Novosti

  1. Latica Bilopavlović Vuković: Kod prevođenja je najljepše što stalno učimo

    Latica Bilopavlović Vuković: Kod prevođenja je najljepše što stalno učimo

    Roman Glavni grad austrijskog pisca Roberta Menassea često se proglašava prvim velikim romanom o Europskoj uniji. Ovaj duhovit, zabavan, satiričan i na momente potpuno sulud roman s njemačkog je prevela Latica Bilopavlović Vuković.

    Latica Bilopavlović Vuković rođena je 1976. u Novoj Gradiški. Diplomirala je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija boravila je tri semestra na Sveučilištu u Mainzu. Godine 2002. počinje raditi kao književna i televizijska prevoditeljica, a zahvaljujući stipendijama, često boravi u prevoditeljskim kućama u Njemačkoj, Francuskoj i Švicarskoj. Od 2007. članica je Društva prevoditelja, 2008. – 2013. bila je članica HZSU-a, 2013. –  2018. zaposlena u Vijeću EU-a u Bruxellesu. Od 2019. ponovno je članica HZSU-a.

    Više
  2. Roman "EEG" Daše Drndić dobio je Nagradu za najbolju knjigu prevedenu na engleski jezik

    Roman

    Nagradu za najbolji roman preveden na engleski jezik za 2020. godinu osvojio je EEG Daše Drdnić u prijevodu Celije Hawkesworth i izdanju nakladničke kuće New Directions.

    Nagrada se dodjeljuje za najbolje djelo fikcijske proze i za najbolju zbirku poezije prevedenu na engleski, a u potonjoj je kategoriji pobijedila libanonsko-američka pjesnikinja Etel Adan čiju je zbirku poezije Time s francuskog na engleski prevela Sarah Riggs.

    Više
  3. Željka Somun: Prijevod romana "Patria" pamtit ću po velikom veselju i silnim emocijama

    Željka Somun: Prijevod romana

    U okviru projekta Nošenje s nesigurnostima suvremene Europe na hrvatski jezik preveden je roman Patria, veličanstvena obiteljska i povijesna saga španjolskog pisca Fernanda Aramburua. Patriju je maestralno prevela Željka Somun, sjajna prevoditeljica koja je dosad prevela petnaestak romana i niz stripova.

    Željka Somun rođena je 1967., u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je španjolski jezik i književnost i francuski jezik i književnost 1992. Književnim prevođenjem bavi se od 2000. godine. Članica je DHKP-a od 2005. Članica je francuskog i španjolskog TransLaba.

    Sa Željkom Somun razgovarali smo o iskustvu prevođenja ovog velikog i značajnog romana.

    Više
  4. Rezultati natječaja za plakat FSK 2020.

    Rezultati natječaja za plakat FSK 2020.

    Nakladnička kuća Fraktura i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu četvrtu godinu zaredom proveli su natječaj za oblikovanje plakata za Festival svjetske književnosti. Unatoč prekidu redovite nastave zbog pandemije i potresa u Zagrebu, studenti i profesori Akademije, čija je zgrada i sama teško oštećena potresom, odazvali su se natječaju u velikom broju, kao sudionici i mentori.

    Tehnika za izradu plakata bila je potpuno slobodna uz nekoliko obaveznih elemenata s informacijama o ovogodišnjem osmom Festivalu svjetske književnosti koji će se održati u Zagrebu od 6. do 12. rujna, uz mnoge poznate, ali i nove programe. Među brojnim kvalitetnim radovima istaknulo se i više od tri odlična rješenja kojima su studenti različitih godina i odsjeka odgovorili na zahtjeve natječaja, ali i reagirali na suvremeni trenutak.

    Više
  5. Štafeta mladosti (iz romana Saše Stanišića "Podrijetlo")

    Štafeta mladosti (iz romana Saše Stanišića

    Organizacija evenata bez daljnjega je bila jaka strana realsocijalizma. Svi svečani praznici, parade i prijemi, sva uprizorenja ljubavi prema narodu, Partiji i predsjedniku – sve je to bilo u redu, da bi riječ rekao, šareno i golemo, glomazne vojničke kape i ordenje. Jest sve uvijek trajalo predugo, ali komu ćeš se požaliti?

    Jedan od najvažnijih jugoslavenskih praznika bio je 25. maj, Dan mladosti. Krasila ga je fantastična tradicija nošenja štafete. Probrane omladinke i omladinci nosili su taj komad drveta kroz sve krajeve zemlje da bi ga u fotofinišu tutnuli drugu Titu u ruke. Na štafeti je uglavnom bilo još nešto simbola: buktinja, petokraka ili nekakav poljoprivredni proizvod. Manifestacija se nakon oslobođenja 1945. održavala svake godine. Ispočetka još Titu u čast, sve dok drug Tito nije galantno rekao: Ma neee, častite radije omladinu. Nakon njegove smrti štafeta se nosila nekom drugom predsjedniku, ali njegova se imena danas više nitko ne sjeća.

    Više
  6. Jorge Bucay: Nikad nisam pisao o smrti. To će biti moja posljednja knjiga...

    Jorge Bucay: Nikad nisam pisao o smrti. To će biti moja posljednja knjiga...

    Ugledni irski teoretičar književnosti Richard Kearney jednom je napisao da je ljudima pripovijedanje važnije od hrane, jer hrana nas održava na životu, ali priče su ono što naš život čini vrijednim življenja - priče su ono što naš život čini ljudskim. Međutim, argentinski autor Jorge Bucay otišao je i korak dalje - on smatra da priče imaju iscjeliteljsku moć, pomažući nam da dođemo do samospoznaje kao pojedinci, ali i ostvarimo sretniju koegzistenciju povezujući se s najdubljim vrijednostima ljudskog društva.

    Bucay je rođen prije 70 godina u Buenos Airesu, gdje je diplomirao medicinu i specijalizirao psihijatriju. Počeo je raditi kao klinički psihoterapeut, ali je ubrzo otkrio da posjeduje talent za javne nastupe pa je počeo držati predavanja na temu primijenjene psihologije, a s vremenom dogurao i do vlastitih emisija na argentinskom radiju i televiziji. Ipak, njegov najveći forte je - pisanje.

    Više
  7. Saara Turunen: Stvari koje nemaju veze s razumom

    Saara Turunen: Stvari koje nemaju veze s razumom

    Iz knjige Europa 28: Žene o budućnosti Europe

    Bila sam u Barceloni. Ondje sam s partnerom provela Božić, a zatim avionom putovala natrag u Helsinki. U avionu sam primijetila ženu plave kose i njezina partnera koji je izgledom podsjećao na stranca. Krišom sam je gledala i razmišljala je li njezin život poput mog. Imala je kosu do ramena i torbu koja je izgledala skupo. Do nje je sjedilo dvoje prekrasne djece. Gledali su crtiće, a ona je pila šampanjac, potpuno sigurna da joj sve to pripada. Činilo se da sve konce drži u rukama. Pomisli li kad da će se sve srušiti, zapitala sam se. Meni to često padne na pamet i ispuni me nemirom.

    Partnera sam upoznala jednog jutra prije deset godina: vani je baš svitalo kad smo izišli iz kluba. Tad sam studirala na dramskoj akademiji u Barceloni i dane provodila tulumareći. Nagovarao me da odem s njim na neki afterparty. Glumila sam nezainteresiranost, premda sam tad već bila zaljubljena do ušiju i skočila bih za njim s mosta, samo da je pitao. Zbog njegova osmijeha. Bio je tako uzbudljiv, činilo se da je uvijek nasmiješen. Nisam naučena na to. Ja i svi ljudi koje sam do tog trenutka upoznala – smiješili smo se samo u posebnim prilikama. Bio mi je i zgodan, i možda bi bilo pametnije reći da izgled nije važan, da je važno ono iznutra, ali prava ljepota ima čudesnu moć, kao svjetiljka zbog koje mušice podivljaju. I tako sam se prepustila njegovoj auri, a on mi je, iz nekog razloga, dopustio da ostanem.

    Više
  8. Olga Tokarczuk: Svijet u glavi (odlomak iz romana "Bjeguni")

    Olga Tokarczuk: Svijet u glavi (odlomak iz romana

    Na svoje prvo putovanje otisnula sam se kroz polja, pješice. Dugo nitko nije primijetio moj nestanak, stoga sam uspjela otići dosta daleko. Prešla sam cijeli park, a potom – poljskim putovima, kroz kukuruz i vlažne livade pune žabnjača, premrežene melioracijskim jarcima – do same rijeke. Rijeka je u toj nizini bila, uostalom, ionako sveprisutna, izbijala je ispod pokrova trava, oblizivala polja.

    Kada sam se popela na zaštitni nasip, ugledala sam vijugavu vrpcu, put koji je izlazio izvan kadra, izvan svijeta. I ako je netko imao sreće, mogao je na njemu vidjeti čamce, plosnate velike lađe, koje su jurile na obje strane, ne obazirući se na obale, na drveće, na ljude što stoje po nasipima, poput nepostojanih, nedostojnih pozornosti orijentacijskih točaka, svjedoka njihova kretanja punogdražesti. Maštala sam da mi je, kada odrastem, raditi na takvoj lađi, a najbolje – postati samom lađom.

     

    Više
  9. Pjesma za po kući #3 (izabrala Monika Herceg)

    Pjesma za po kući #3 (izabrala Monika Herceg)

    Pjesnikinja Monika Herceg bira (i čita!) za vas.

    Svaki tjedan ćete na ovome mjestu moći poslušati dvije pjesme koje je iz Frakturinih zbirki poezije odabrala i pročitala Monika Herceg, pjesme koje su u nekom odnosu s ovim što svi proživljavamo posljednjih tjedana...

    Više
  10. Pjesma za po kući #2 (izabrala Monika Herceg)

    Pjesma za po kući #2 (izabrala Monika Herceg)

    Pjesnikinja Monika Herceg bira (i čita!) za vas.

    Svaki tjedan ćete na ovome mjestu moći poslušati dvije pjesme koje je iz Frakturinih zbirki poezije odabrala i pročitala Monika Herceg, pjesme koje su u nekom odnosu s ovim što svi proživljavamo posljednjih tjedana...

    Više

Stavke 1-10 od 211

Prikaži po stranici