Doba čarobnjaka

Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.

Special cijena 143,20 kn Redovna cijena 179,00 kn
  • Jezik izvornika: njemački

  • Prijevod: Ines Meštrović

  • Broj stranica: 400

  • Datum izdanja: rujan 2019.

  • ISBN: 978-953358162-0

  • Naslov izvornika: Zeit der Zauberer: das große Jahrzehnt der Philosophie 1919. - 1929.

  • Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom

  • Visina: 234 mm

  • Težina: 635 g

Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz velikog desetljeća filozofije (1919.–1929.), na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. Uspona Martina Heideggera nalik na komet i njegove ljubavi prema studentici Hannah Arendt. Posrnuća i zanosa Waltera Benjamina, koji je zbog lude ljubavi prema latvijskoj anarhistici na Capriju i sam postao revolucionar. Genija i sina milijardera Ludwiga Wittgensteina, koji, nakon što je potpuno osiromašio, radi kao učitelj u pučkoj školi u donjoaustrijskoj provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". I naposljetku Ernsta Cassirera, koji je još u godinama prije nego što je emigrirao iz Njemačke u građanskim četvrtima Hamburga osjetio nadolazeći antisemitizam na vlastitoj koži. U životnome putu i revolucionarnome mišljenju ove četvorice iznimnih filozofa, smatra Wolfram Eilenberger, nalazimo i temelje iskona našeg današnjeg svijeta. Zahvaljujući autorovu velikom pripovijedalačkom umijeću, Doba čarobnjaka, ta retrospektiva dvadesetih godina, podjednako inspirira kao što i opominje, ali prije svega pravi je užitak za čitatelje koje povlači u taj svijet.

"Eilenberger pripovijeda stručno i podrobno, napeto i učeno o 'velikom desetljeću filozofije' između 1919. i 1929., dekadi kada se odlučivalo o tome hoće li sudbina Europe krenuti putem demokracije ili diktature, uslijed čega i svjetska povijest takoreći zadržava dah."
Roman Leich, Der Spiegel

 "Ova zorno, domišljato i lijepim pripovijedalačkim stilom napisana knjiga opisuje razdoblje između 1919. i 1929., kada su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer postali filozofi od svjetske važnosti. Premda među njima nije bilo previše doticaja, imali su brojne dodirne točke. Zajedno, kao što nam Eilenberger upečatljivo pokazuje, tvore nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i predstavljaju četiri životne koncepcije i četiri odgovora na pitanje: što je čovjek? Iz toga proizlazi zvjezdana karta filozofije u jednom velikom trenutku, na koji pada sjena prošle i buduće katastrofe." Rüdiger Safranski

  1. Wittgensteinovo financijsko samoubojstvo Wittgensteinovo financijsko samoubojstvo Je li uistinu svjestan razmjera svoje odluke? Je li s bratom i sestrama razgovarao o tome? Zar ne bi još jednom želio razmisliti o toj odluci? Ne, ne želi. "No, dobro", uzdahnuo je obiteljski bilježnik. "Vi ste dakle čvrsto odlučili počiniti financijsko samoubojstvo?" To bi se zaista moglo tako nazvati. Wittgensteinova je odluka konačna. Umjesto da oklijeva, još uvijek odjeven u bijelu poručničku odoru, nekoliko je puta izričito
  2. Walter Benjamin izbjegava mobilizaciju Walter Benjamin izbjegava mobilizaciju "Kada bi s jedne strane karakter nekog čovjeka, to jest i njegov način reagiranja, bio poznat u svim pojedinostima i kada bi, s druge strane, zbivanja u svijetu bila poznata u onim područjima koja se dotiču tog karaktera, mogli bismo točno reći što će se toj osobi dogoditi i što će ona napraviti. To znači da bi nam njegova sudbina bila poznata."   Je li to točno? Je li oblik koji će poprimiti nečiji životni put uistinu u