Europa - neotkriveni kontinent
Sedam putovanja s fotografijama Kurta Kaindla
-
Jezik izvornika: njemački
-
Prijevod: Milan Soklić
-
Broj stranica: 416
-
Datum izdanja: listopad 2018.
-
ISBN: 978-953358000-5
-
Naslov izvornika: Die Hundeesser von Svinia, 2004.; Die versprengten Deutschen: Unterwegs in Litauen, durch die Zips und am Schwarzen Meer, 2005.; Die fröhlichen Untergeher von Roana.; Unterwegs zu den Assyrern, Zimbern und Karaimen, 2009.
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 204 mm
-
Težina: 515 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 0,00 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Zaputiti se s Karl-Markusom Gaußom na putovanje Europom jedinstven je doživljaj, ne samo jer je autor jedan od najboljih svjetskih esejista i putopisaca već i zato što otkrivamo skrivene kutke svoga, navodno itekako istraženoga kontinenta. Krećući se prostranstvima prije svega središnje i istočne Europe, autor pronalazi zajednice koje čuvaju neko drugo vrijeme, koje nam pokazuju kako je i koliko Europa raznolika i zašto je to čini jedinstvenom. Sasvim svejedno nalazi li se u Sviniji među Romima ili na Crnome moru među crnomorskim Nijemcima, je li na sjeveru u Litvi ili pak među Asircima u Švedskoj, Gaußa prije svega zanimaju ljudske sudbine, maleni detalji iz svakidašnjice.
Sedam putovanja u knjizi Europa – neotkriveni kontinent mnogo je više od samo sedam izvanrednih putopisa – to su studije o korijenima, o skrivenim željama, o pritajenom rasizmu, ali i o toleranciji, o ljubavi i mržnji. Putujući Europom, Karl-Markus Gauß približava nam naše susjede, one od kojih okrećemo glavu ili one za koje i ne znamo da postoje. Europa – neotkriveni kontinent studije su o životu, itekako potrebne u vrijeme netolerancije, stvaranja zidova i straha. Ovo su putopisi o Europi susjeda i drukčijosti, o kontinentu širokom u shvaćanjima i zanimljivom u različitostima.
“Čitajući njegove knjige, imamo osjećaj da smo voajeri kulturnog egzodusa. Istovremeno ove su knjige upozorenje da raznolikost i toleranciju mogu njegovati samo oni koji brižno čuvaju baštinu i prošlost.” - Frankfurter Allgemeine Zeitung
“Broj malih naroda i etničkih skupina u Europi veći je nego što možemo zamisliti, a ne postoji nitko tko ih toliko točno, s puno ljubavi i književnog znanja umije opisati kao Karl-Markus Gauß, najdarovitiji etnograf našega kontinenta.” - Wiener Zeitung
“Karl-Markus Gauß vodi nas u socijalni međuprostor jedne samo naoko poznate Europe.” - Die Zeit
“Karl-Markus Gauß virtuozan je tragač za korijenima.” - Neue Zürcher Zeitung
Knjiga o soli
Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija, 30. 11. 2018.
Da Karl-Markus Gauß nije fizička nego pravna osoba, njegove dionice ne bi zadnjih godina bogzna kako stajale. U suvremenoj Europi premreženoj ksenofobijom i paranojom malo se drži do tipova čiji je core business pisanje pametnih knjiga o manjinama. Dapače iskazivanje interesa za skupine zbijene na društvenu marginu predstavlja najkraći put do vlastite marginalizacije. No, za ovog Austrijanca (rođenog 1954. u Salzburgu gdje i danas živi) prekasno je da se mijenja.
"Europa – neotkriveni kontinent" četvrti je njegov libar objavljen kod nas (prijevod potpisuje Milan Soklić). Nastao je kao neka vrsta autorsko-uredničke kompilacije tekstova izvorno sabranih u tri sveska, koji se bave – a čime bi drugim? – skupinama koje su nepoznate čak i svojim susjedima. S kulturom i poviješću tih ljudi Gauß se nije upoznavao samo studiranjem dostupne mu znanstvene i druge literature, nego ponajprije obilascima gradova i sela u kojima oni žive te boravkom među njima.
Njegove reportaže izvorno su nastale početkom novog tisućljeća kad je još uvijek bilo moguće iz spisateljskog predumišljaja otputovati nekamo daleko, čak i ako tamo nije izbio prikladno fotogeničan rat. Luksuz pisanja reportaža o zanimljivim predjelima i ljudima još se uvijek tolerirao, barem u imućnijim i kultiviranijim društvima kao što je austrijsko. Danas, pak, nisam više siguran da bi čak i tamo prošao.
Baš kao u onoj slavnoj Tolstojevoj rečenici, sve nesretne manjine kojima se Gauß bavi nesretne su na svoj način, jer imaju neusporedivo različita iskustva. Dok jedne ujedinjuje čežnja za izgubljenim zavičajem, drugi se više ne mogu suglasiti oko odgovora na pitanje gdje je uopće započelo njihovo lutanje. Neke manjine i dalje na životu održavaju žeravu nade da će jednom dobiti svoju državu, nekima borba za nezavisnost već odavno nije ni u primisli. Dok jedni ljubomorno čuvaju vjeru i jezik svojih pradjedova, drugi su oboje izgubili, ali su ipak ne neki čudesan način uspjeli sačuvati svijest o vlastitoj drukčijosti.
Ovo je nominalno knjiga o slovačkim Romima, švedskim Asircima, talijanskim Cimbrima, litvanskim Karaimima i Nijemcima, Zipserima iz Slovačke te crnomorskim Nijemcima, a ustvari o soli Europe. O bogatstvu koje kao da nikoga ne zanima, što je koji put čak i dobro. Jer kad se većinci – ma tko oni bili – konačno zainteresiraju za svoje manjinske susjede, to vrlo često ne izađe na dobro. Autoru je k tome jasno da većinstvo i manjinstvo nisu definitivne, jasno odijeljene kategorije.
Jer, unutar svake pa i deprivilegirane skupine, postoje oni koji su u središtu i oni koji su na rubu, o čemu zorno svjedoči slučaj slovačkih Roma. Najnesretniji (ako baš hoćete – najmanjinskiji) među njima dvostruko trpe – i od bjelačke i od vlastite većine. Prvima su odiozni jer su Romi, drugima jer tobože nisu, nego su Degesije (u prijevodu: pasojedi).
Osim što nudi instruktivan uvid u prošlost i sadašnjost skrajnutih zajednica za koje ti se koji put mora učiniti da nisu stvarne nego nastale u mašti velikoga pisca (što Gauß izvan svake sumnje jest), ova knjiga podsjeća i na činjenicu koju svi mi, čak i najbolji među nama, počesto zaboravljamo: da svaku zajednicu čine osebujni jedinstveni i neponovljivi pojedinci čiji se slojeviti, nijansirani identiteti ni izbliza ne mogu svoditi samo na pitanje porijekla.
Tribina Razotkrivanje s Karl-Markusom Gaußom
12. 2. 2019., KIC, Zagreb