1. Me’med, crvena bandana i pahuljica; Semezdin Mehmedinović
Nemoguće je u samo nekoliko rečenica opisati Mehmedinovićev najitnimniji roman i sve emocije koje čitanje izaziva. Autor opisuje potragu za vlastitim sjećanjima, pokušavajući izmjeriti koliki je njegov zaborav jer je zaborav za Mehmedinovića isto što i smrt. Kroz odnos prema sebi, svome sinu i svojoj ženi, autor pokušava preispitati vlastiti život i odgovoriti na pitanje koliko naš identitet čine uspomene. Pritom i čitatelj kreće u potragu za vlastitim (ne)zaboravom. Me’med, crvena bandana i pahuljica suočava nas s našim nadubljim osjećajima i vraća nadu u iskrenost i hrabrost da ponovno dopustimo samima sebi biti krhki. Jednostavno i slikovito rečeno, dok čitate roman imate osjećaj da vas je knjiga zagrlila.
Tea
Kupi Me’meda, crvenu badanu i pahuljicu!
2. Usnena predaja; Suzana Matić
Predanim gnjevnim izvrtanjem svakodnevice i samoironijom, Suzana Matić uspijeva nas nasmijati, raznježiti i povremeno uvjeriti da je svladala sve zakučaste modele ophođenja prema (ponajviše) vlastitoj nutrini. Njene su misli poletne i svjetlucave, imaju blagi premaz nestrpljivosti i fino sladunjave završetke koji izrone iz situacija vezanih uz najdublje emocije. Njen put naprijed, u neki logičan, svrsishodan i istinit svijet budućnosti pun je razočarenja i slabosti. Kao da je svaka pjesma jedna stepenica više ka potpunoj osviještenosti i razboritom definiranju stanja koja se izmjenjuju. Ljubav otkriva cijeli spektar emocija koji je, iako poznat, isto tako neuhvatljiv i nepoznat, sklon stalnom izmicanju. Pita se kako jezikom skupiti sebe na hrpu, kako smjestiti sva prezrena stanja u svoje police i posložiti ih. Mora, između ostalog, korespondirati sa svojim pjesničkim “ja” i skupa s njim izvojevati bar pokoju slatku pobjedu na ovom nepristupačnom terenu. Svaka pobjeda iziskuje jedno malo slavlje i jedan očaravajući uvid u snagu poezije!
Kristina
3. Kulturna politika emocija; Sara Ahmed
Jednako važna danas, kao i davne 2004. godine kada je objavljeno prvo izdanje, Kulturna politika emocija feminističke teoretičarke Sare Ahmed dubinski i koncizno analizira emocije kroz raznovrsna pitanja i odgovore. “Plešući” kroz različite osjećaje (ljubav, bol, mržnju, sram…), Ahmed upozorava na suvremene probleme svijeta u kojem živimo i koliko se uspješno (ili neuspješno) s njima nosimo i kako bismo se trebali/mogli nositi. Autorica besprijekorno nudi drukčiju perspektivu kako emocije “putuju” unutar društva i utječu na međuljudske odnose.
Helena
Kupi Kulturnu politiku emocija!
4. Mileva Einstein, teorija tuge; Slavenka Drakulić
Žena koja je od djetinjstva bila različita od drugih, obilježena hendikepom, stvorila je naviku da ju se ne doživljava kao ženu i partnericu. Nakon konačnog razlaza s mužem, godinama proživljava kroničnu depresiju i psihosomatsku ukočenost. Što se točno dogodilo Milevi, jesu li uistinu ona i sinovi neposredne žrtve puta do uspona i priznanja Einsteinovog genija? Zašto nije imala ono o čemu je sanjala, da ju se doživljava kao ravnopravnu u životu i znanosti? Polemika oko Milevinog doprinosa Albertovom radu (je li bila važna karika u njegovim velikim dostignućima i jesu li tvrdnje o žrtvovanju svojeg školovanja i napretka u znanstvenoj karijeri kako bi oslobodila put svome voljenom mužu uistinu točne) neprestana je i dalje živuća. Slavenka Drakulić, iznimna hrvatska spisateljica, u kombinaciji činjenica i fikcije kroz ovaj je roman oživjela tragičnu priču prve supruge jednog od najslavnijih znanstvenika 20. stoljeća.
Tamara
5. Nježna ravnodušnost svijeta; Peter Stamm
Ovaj kratki roman brižno je satkan od mističnih veza među dvjema sudbinama koje neodoljivo podsjećaju jedna na drugu. Pomalo melankolično i sjetno pripovijeda o velikim ljubavima koje mogu promijeniti svijet. Čini nam se da smo na granici sna i jave i da svaka riječ odjekuje u nama, potičući nas na meditaciju o prolaznosti vremena i jačini emocija. Stamm nam postavlja pitanja i zagonetan je u svojoj posvemašnjoj zaokupljenosti slučajnošću, pričom i prirodom ljubavi. Valja se više puta zapetljati u njegov briljantan narativ kako bismo doznali koliko svijet (ne) misli na nas i koliko smo pažljivi kad osluškujemo njega, ali i vrijeme koje nas nastoji otrgnuti od priča, odnosno od života.
Kristina
Kupi Nježnu ravnodušnost svijeta!
Znate ono kad ostanete bez daha, osjećate leptiriće u trbuhu i vidite samo srca pred sobom… e tako je nama knjižarkama kad se zaljubimo u knjigu! Tome je vrlo teško odoljeti kad ste svaki dan okruženi dobrom književnošću.
Dođite u Knjižaru Fraktura po (ljubavne) preporuke, a ako i vi budete vidjeli srca posvuda to je zato što nakon prave knjige više ništa nije isto 🙂
(Srcasti) pozdrav beznadno zaljubljenih knjižarki <3
Add comment