Novosti

  1. Nagrada ”Meša Selimović” za Semezdina Mehmedinovića

    Nagrada ”Meša Selimović” za Semezdina Mehmedinovića

    Književna Nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen 2017. na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore pripala je romanu Me’med, crvena bandana i pahuljica Semezdina Mehmedinovića.

    O nagradi je odlučio žiri 18. Međunarodnih književnih susreta "Cum grano salis" u sastavu: Faruk Šehić, Adisa Bašić, Mirjana Đurđević, Andrej Nikolaidis i Branko Čegec.

    Predsjednik žirija Faruk Šehić u obrazloženju je kazao da roman Me'med, crvena bandana i pahuljica u najboljem smislu potvrđuje frazu koja kaže da život piše romane. "Radi se o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranta u današnjim Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja, pun proživljene mudrosti. (…) Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo", naveo je Šehić.

    Više
  2. Igor Buljan, dobitnik nagrade DHKP-a

    Igor Buljan, dobitnik nagrade DHKP-a

    Igor Buljan dobitnik je godišnje nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod romana Zeleni šator Ljudmile Ulicke.

    Igor Buljan (Zagreb, 1974.) diplomirao je komparativnu književnost i rusistiku, a prevodi s ruskog i engleskog jezika. Na hrvatski je preveo djela Mihaila Bulgakova, Viktora Pelevina, Vladimira Nabokova, Tatjane Tolstoj, Borisa Akunina, Samuela Becketta, Nialla Fergusona, Douglasa Couplanda, Juliana Barnesa, Salmana Rushdieja, Andrewa Keena i dr., a za Frakturu romane Ljudmile Ulicke Zeleni šator, Iskreno vaš, Šurik i Daniel Stein, prevoditelj.

    Nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca dobitnicima će biti uručene 29. rujna u 12 sati u Društvu hrvatskih književnih prevodilaca u Zagrebu, nakon Godišnje skupštine DHKP-a. Uz godišnju nagradu za prijevod Igoru Buljanu, nagradu za prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobila je Željka Černok za djelo Diktator Ulfa Starka, a nagrada "Josip Tabak" za životno djelo pripala je Luki Paljetku

    Više
  3. "Prosim lepo, bi se ja mogel sesti?"

    Iz knjige Zdravka Zime Dnevnik jednog mitomana

    Vozim se tramvajem, iako bih se u ovo doba i po ovakvoj vrućini radije vozikao brodom. Po moru, naravno. Na Jelačićevu trgu u kola ulazi gospodin u poznim godinama. Jedva hoda, pridržavajući se za štap. Na prvoj kantridi, tik do vozača, smjestio se petnaestogodišnjak. Valjda vidi starca, ali nije mu ni na kraj pameti da se digne ili da mu ponudi mjesto.  „Prosim lepo, bi se ja mogel sesti“, obraća mu se na koncu nepoznati gospodin. 

    Dječak šuti, djelujući kao da je omamljen ili opijen tko zna kojom vrstom opijata, iako se iz svega toga zrcali odnos mladih prema nedokučivo dalekim i starijim generacijama. Nakon neugodnog premišljanja, koje je sekunde pretvorilo u vječnost, ipak je ustao i nevoljko otišao prema prozoru, kao da je njemu, a ne umornom starcu sto ili tko zna koliko godina. 

    Više
  4. Kapetanova žena

    Kapetanova žena

    Priča Josipa Razuma iz zbornika Netko podvikne, djeca odrastu

    Stigao sam ponovno na Otok trajektom iz Istre, intervjuirati starog Kapetana za novi broj Magazina. "Životne priče su u trendu", slušao sam promukli glas urednika kroz brujanje loše izoliranog motora. Malo toga se promijenilo. Mul me dočekao, turisti i vrućina, gorčina i usijanost metala vezova, zvonik naprijed, restorani uz rivu, nepodnošljiva lakoća dosjećanja grijeha iz prošlosti i krvnih zavada.

    Kuća preko puta kipa bila je prazna pa sam otišao u šumu Tramuntanu, gdje sam čuo da je ponekad znao zalaziti. Drveće je davalo prostor proplancima, golemi prostori bez ljudi, napuštena sela, zemlja probavlja krv i kosti gomile ovaca, nekih davnih težaka i ukočenih lica patricija što čekaju da slikar dovrši portret. Hodao sam još kroz travke i suhu zemlju, sve manje zraka sunca probijalo se kroz borove, čuli su se zrikavci i nadao sam se da je Kapetan negdje blizu. Izbio sam na kameni rt s pločama na kojima se po danu sunčaju zmije, valovi i otvoreno more stapali su se u bespuća Italije. Malena starica stajala je na rubu, kapljice mora zapljuskivale su joj lice, a njena crnina, okomita na plohe zemlje i vode, stršila je kao tihi svjetionik za mornare koji ne gledaju samo očima.

    Više
  5. Mehanički golemi

    Mehanički golemi

    Poglavlje iz knjige Philippa Bloma Rastrgane godine

    Sa svojim dotad najvećim i najskupljim filmom Lang i Harbou su dali jednu tipično njemačku aromu javnoj raspravi o tehničkom napretku i njegovim opasnostima, iako njihove ideje nisu nužno potjecale iz Njemačke. Mehanička Marija u Metropolisu nije bila samo naoko bezopasna metafora za antisemitsku fantaziju o židovskoj svjetskoj zavjeri, već je i utjelovila strahove i nade jednog vremena u kojemu je odnos između čovjeka i stroja postao važnim dijelom opće kulture. H. G. Wells je već u svojoj kritici ukazao na to kako ta priča ne samo da plagira njegove vlastite futurističke romane, već i jedan kazališni komad, koji je šest godina prije objavio češki pisac Karel Čapek.

    Drama pod zagonetnim naslovom R. U. R. (što je kratica za Rossum's Universal Robots) bila je prilično konvencionalna ljubavna priča s tehnološkim ukrasima, međutim bez inače obveznog happy enda. U Čapekovom djelu izumitelj na jednom otoku pravi čovjekolike robote od sintetičke protoplazme. Njegov sin, kojega zanima samo novac, pokreće masovnu proizvodnju. Uskoro planet nastanjuje vojska korisnih automata u ljudskom obliku. S obzirom da obavljaju prljave ljudske poslove, nazvani su robotima, novom riječju, koja aludira na češki izraz za prisilni rad. Konačno se roboti počinju buniti protiv svojih gospodara te u krvavom ratu iskorijene gotovo čitavo čovječanstvo.

    Više
  6. Više od 7.000 zaljubljenika u knjigu posjetilo Festival svjetske književnosti

    Više od 7.000 zaljubljenika u knjigu posjetilo Festival svjetske književnosti

    Više od 7.000 zaljubljenika u knjigu i priču družilo se sa stranim i domaćim autorima u sedam dana Festivala svjetske književnosti!

    Svake godine kulturnu sezonu otvara Festival svjetske književnosti, jedan od najvažnijih kulturnih događaja kojim Zagreb i Split, s obzirom na gostujuće autore, Hrvatsku stavlja na važnu kulturnu kartu Europe i svijeta. Novina ovogodišnjeg šestog po redu Festivala bile su ulaznice-vaučeri za programe u 21 sat – pri kupnji knjige cijena je umanjena za iznos kupljene karte. Iako se toj, za književni dio kulturnog sadržaja revolucionarnoj promjeni isprva pristupalo skeptično, pokazalo se da je posjećenost događanja ponajprije motivirana kvalitetom programa, koje ovogodišnjem Festivalu zaista nije nedostajalo.

    Tako je, u potpunosti rasprodano, otvaranje s izvanrednom Olgom Tokarczuk napunilo dvoranu od petstotinjak mjesta, a čitava posjećenost Festivala u Zagrebu procjenjuje se na više od 7000 ljudi. Osim sjajne poljske dobitnice nagrade Man Booker International, programski dosad najjači FSK ove je godine uspio pokriti čak pet kontinenata. Gostovala su neka od najpoznatijih, najuspješnijih i najzanimljivijih literarnih imena u svijetu, poput još dvojice bukerovaca – neponovljivog Australca Richarda Flanagana i jednog od sto najutjecajnijih svjetskih mislilaca i književnika Izraelca Davida Grossmana, zatim izvrsnog Nigerijca Chigozieja Obioma i pamtljivog Meksikanca Antonija Ortuña

    Više
  7. Kako živjeti kad si uspio preživjeti?

    Kako živjeti kad si uspio preživjeti?

    Teško i lijepo u isto vrijeme

    Uskim putom duboko na sjever australskog pisca Richarda Flanagana prava je epopeja o ljudskosti u nepodnošljivim okolnostima i borbi za život i ljubav. Ovo majstorski ispričano djelo zasluženi je dobitnik nagrade Booker 2014. Uostalom, Flanagana mnogi s pravom smatraju najboljim australskim romanopiscem svoje generacije: nikad sentimentalan ili pretjeran, Flanagan istražuje ljudske reakcije, bile one velike ili male.

    Flanaganov roman odvija se nakon osvajanja Singapura 1942., kad Japanci zarobe više od dvadeset tisuća Australaca te mnoge od njih pošalju na nemoguć zadatak – da goloruki izgrade željezničku prugu kroz neprohodne i opasne šume Sijama. 

    Više
  8. Nebojša Lujanović preporučuje

    Nebojša Lujanović preporučuje

    Pisac, znanstvenik i maratonac Nebojša Lujanović preporučuje pet Frakturinih naslova koje nikako ne biste smjeli propustiti.

    Više
  9. Tri pitanja: Mitko Madžunkov

    Tri pitanja: Mitko Madžunkov

    Visoka književnost je jedinstvena pojava u povijesti čovječanstva

    Živa legenda makedonske književnosti, autor više desetaka knjiga, romanopisac, dramski pisac i esejist Mitko Madžunkov svojim je posljednjim romanom Doba Irvasa napravio prekretnicu u makedonskoj prozi. Uoči šestog izdanja Festivala svjetske književnosti postavili smo gostima Festivala tri pitanja o njihovim književnim utjecajima.

    Više
  10. Tri pitanja: Faruk Šehić

    Tri pitanja: Faruk Šehić

    Svatko bi trebao pročitati Kataloniji u čast Georgea Orwella.

    Književni kritičari nazivaju ga najsnažnijim glasom "pregažene generacije", naraštaja pisaca rođenih sedamdesetih, koje su ratovi i raspad zajedničke države biografski i tematski obilježili. Nagrađivani pjesnik, prozaik koji je romanom Knjiga o Uni osvojio Nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u 2011. godini, te Nagradu Europske Unije za književnost – EUPL 2013, novom knjigom vraća se formi kratke priče. Priče sa satnim mehanizmom Faruka Šehića knjiga je kroz koju se nepogrešivo pomalja zvuk naše epohe, ritam njezinih glasnijih i tiših udaraca, fascinantna zbirka pripovijedaka.

    Uoči šestog izdanja Festivala svjetske književnosti pitali smo goste festivala tri pitanja o njihovim književnim utjecajima.

    Više

Stavke 1-10 od 100

Prikaži po stranici
po stranici