Noćni ormarić glavnog urednika

Roman najvažnije suvremene njemačke autorice Julije Franck govori o ljubavi, izbjeglištvu, o odnosu prema drugima i o Berlinu sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Julia Franck u Zapadu opisuje sve čežnje, nade, strahove i probleme mlade žene s dvoje male djece koja suočena s represijom u domovini mora pobjeći na drugu stranu i pokušati potražiti neki bolji, slobodniji život.

Julia Franck bez ikakve sumnje jedan je od najvažnijih glasova suvremene njemačke književnosti. Njezini romani prevedeni su na sve važnije svjetske jezike, ali najveću slavu, zasluženo, ima u svojoj domovini, Njemačkoj. U svojim romanima, složene strukture, briljantno isceziliranima, Julia Franck bavi se kako njemačkom prošlošću tako i suvremenošću, odnosom današnjice prema nekadašnjim događanjima.

Često se služi nekim događajima iz povijesti vlastite obitelji, ili svojim osobnim sjećanjima, no imaginacijom izvanrednog pisca uspijeva ih nadograditi i stvoriti univerzalne priče. Julia Franck svjetski je uspjeh doživjela romanom Poludnica, za koji je osvojila i najvažniju njemačku književnu nagradu Deutsche BucherPrise. Taj snažni roman govori o sudbini mlade žene koja svoju sreću dolazi pronaći u Berlinu, ludoj metropoli. Prateći sudbinu glavne junakinje Helene, njezine teške odluke i osobne tragedije, Julia Franck daje nam nevjerojatno točan, uzbudljiv, dirljiv i emotivno napet presjek jedne epohe.

Berlin – podijeljena metropola

Jedna od opsesivnih autoričinih tema jest Berlin, grad u kojem je rođena, ali tada u njegovu istočnom dijelu, grad u kojem je odrastala, u koji je kao djevojčica s majkom i sestrom prelazila iz zatvorenog, rigidnog, totalitarnog društva u onaj slobodni dio, u Zapadni Berlin, te u kojem su i ona i njezina obitelj gradile svoj nov život. Upravo o tome iskustvu, ali i iskustvu izbjeglištva, čak i unutar vlastitog jezika, Julia Franck piše u romanu Zapad.

Roman Zapad istinita je priča koja nas itekako dotiče i danas, kada izbjeglice i migranti dolaze u Europu tražeći bolji život. Upravo je strah od represije, bijeg u slobodu, a ne toliko želja za materijalnim, bio motiv koji je nagnao junakinju romana Nelly da s dvoje malodobne djece prijeđe iz Istočnoga u Zapadni Berlin. Nakon što joj je prije nekoliko godina pod nerazjašnjenim okolnostima muž pronađen mrtav, ona više ne može živjeti u neizvjesnosti te se nada da će slobodu i novi život započeti na Zapadu. To nakon niza provjera i uspijeva, no ondje ju ne dočekuje sreća, već težak početak: život u zatvorenom kampu za izbjeglice, neimaština, nepriznavanje, nesnalaženje, briga za djecu, koja se jednako kao i ona moraju priviknuti na nove okolnosti, nisu prihvaćena u školi, drugi su i drugačiji i stoga često predmetom poruge. Da bi zaštitila sebe i svoju djecu, junakinja se mora upustiti u najrazličitije pothvate kako bi iznova sagradila dom i započela novi život, ne nužno onaj sanjani, ali ni onaj opterećen vječnim strahom.

Zapad je roman o čežnjama i snovima, roman o izbjeglištvu, o sedamdesetima, ali i o nama danas, roman o životu u limbu, o neprihvaćanju i o tome kako je biti drugi, kako graditi novi život. Julia Franck u Zapadu, koji je i ekraniziran, piše o ljubavi i potrazi, o podijeljenom gradu, o povijesti koja nemilosrdno gazi male jedinke, o politici i hrabrosti, zbog čega je taj roman danas, u svijetu novih podjela, izbjegličkih kriza, razdvojenih obitelji, političke nesigurnosti i lažnih vijesti, aktualniji negoli je bio kada ga je autorica pisala. Zapad pokazuje kako velika književnost u svakoj priči uspijeva doći do srca čitatelja.