Novosti

  1. Knjiga na špici, Frakturina knjižara u Vinyl baru (1. - 6.7.)

    Knjiga na špici, Frakturina knjižara u Vinyl baru (1. - 6.7.)

    Okreni najbolju stranicu ljeta

    Fraktura – najbolja literatura zaposjeda centar Zagreba i u prostoru kluba Vinyl (Bogovićeva 3) od ponedjeljka 1. do subote 6. srpnja postavlja uzbudljivu pop-up knjižaru!


    U našoj knjižari, koja će se svaki dan od 10 do 21 sati moći posjetiti u prostoru dobro poznatoga gradskoga kluba, moći ćete pronaći više od 300 naslova vrhunske književnosti, najboljeg što nudi suvremena beletristika i publicistika. Cijene su snižene od 20 do 60%, ali ne samo to!

    Više
  2. Aleš Debeljak ili umijeće (p)ostajanja čovjekom

    Aleš Debeljak ili umijeće (p)ostajanja čovjekom

    Igor Štiks o Alešu Debeljaku u pogovoru knjizi Kako postati čovjek

    Ovo je pjesma tebi, bezimeni. Prvi stih pjesme broj 3, iz ciklusa Biografija sna, iz zbirke Rječnik tišine Aleša Debeljaka ošinuo me po licu kao neočekivani udar bure. Mogao sam imati šesnaest ili sedamnaest. 

    Bile su to ratne godine. Bio sam izbjeglica, pristigao iz opkoljenog Sarajeva, grada mog djetinjstva, u Zagreb, grad moje rane mladosti. Bio sam uvjeren u tom trenutku da mi se pjesnik izravno obraća. Kome drugome bi uopće mogle biti upućene ove riječi:

    I ne pišeš dnevnik, još nitko

    ga nije tko je kao i ti. Prepušten si sebi i nostalgiji

    za budućnošću.

    I onda, žestoko:

    Na svoj način preživjet ćeš logore

     za izbjeglice i oproštaj od lijepih ornamenata secesijske

    arhitekture.

    I, za kraj:

    Možeš ispiti šest boca a da ne oživiš svoj lik

    u ogledalu tuđeg sjećanja. Do kraja bit ćeš jedini i sam. Gotovo.

    Jedini i sam. Do kraja.


    Više
  3. Sedmi festival svjetske književnosti

    Sedmi festival svjetske književnosti

    Ovogodišnji Festival svjetske književnosti, sedmi po redu, kao i uvijek u Hrvatsku dovodi niz velikih imena europske i svjetske književnosti koje spaja s domaćim piscima, a u brojnim popratnim programima pokazuje koliko je živa i važna književna riječ.

    Ove 2019. najveća je novost da će se zagrebački programi svojim najvećim dijelom održavati u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Nadamo se da je ovo početak višegodišnje suradnje zahvaljujući kojoj će se u najdugovječnijoj instituciji hrvatske kulture s jednakom pažnjom kao i kod izvedbi najvećih imena klasične glazbe koja su gostovala i gostuju u palači u Gundulićevoj 6 isto tako slušati najveća imena svjetske i domaće književne scene.

    Više
  4. Marko Pogačar preporučuje

    Marko Pogačar preporučuje

    Pjesnik, prozaik i esejist, Marko Pogačar (rođen 1984.) jedan je od najvažnijih glasova mlađe suvremene hrvatske književnosti. Za ovu je priliku odabrao pet Frakturinih naslova koje smatra posebno vrijednima pozornosti uz neizostavnu napomenu da bi već sutra taj izbor mogao izgledati drukčije.

    Više
  5. Žanrovska literatura se manje cijeni, ali ja obožavam SF

    Žanrovska literatura se manje cijeni, ali ja obožavam SF

    Čitateljski svijet Zvonke Obajdin

    Iako je po struci matematičarka, a kruh zarađuje kao IT-stručnjakinja, osebujna Zvonka Obajdin najpoznatija je kao kantautorica odnosno predvodnica zagrebačkog benda Svemir. Bend je dobro poznat svim domaćim ljubiteljima alt country, americana i folk rock zvuka, a osim što pjesme piše, Zvonka ih i čita. Tako je nastao i njezin drugi bend-projekt Sjeverozapad, koji je uglazbio ciklus pjesama pjesnika Stojana Vučićevića "Potpuna pomrčina Sunca na otoku Grguru petnaestog veljače 1961."

    Moćne i proganjajuće Vučićevićeve pjesme Zvonku su dugo opsjedale i osjećala je silnu potrebu da im se posveti, da s njima nešto učini, da ih uvije u glazbeno ruho.
    Koje su to druge pjesme i priče jednake snage, što Zvonka čita kada se želi nadahnuti, kada želi uživati u tekstu ili, jednostavno, kada se želi opustiti?

    Više
  6. Nemamo kamo pobjeći, fragmenti razgovora Daše Drndić i Gorana Ferčeca

    Nemamo kamo pobjeći, fragmenti razgovora Daše Drndić i Gorana Ferčeca

    Iz knjige Daša: Spomenar

    Razgovor i prepiska koji slijede započeti su na Dašinu inicijativu nakon što joj je uredništvo časopisa Sarajevke sveske ponudilo prostor da ga s nekim podijeli. Kako smo oboje neprestano bili dislocirani, razgovor se pretvorio u pisma koja pokušavaju biti razgovor koji se pak pretvara u pisma bez nadnevka i pozdrava.

    Od razgovora koji se ne zapišu najčešće ne ostane ništa ili se u nekom trenutku pretvore u mit.

    Prepisku smo započeli 11. siječnja, a priveli kraju 4. veljače 2013.

    Dašin komentar na verziju razgovora dovršenu 13. veljače bio je: "I ja mislim da je naš razgovor dobar. Drukčiji je od ostalih koji nisu razgovori nego intervjui."

    Komentar na završnu verziju razgovora, poslanu 27. ožujka, obima koji je prelazio pedeset kartica teksta, bio je: "hvala. pročitat ću ponovno, premda mi je tekst već dosadio. i onda i ja sutra šaljem."

    Integralni razgovor objavljen je u časopisu Sarajevske sveske, broj 41-42, u rujnu 2013. godine pod naslovom "Nemamo kamo pobjeći". Ovo je njegova skraćena verzija.

    Više
  7. Olivia je ime anđela

    Olivia je ime anđela

    Iz romana Žene koje kupuju cvijeće Vanesse Montfort

    U kvartu se nitko nije mogao složiti oko toga koliko je dugo ondje. Pitala sam konobare u krčmi La Dolores i tvrdili su da je ondje kratko, pa ipak oni u Casa Albertu bili su uvjereni da je ondje oduvijek. Ali svi su se slagali u jednome, da je Anđelov vrt bar dva stoljeća cvjećarnica i da se bar dva stoljeća tako zove možda stoga što je unutra uvijek stolovao jedan anđeo i samo su si predavali štafetu. Kad Olivia otiđe, zamijenit će je neki drugi anđeo s nekim drugim poslanjem. To je bilo jasno. Ma koga pitali, žitelji toga kvarta reći će vam da je Olivia oduvijek ondje, a ona ograda i njezino cvijeće da su niknuli oko njezina lika u nekom trenutku u 20. stoljeću.

    Tko je ili što prije toga bila Olivia teško bješe saznati. Nitko nije znao. Ili su oni koji su znali pomno čuvali njezinu privatnost i tajnu. Nitko nije baš točno znao je li cvjećarnica bila njezina ili unajmljena. Jedni su širili glasine da je bila bogata i ekscentrična nasljednica. Drugi su mislili da je ljubavnica nekoga slavnog muškarca ili da je možda čak poznata glumica koja je slavu stekla na nekim drugim širinama. Činjenica je da su iz njezina glasa izvirali naglasci drugih zemalja kao kod onih koji govore više jezika: s je među njezinim zubima zviždalo više nego što je uobičajeno, vokali su bili tanki kao u galskim jezicima, ali izgovor joj je bio savršen, a glas dubok i spokojan kao u biljaka.

    Više
  8. Nagrada "Vladimir Nazor" za Ludwiga Bauera

    Nagrada

    Ludwig Bauer dobitnik je godišnje Nagrade "Vladimir Nazor" za književnost za roman Muškarac u žutom kaputu.

    Odbor Nagrade "Vladimir Nazor" pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 6. svibnja 2019. godine donio je odluke o dobitnicima Nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu za područja književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma. Svečana dodjela Nagrada bit će održana u utorak 18. lipnja 2019. u Hrvatskom državnom arhivu.

    Čestitamo Ludwigu Baueru i ostalim dobitnicima, a za popis nagrađenih kliknite na VIŠE. 

    Više
  9. Fraktura i Hay Festival otkrivaju budućnost Europe

    Fraktura i Hay Festival otkrivaju budućnost Europe

    Legendarni velški (ne samo) književni festival Hay sljedeće će godine surađivati s nakladničkom kućom Fraktura i Festivalom europske kratke priče!

    Festival pokreće veliki, globalni projekt kojim se ponovno osmišljava budućnost Europe, koristeći najbolje moguće resurse kojim raspolažemo, a to su znanje, iskustvo i kreativnost 28 žena različitih profesija i pogleda, različitih perspektiva, bogatog i promišljenog već realiziranog djela. Eseji i kratke priče 28 spisateljica, znanstvenica, filozofkinja i umjetnica iz različitih europskih zemalja bit će objavljeni u antologiji Europa 28: Vizije budućnosti.

    Više
  10. Nagrada Fra Martin Nedić za "Skicu u ledu"

    Nagrada Fra Martin Nedić za

    Josip Mlakić dobitnik je književne nagrade Fra Martin Nedić za 2019. godinu za roman Skica u ledu

    Nagradu, koja se sastoji od plakete i novčanog iznosa, od 2010. dodjeljuje Zaklada Terra Tolis iz Tolise, a ustanovljena je kako bi se očuvalo sjećanje na život i djelovanje prvoga ilirca iz Bosne fra Martina Nedića (1810.–1895.). 

    Ove godine na natječaj je stiglo 40 djela iz BiH i Hrvatske. Uz prvu nagradu, koja je pripala Josipu Mlakiću, drugu nagradu dobio je pjesnik Joso Živković za zbirku poezije Tragom pokorenih želja, dok treću dijele Ljubica Ribić za pjesničku zbirku Beskonačno i Milan Novak za zbirku Dubina straha.
    Nagrade će, uz obrazloženje prosudbenog povjerenstva, biti dodijeljene 30. svibnja u 20 sati u Domu kulture Tolisa u okviru trinaeste manifestacije Dani Tolise, koja će se održati od 29. svibnja do 2. lipnja 2019.

    Dobitnici nagrade prethodnih godina bili su Mirjana Buljan, Nevenka Nedić, Drago Čondrić, Julijana Matanović, Tomislav Marijan Bilosnić, Igor Divković, Radica Leko, Mato Nedić i Anto Zirdum.

    Više

Stavke 1-10 od 155

Prikaži po stranici