Autor: Martina Vidaić
Milorad Popović u novom romanu “Dvorski trg” ispred kulisa Cetinja donosi pred čitatelje nezaboravne likove, od kraljeva, kneževa i princeza do pisaca i umjetnika, špijuna i direktora, tajkuna i ridikula, vojskovođe i boksače, revolucionare… Svi oni istiniti, stvarni ljudi od krvi i mesa čudnovato su i neraskidivo povezani s krvotokom i životom Dvorskog trga, Cetinja i Crne Gore.
Upravo oko Dvorskog trga ispod Lovćena smjestile su se sve važnije institucije jedne države, i dom kralja, i sjedište Vlade, i sva važnija veleposlanstva. Roman-freska Dvorski trg kronika je Cetinja i njegovih stanovnika. Grada u kojem se gradilo i razaralo, ljubovalo i smišljalo prevrate, često grandiozno, ambiciozno, mitomanski, ponekad i bez pokrića, ali uvijek s idejom da se može drugačije i više.
U romanu Milorada Popovića čudesno se spajaju i pretapaju sudbine ljudi vezanih uz Cetinje, od Danila Kiša, pisca koji je i sam sakupljao građu da o svom Cetinju napiše roman, preko najvažnijeg crnogorskog slikara Miodraga Dade Đurića, zatim jedinstvenoga Petra Sinanovića Nagiba, čovjeka koji je ni iz čega nakon revolucije i rata stvorio tvornicu Obod, kralja Nikole i njegova nećaka, razbaštinjenog nasljednika jugoslavenske dinastije Karađorđevića Đorđa, pa sve do udbaša Blagote Bađija Burića i profesora Maćana Peraša, koji u tranziciji postaje medijski mogul.
“Dvorski trg” slojevito je književno djelo koje kroz niz isprepletenih priča istražuje teme identiteta, osobnog, nacionalnog i kulturološkog, sjećanja, političkih previranja i ljudske egzistencije. Smješten u Cetinju, gradu bogate prošlosti i kulturnog nasljeđa, roman koristi ovaj prostor kao simboličku točku susreta prošlosti i sadašnjosti, individualnog i kolektivnog iskustva.
Autor koristi različite glasove i perspektive kako bi stvorio mozaik priča koje se međusobno dopunjuju, ali i kontriraju. Kroz introspektivne monologe, dijaloge u kafanama, sjećanja i političke rasprave, roman gradi atmosferu Cetinja kao mjesta gdje se prelamaju povijesne i osobne sudbine. Kroz likove poput Bađija Burića, Maćana Peraša i Đorđa, autor istražuje kako političke promjene oblikuju pojedince i kako se prošlost neprestano vraća, bilo kroz sjećanja, bilo kroz institucionalne mehanizme moći.
U konačnici, “Dvorski trg” je djelo koje uspijeva spojiti osobno i kolektivno, prošlost i sadašnjost, fikciju i stvarnost, stvarajući tako bogat i višeslojan portret jednog prostora i njegovih ljudi. U “Dvorskom trgu” stvarnost postaje magična, a sudbine junaka vjerodostojne i jedinstvene.
Ovo je roman u kojem je Cetinje protekloga stoljeća postalo Macondo, u kojem je sve moguće i u kojem se smrti stalno podvaljuje samo da bi joj se narugalo i moglo sanjati sve, čak i ono nezamislivo.