Dekompresija

Special cijena 125,10 kn Redovna cijena 139,00 kn
  • Jezik izvornika: njemački

  • Prijevod: Latica Bilopavlović Vuković

  • Broj stranica: 256

  • Godina izdanja: 2015.

  • ISBN: 978-953266671-7

  • Naslov izvornika: Nullzeit

  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez

  • Visina: 204 mm

  • Težina: 290 g

Sven Fiedler nesuđeni je odvjetnik koji je od natjecateljskog duha i ispraznosti suvremenog društva odlučio pobjeći na kanarski otok Lanzarote, gdje s djevojkom Antje živi naizgled savršen život i radi kao instruktor ronjenja. More je za Svena element mira, a Njemačka “ratna zona”, svijet za koji vjeruje da ga je zauvijek ostavio iza sebe. No rat će ga još jednom pronaći kada na otok, uplativši tečaj ronjenja, stigne neobičan par: privlačna zvijezda TV-sapunica Jola i njezin partner, sredovječni pisac Theo. Njihov destruktivan i opsesivan odnos u svoj će vrtlog uskoro usisati Svena i uzdrmati temelje njegova otočnog pribježišta. Na dan dugo planiranog zarona do olupine koju je Sven pronašao na stotinu metara dubine, složena igra istine i laži između žene i dvojice muškaraca doseći će vrhunac, a na kocki će se naći ono najdragocjenije: ljudski život.

Dekompresija proslavljene njemačke autorice Juli Zeh izvanredan je psihološki triler koji čitatelja majstorski uvlači u atmosferu vječnoga ljeta i beskrajnog plavetnila, do samoga ga kraja – doslovce – ostavljajući bez daha.

“ Zeh izvrsno opisuje nehaj i perverznost bogatih i slavnih... Ovo je priča o opsesiji – statusom, izgledom i celebrity kulturom.”
—The Independent

“Drži i ne pušta... Mračno komičan triler koji nas tjera da nagađamo do samoga kraja.”
— Library Journal

Juli Zeh: Dekompresija

Tamara Horvat Kanjera

Dekompresija je šesti od devet dosad objavljenih romana uspješne njemačke spisateljice srednje generacije (rođ. 1974.). Prije toga smo imali prilike čitati distopijski roman Corpus delicti koji su uspoređivali s djelima R. Bradburyja i F. Dürrenmatta. Ova nesuđena odvjetnica s doktoratom iz međunarodnog prava i diplomom iz njemačke knjževnosti i u ovom romanu pokazala je vrsnu stilističku i pripovjedačku umješnost.

Sven Fiedler je četrdesetogodišnjak kojemu se natjecateljski duh i površnost suvremenog društva ogadila kad je diplomirao pravo u Njemačkoj te s djevojkom Antje odlazi na Kanare. Ondje na Lanzaroteu unajme kućicu u opustjelom selu i bave se podukama iz ronjenja. Taj svijet uz more i u njegovim dubinama za njega je simbol mira i opuštenosti, a već samo spominjanje Njemačke izaziva njego otpor i gnušanje. No kad im stignu sredovječni njemački pisac Theo i mlada glumica Jola, koja se ondje želi pripremiti za priželjkivanu ulogu žene ronioca koja bi je izvukla iz uloga u sapunicama, njegov će se svijet obrnuti naglavačke. Odnos mržnje, prezira, nasilja i strasti ovog čudnog para u svoj svijet uvlači i Svena, koji ne može odoljeti njezinoj ljepoti i sve izravnijem zavođenju te teškom mukom održava poslovan odnos. Dok s njima prolazi kroz zahtjevnu obuku iz ronjenja, koja zahtijeva disciplinu i smirenost kako se ne bi dogodila nesreća, sve mu je teže nositi se s njihovim nasilnim odnosom i vlastitim dvojakim osjećajima koje gaji prema Antje i Joli. Oni su sa sobom donijeli i spomen na mrsko njemačko društvo i uzdrmali spokoj koji je Sven našao na otoku i u moru: „Pod vodom su međuljudski odnosi bili jednostavni, potrebe jednoznačne, a reakcije radikalne. Tko zaroni deset metara duboko, istovremeno otputuje deset milijuna godina unatrag u povijest evolucije – ili na početak vlastita života. Plutaš, nijem, ondje gdje život počinje. Bez jezika nema pojmova. Bez pojmova nema obrazloženja, bez obrazloženja nema rata. Bez rata nema straha... Mene je fascinirao podvodni mir u kojemu lovac i plijen žive zajedno, međusobno se uljudno izbjegavajući, suživot koji prekidaju samo kratki naleti gladi koja nije izdaja, nego općeprihvaćen proces odabira.“

Kako se u romanu izmjenjuje Svenovo pripovijedanje u prvom licu s Jolinim dnevničkim zapisima tako postupno uviđamo da se njihovi opisi istih situacija i prizora dijametralno razlikuju. Sven u svojoj priči daje naslutiti loš završetak te priče, a Jola u svojim zapisima, kako se bliži kraj, sve jače naglašava dojam o prisnoj i intimnoj vezi između Svena i nje te Theove navodne nasilnosti prema njoj. Napetost u romanu raste do krajnjih granica i slutimo jezovit rasplet.

Autorica je i u ovom romanu na fascinantan način povezala svoje pravno obrazovanje s istinskim književnim talentom, u jednom trenu i usporedivši dvije naočigled nespojive struke: „Polako mi je postalo jasno zašto ne volim književnost. Isto kao i u pravu, i ovdje je bila riječ o umijeću prosuđivanja. Autor se ponašao kao vrhovni sudac, određivao činjenice, pozivao svjedoke i na kraju donosio presudu. Kazna ili oslobođenje. Za razliku od sudskog procesa, nije postojala čak ni mogućnsot priziva.“ Neobičan roman, spoj trilera i ljubavne priče s psihološkom i egzistencijalnom dramom.

 

Triler u podmorju

Božidar Alajbegović, Vijenac, 3.3.2016.

Nakon čitanja romana Dekompresija njemačke spisateljice Juli Zeh krenuo sam guglati da u inozemnim kritikama te knjige provjerim dijele li i drugi moje mišljenje da je taj roman svojevrsna prerada sjajnoga romana Ledeni mjesec Pascala Brucknera, prema kojem je Roman Polanski snimio solidan film Gorki mjesec. Ostao sam začuđen uvidjevši da nijedan od sedmero američkih kritičara čije sam tekstove pročitao nije uočio mnogostruku srodnost dvaju romana. Oba romana tematiziraju odnose između četvero ljudi, tj. između dvoje ljubavnih/bračnih parova; locirana su u ograničene prostore (Dekompresija na otok Lanzarote, a Brucknerov roman na brod), radnja obaju romana odvija se u kratkom razdoblju (Ledeni mjesec za vrijeme brodskog putovanja, a Dekompresija tijekom četrnaest dana trajanja poduke iz ronjenja), oba romana problematiziraju tematiku ljubavi, preljuba, strasti i kontrole nad drugim ljudima, manipulacije tuđim osjećajima i degradacije humanosti.

Sven Fiedler, trideset devetogodišnjak, i njegova desetak godina mlađa djevojka Antje, Nijemci, na kanarskom otoku Lanzaroteu vode tečajeve ronjenja. Polaznici se izmjenjuju dvotjednim ritmom i upravo su im na tečaj stigli njemačka zvijezda TV-sapunica, atraktivna dvadesetogodišnja glumica Jola i njezin životni/ljubavni partner, 42-godišnji pisac Theo. Sven je pravnik koji se, zgađen licemjerjem koje vlada u odvjetničkim krugovima te pohlepom i kompetitivnošću, i nedostatkom solidarnosti među ljudima u suvremenoj Njemačkoj, preselio na Kanare, u društvu djevojke Antje, s kojom je nekoliko godina u stabilnoj vezi. Sklad njihove veze poljuljat će Jola, u koju se Sven, nakon nekoliko dana poznanstva, strastveno zaljubljuje.

Radnju pratimo iz Svenove perspektive, a njegova pripovjedna dionica povremeno je prekidana Jolinim dnevničkim bilješkama. Iz njih saznajemo da su Jola i Theo na Kanare došli kako bi pokušali obnoviti svoju poljuljanu vezu, no te bilješke donose i njezino različito viđenje određenih događaja u odnosu na Svenove opise istih zbivanja. Jolini dnevnički zapisi oslikavaju i karakter njezine veze s Theom, koja se zasniva na njezinoj seksualnoj podčinjenosti. Theo se seksualno može uzbuditi samo ako preuzme ulogu nasilnika (analogno invaliditetu lika iz Ledenog mjeseca). Zato se Jola pred Theom upušta u zavođenje Svena, kako bi izazvala njegovu ljubomoru i gnjev, nakon čega Theovo kažnjavanje Jole u njemu potiče seksualno uzbuđenje. No, s obzirom na to da Jolini dnevnički zapisi u mnogim činjenicama nisu podudarni Svenovim opisima događaja u kojima su skupa sudjelovali, u čitatelja se javlja sumnja te se počinjemo pitati čija verzija priče u većoj mjeri odgovara stvarnome stanju. A složena igra istine i laži vrhunac doseže pri kraju romana, kad opasnostima bivaju izloženi životi više aktera ove napete priče.

Za razliku od Pascala Brucknera, koji je u Ledenom mjesecu ispisao romansirani filozofski esej o (seksualnoj i drugoj) manipulaciji i granicama ljudskih sloboda u odnosima s drugima, veliku pozornost pridavši psihološkoj strani priče i karakterizaciji svih četvero protagonista, Juli Zeh sve je podredila trilerskoj komponenti priče. Pritom je, zbog zasnivanja pripovijedanja na nepouzdanosti iskaza dvoje pripovjedača, a u svrhu enigmatičnosti trilerskog zapleta, izostala uvjerljivija psihološka karakterizacija. Odnos između Svena i Antje gotovo je potpuno ostao izvan autoričina žarišta, te su osjećaji koji Svena vežu za Antje nedovoljno elaborirani, a izostala je karakterizacija lika Antje, koja u priči postoji isključivo kako bi fabula bila obogaćena tematizacijom preljuba. Osim toga, Theo, viđen Svenovim očima, ostavlja karikaturalan dojam. Jer, riječ je o čovjeku koji svoju djevojku iznimno voli, a zbog vlastita hendikepa prisiljen joj je nanositi tjelesnu bol. I motiv sadizma/mazohizma (blizak Brucknerovu romanu), unatoč iznimnoj potencijalnosti, površno je obrađen. Strategija nepouzdanosti Joline pripovjedne pozicije ostavlja pitanje njezine (ne)sklonosti mazohističkoj seksualnoj poziciji u sferi nejasnosti.

No Juli Zeh vrlo je inteligentna autorica pa, svjesna nedovoljne karakterizacije nekih likova, kao alibi za to uzima Svenovo često isticanje vlastitog zazora od prosuđivanja ljudi. Ne propušta kroz Svenovo viđenje suvremenoga njemačkog društva uputiti britke kritike toga društva. Opisi kanarske obale i podmorja te iskustava junaka prilikom ronjenja impresivni su, a kao i njezine prethodno na hrvatski već prevedene romane, i Dekompresiju krasi pomno strukturiranje priče. Prepoznaje se i stanovita sterilnost u pripovijedanju, ali i vješta implementacija znanja iz područja prava (kao i u romanu Corpus delicti objavljenu 2011, također u prijevodu Latice Bilopavlović Vuković i u izdanju Frakture). Juli Zeh (rođena u Bonnu 1974), baš poput lika Svena iz Dekompresije, diplomirala je pravo. Na hrvatski su, uz roman Corpus delicti, prevedeni i njezin debitantski roman, metafizički triler Orlovi i anđeli (prev. Štefica Martić, Durieux, 2003), knjiga putopisnih bilješki s putovanja po Bosni i Hercegovini Tišina je šum (prev. Štefica Martić, Durieux, 2005) i knjiga zapisa posvećenih odnosu čovjeka i psa Mali konverzacijski leksikon za kućne pse (prev. Nataša Medved i Nenad Popović, Durieux, 2008). Za svoje knjige, prevedene na tridesetak jezika, Juli Zeh dobila je brojne ugledne nagrade.