Frakturina autorica Sofi Oksanen dobitnica je Bjørnsonove nagrade za 2025. godinu. Oksanen je nagrađena za svoje „epsko stvaralaštvo i predanost ljudskim pravima, te za oštro prikazivanje stvarnosti s kojima se žene suočavaju, kako u ratnim, tako i u mirnodopskim vremenima“.
Bjørnsonova nagrada dodjeljuje se svake godine nordijskom autoru koji djeluje u duhu norveškog nobelovca Bjørnstjernea Bjørnsona, kako u svom književnom radu, tako i u društvenom angažmanu. Nagrada će biti uručena na Norveškom festivalu književnosti 3. lipnja, gdje će Oksanen također održati predavanje.
”U središtu književnog stvaralaštva Sofi Oksanen nalazi se hrabri i beskompromisni humanizam. Piše o ugnjetavanju, zloupotrebi moći i nepravdi, te koristi svoj javni glas i položaj kako bi jasno i izravno govorila o slobodi izražavanja, ljudskim pravima i političkim slobodama. Njezin debitantski roman Staljinove krave (2003) istražuje širok spektar tema i bavi se životnim uvjetima estonskih žena. Roman se dotiče brutalnosti rata i logora, kao i poremećaja prehrane, srama i izdaje. Njezin međunarodni proboj dogodio se s romanom Čišćenje, koji je osvojio Nagradu za književnost Nordijskog vijeća. U tom i kasnijim romanima, Oksanen s oštrinom promatra iskustva žena u ratu”, navode u obrazloženju iz žirija.
Sofi Oksanen rođena je 1977. u gradu Jyväskylä u središnjoj Finskoj, a odrasla je s estonskom majkom i finskim ocem.. Suvremena je finska spisateljica i dramaturginja, a estonski korijeni uvelike su utjecali na njezin književni rad. Jedna je od najnagrađivanijih skandinavskih autora, a među nagradama koje je dobila za svoj rad nalaze se i Nordijska nagrada Švedske akademije, francusko odlikovanje Vitez reda umjetnosti i književnosti, Prix Femina Étranger, Velika nagrada Budimpešte, Europska nagrada za knjigu i Nagrada Nordijskog vijeća za književnost. Djela su joj prevedena na više od četrdeset jezika, a na nekima od njih temelji se niz predstava, filmova i opera.
“Njezina je književnost prožeta šutnjom – ne kao odsutnošću, već kao snažnom prisutnošću. Njezini likovi nose iskustva toliko bolna da nemaju jezik kojim bi ih izrazili. Ponekad se jezik izgubi, ponekad je tabu ili potisnut. Govoriti o sramu često ga pogoršava, pa šutnja postaje njegov najčešći izraz. Cijeli njezin književni projekt pobuna je protiv te šutnje. Ona daje oblik i glas onome što se ne može izreći. Njezine priče nude prepoznavanje i hrabrost. U nekoliko romana, Oksanen prikazuje manje poznate strane europske povijesti, posebno iskustva rata, okupacije i ugnjetavanja. Njezin rad na prenošenju zaboravljene i zanemarene povijesti daje glas onima koji se ne mogu čuti”, kažu iz žirija.
U višestruko nagrađivanom i na više od trideset jezika prevedenom romanu Čišćenje, koji je Fraktura objavila 2011. godine, maestralno je ispričala priču o dubokim posljedicama srama te kroz sudbinu Aliide i Zare oslikala svu težinu dvadesetog stoljeća, sovjetske vlasti i početka tranzicije. Sovjetsko nasljeđe, generacijske traume i utjecaj povijesti na pojedinca kao tematika se provlače i kroz ostale romane.
U nagrađivanom hit-romanu Kad su golubice nestale, također prevedenom na tridesetak svjetskih jezika, koji je u izdanju Frakture objavljen 2015. godine, Sofi Oksanen svoje će likove zavrtjeti u vrtoglavom plesu sazdanom od izdaje, ljubavi, strasti i srama, a rat o kojemu piše dodijelit će im uloge kakvima se nisu nadali. Kad su golubice nestale roman je koji se čita kao ljubavna priča i kao povijesni triler, no više od svega on je fascinantna studija ljudskosti, propitivanje načina na koje njezina krhka klica uspijeva ili gasne u hladnoj sjeni tiranije.
Međunarodni bestseler Pseći park, koji je Fraktura objavila 2022., odvija se na pozornicama suvremene Finske i postsovjetske Ukrajine, na kojima korumpiranost Istoka susreće i hrani pohlepu Zapada, na čijem raskrižju stoje dvije žene uhvaćene u mrežu industrije umjetne oplodnje, iskorištavanja i komercijalizacije ženskog tijela. Sofi Oksanen majstorski plete surovu i realističnu priču trilerske napetosti, koja je ujedno i duboko ljudska priča o odanosti, ljubavi, ambiciji i narušenom povjerenju. Zadivljujući roman o ženi koja ne može pobjeći od čežnje za izgubljenim djetetom, kao ni od moćnika koji je nemilosrdno love.
“Isticanjem estonske povijesti, Oksanen je pomogla proširiti poimanje onoga što čini nordijsku književnost. Ona je unijela složenu prošlost i sadašnjost Estonije u svjetsku književnost, obogaćujući i nordijski i međunarodni književni krajolik. U svojim knjigama preuzima etičku odgovornost i suočava se s neugodnim istinama o ljudskom ponašanju. Istražuje kako se pojedinci i društva odnose prema krivnji, sramu i preživljavanju. Neustrašiva je u suočavanju s moralnim dilemama. Svojom jedinstvenom kombinacijom povijesne pronicljivosti, angažmana, psihološke dubine i književne inovativnosti, Oksanen je stvorila opus koji istovremeno obogaćuje i izaziva čitatelje. Njezina sposobnost da prenese složene teme kroz epska djela donijela joj je široku čitateljsku publiku i međunarodno priznanje“, ističu iz žirija.
I u najnovijoj knjizi, sjajnom i provokativnom eseju Istom rijekom dvaput: Putinov rat protiv žena, Sofi Oksanen razotkriva povijest ruske represije kroz prizmu nasilja prema ženama, počevši s potresnom pričom svoje obitelji. Od okupacije Estonije do današnjih ratnih zločina u Ukrajini, autorica istražuje kako su dokidanje ljudskih prava i seksualno nasilje postali normalizirani alati koji podupiru autoritarne režime. Oksanen prikazuje zločine koje je ruska vlada gotovo cijelo stoljeće činila nekažnjeno. Istovremeno, esej se bavi modernim fenomenom trolova i internetskog nasilja, razotkrivajući mračne sile koje danas djeluju u digitalnom svijetu. Oksanen vješto oslikava svijet ispunjen mizoginijom i manipulacijama, gdje se borba za moć odvija u svakodnevnom životu i na društvenim mrežama.
Moćna i pravodobna, knjiga Istom rijekom dvaput: Putinov rat protiv žena oštra je kritika i upozorenje koje ne smijemo ignorirati. On je poziv na budnost, otpor i djelovanje u svijetu iskrivljenih činjenica. Oksanen traži od nas promišljanje istine i pravednosti; da ne okrećemo glavu, da ne budemo ravnodušni.
