujan miks putopisa i romana, na kakav je već naviknuo svoje prilježne čitatelje (jer ovo je već peta njegova knjiga objavljena u nakladi "Frakture"). Od ostalih naslova ovaj se libar, međutim, razlikuje utoliko što bi se moglo reći kako predstavlja neku vrstu uputa za upotrebu cijelog opusa, odnosno beletrističkoga ključa za razumijevanje jedne velike spisateljske karijere.

Svoju ravnodušnost prema Zapadu i zaokupljenost Istokom – tako demodiranu u ovim vremenima – autor će pokušati objasniti svojoj majci (pa onda, posredno, i nama) ovim riječima: "Ostavi fuficama iz novina strane svijeta. One moraju živjeti u tiraniji pravaca. U strahu pred Istokom i u žudnji za Zapadom." Svako putovanje na Istok za njega nije primarno kretanje u prostoru koliko u vremenu. Odlazeći tamo, on se vraća u vrijeme kad je "siromaštvo pokretalo maštu", a "materija nije blokirala um".

Poljsko, al' naše

Stausiuk veli da je "pola života slušao o azijskim hordama koje su pokorile naš europski kraj", pa se zato i odlučio na "pohod do središta metafore": "Rusija je bila izvorom, ali Kina je trebala postati valom koji će zapljusnuti svijest. Zato sam morao tamo otputovati kako bih vidio u što se mijenja komunizam čije sam dijete bio." Ni sretno ni nesretno, jer mališani ionako ne znaju ništa o svijetu izvan granica vlastitog iskustva. Tek naknadno autoru će se otvoriti oči: "Čak smo i komunizam dobili načet kvarenjem. Poslali su ga ovamo kad je već bilo poznato da nikad neće proraditi."

Andrzej Stasiuk ideološki je i geopolitički savršeno neopterećen pisac proustovski predan potrazi za izgubljenim vremenom, koja će ga na koncu dovesti u egzotične predjele na kraju (ili je ipak uputnije reći – početku?) svijeta. To znači da temeljito odudara od poželjne matrice ponašanja u lijepoj svojoj, baš kao i lijepoj našoj. Samo takav troublemaker može u velikoj zemlji još većih turbokatolika obratiti se Svevišnjemu sa sljedećom usrdnom molbom: "Gospode, znam da si zauzet, da nemaš vremena, da danas posjećuješ pakao, ali smatram da bi moj narod trebao rastjerati na sve četiri strane svijeta. (...) Da im se ne bi činilo da tebi imaju nekakav grupni pristup, da ćeš ih kolektivno uslišavati te da ćeš im brojiti sve te plemenske zasluge koje si umišljaju, zapisuju i onda u njih vjeruju." Da zaključim srdačnu preporuku za ovaj libar: poljsko, al' naše!