U svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja ova stranica koristi kolačiće. Prema regulacijama Europske unije potreban nam je vaš pristanak za postavljanje kolačića. Saznajte više .
Istarska Lady Macbeth
-
Jezik izvornika: hrvatski
-
Broj stranica: 384
-
Datum izdanja: veljača 2020.
-
ISBN: 978-953358195-8
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 225 mm
-
Težina: 665 g
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 250,00 kuna.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Kada na glavnom zagrebačkom trgu slabo poznati filmski redatelj ugleda prelijepu djevojku Annu, studenticu slikarstva, zna da je ona utjelovljenje glavne uloge njegova filma o fatalnoj Agnezi Istarska Lady Macbeth. Anna, ljepotica prepuna dvojbi, pristaje biti glumica te ulazi u zamršen profesionalni i ljubavni odnos s čovjekom opsjednutim svojim projektom.
Agneza je zanosna femme fatale koja se sa svojim djetetom naseljava u Istru nakon Drugoga svjetskoga rata, u kojem je preživjela strahote, odlučna da će ostvariti svoje snove – bogatstvo, moć i slavu, a na njezinu je putu ništa neće spriječiti. U furioznom ritmu pratimo dvije sudbine, dvije žene koje postaju jedna. Te moćne i fragilne žene junakinje su suvremene i svevremene.
Miješajući stvarno i nadrealno, prošlost i sadašnjost, vruće ljubavne scene i mračne tajne ljudskih duša, Damir Zlatar Frey piše roman o Istri, umjetnosti, ali najviše o snazi ženskoga. Istarska Lady Macbeth roman je o dvojnim identitetima koji postavlja mnoga pitanja, među ostalima možemo li sami odrediti svoju sudbinu ili nam je određuju povijest i okolina.
Umjetnost se opet pokazala kao opasna rabota u kojoj mašta vrlo često postaje bolna stvarnost
Denis Derk, Večernji list, 14. 3. 2020.
Poznati i priznati kazališni i operni redatelj Damir Zlatar Frey prije šest godina na velika je vrata ušao u hrvatsku literaturu hrabrim i više nego intrigantnim autobiografskim romanom Kristalni kardinal. Riječ je svakako o djelu koje u Hrvatskoj nije dobilo pozornost kakvu zaslužuje. Nakon romana Stanzia Grande, sada se Zlatar Frey javlja trećom knjigom, ponovno romanom Istarska Lady Macbeth, koji mu je također objavila Fraktura. Riječ je o slojevitoj melodrami koja ima snažne povijesne konotacije i bavi se elementarnim pitanjima ljudskoga bitka i umjetnosti, dakle granicom između dobra i zla, sna i jave, laži i istine.
Knjiga ima dva glavna lika ili točnije rečeno dvije glavne junakonje koje se s vremenom počinju prožimati te postaju, uvjetno rečeno, jedna osoba. Stoga je ovdje riječ o nadrealističkom štivu koje nikako nije bilo lako disciplinirati i stalno vraćati u realistični pripovjedački okvir. Mlada i lijepa Zagrepčanka Anna Veble je uspješna studentica Likovne akademije i unuka ugledne zagrebačke operne pjevačice koju pomalo čudnovati i opskurni filmski redatelj Rene želi angažirati za ulogu u filmu o Agnezi Balti koju naziva istarskom lady Macbeth. Agneza Balta, naime, dio je života proživjela u slikovitoj Brtonigli, bila je izbjeglica iz Bosne, moguće romskog podrijetla, koja je u Istru došla s partizanima. S malim sinčićem je bila smještena u napuštene kuće iz kojih su glavom bez obzira u Italiju masovno pobjegli istarski Talijani. Prelijepa Agneza koju su u Bosni silovali partizani, kada je i zatrudnjela, ni u Istri ne doživljava ljepšu sudbinu. Iako je s bogatim Istrijanom Cisom Barnabom kojem je pošteno vodila domaćinstvo imala strogi dogovor da će izbjegavati seksualne kontakte, ni ovaj nije odolio njezinim čarima i to najviše pod utjecajem svoje obogaljene majke koja je stalno vrijeđala Agnezu i njezina sina. Tako je Agneza silovana drugi put što ju je definitivno odvelo na put bez povratka, do ubojstva u savezništvu s mladim i naočitim ljubavnikom arapskog porijekla Nurijom.
No, valja primijetiti da po svom karaktreu fatalna Agneza nikako nije lady Macbeth. Prije je lady Macbeth majka nesretnog i nespretnog te iskompleksiranog Cisa Barnabe koja poput neke šekspirijanski osmišljene vještice vječno podgrijava mržnju, predrasude i loše vibracije koje ne mogu ni završiti drugačije nego velikom tragedijom koju Frey opisuje izuzetno brutalno, u duhu Michelangela i njegove monumentalne freske u Sikstinskoj kapeli.
U čitavoj toj polemički ispisanoj storiji o Agnezi, ali i partizanskom pokretu u Istri i njegovoj ulozi u istarskom antifašističkom pokretu prema kojem veći dio povjesničara i danas gaji dogmatski odnos, vjerojatno se pitate gdje je nestala naša suvremenica Anna Veble koju Rene velikodušno vodi u kafić-galeriju Lav na Gornjem gradu ili u restoran Dubravkin put? Nije nestala. Ona je pristala glumiti Agnezu koja je postala njezin alter ego ili obratno. Glumeći lijepu djevojku koja nije imala zaštitnika u muškom ratnom i poratnom svijetu kad opasan adrenalin dodatno podražuju tradicionalne majke zainteresirane samo za nastavak obiteljskog stabla, Anna se upušta u opsesivne i sado-mazohističke seksualne odnose s redateljem Reneom, a onda i u strastvenu ljubavnu vezu s mačistički nastrojenim talijanskim filmskim glumcem Fabianom Di Laurom koji u filmu glumi Agnezina ljubavnika Nuriju. Kao što su muškarci povrijedili mladu i nezaštićenu Agnezu, tako su povrijedili i studenticu Annu kojoj suvremeni cinizam nije nabildao samopouzdanje, nego joj je pojačao libido i to do granice samouništenja. Kada Anna otkriva pravi identitet redatelja Renea, i za nju i za njega već je prekasno. Prokletstvo s idiličnog i plodnog brda iznad Brtonigle s kojeg se tako lijepo vidi more, koje je doduše, začeto još na onom bosanskom, kupreškom polju u vrijeme Drugog svjetskog rata, ponovno je pobijedilo. Umjetnost se još jednom pokazala kao opasna rabota u kojoj mašta vrlo često postaje bolna stvarnost, a obrazovani pojedinci tek slabi objekti sudbine u kojoj nema pobjednika ni trijumfa.
Predstavljanje knjige Istarska Lady Macbeth Damira Zlatara Freya
7. 7. 2020., Knjižara Fraktura, Zagreb