Novosti

  1. Tragična sudbina Varšave

    Tragična sudbina Varšave

    Iz knjige Timothyja Snydera Krvava prostranstva

    Noć 21. lipnja 1944. bila je noć sovjetskih partizana u Bjelorusiji. Prije tri godine Wehrmacht je s lakoćom pregazio Bjelorusiju u svojem pohodu prema Moskvi – u koju nikada nije ušao. Crvena armija sada je napredovala prema Liniji Molotov-Ribbentrop, općim pravcem prema Varšavi i Berlinu. Njemačka Grupa armija Centar bila je ponovno u Bjelorusiji, ovoga puta u povlačenju. Zapovjednici Crvene armije planirali su veliku ljetnu ofenzivu, na treću godišnjicu Operacije Barbarossa, kako bi podsjetili Nijemce na njihove pogubne ambicije. Sovjetski partizani postavili su tisuće mina na željezničkim prugama u Bjelorusiji. Kad je sovjetski napad započeo, njemačke postrojbe nisu raspolagale pojačanjima niti su se mogle organizirano povlačiti.

    Zato je 22. lipnja 1944. pripao vojnicima Prvog, Drugog i Trećeg bjeloruskog fronta Crvene armije. Brojno stanje tih frontova i dvije armije koje su s njima sudjelovale u ofenzivi iznosilo je preko milijun vojnika, dvostruko više nego što je njemačka Grupa armija Centar mogla sakupiti. Ta ofenziva – Operacija Bagration – završila je s jednom od najvažnijih sovjetskih pobjeda u Drugom svjetskom ratu.

    Više
  2. Život u velegradu i anatomija zaduživanja

    Život u velegradu i anatomija zaduživanja

    Ulomak iz romana "Čuvar i vuk" Niklasa Natt och Daga

    U krčmi koja se zove Mir krčmar se zlobno podsmjehnuo čim je vidio Sylvana i mene na ulaznim vratima. Sylvan ga je dugo morao nagovarati da nam uopće dopusti sjesti za stol. 

    Krčmar je ispitao jesu li šilinzi koje je imao u džepu pravi i htio je odmah zaplijeniti cijelu vrećicu da izravna račune od mnogih vrčeva koje je prije popio na kredit, ali nagodili smo se da nam odgodi naplatu ako obećamo da ćemo i dalje trošiti sve što imamo na njegovu robu. Sjeli smo za stol, uživali u prženom sleđu i pili koliko nam je srce htjelo.

    Više
  3. Svakodnevica je privukla pažnju

    Svakodnevica je privukla pažnju

    Razgovor s Tisjom Kljaković Braić

    Prije nego što je na svom Facebook-profilu krenula objavljivati karikature objedinjene u knjizi Oni, Tisja Kljaković Braić bila je poznata kao slikarica i autorica odlične zbirke kratkih priča U malu je uša đava o odrastanju u Splitu osamdesetih godina prošloga stoljeća. Danas su upravo "Oni" ono po čemu je Tisja najprepoznatljivija, a likovi nje i njega kao da su s nama oduvijek, toliko su nam bliski da se ne možemo sjetiti kada smo ih prvi put vidjeli. Gotovo da nema životne situacije u kojoj se nisu zatekli i u kojoj ih nismo zatekli, situacije koja nam je poznata, ali koju je Tisja obasjala novim svjetlom, onim humora i topline. 

    Kako to već s najboljim stvarima biva, i "Oni" su nastali potpuno slučajno.

    Više
  4. Regrutacija

    Regrutacija

    Ispadali su iz ordinacije jedan za drugim, spuštenih glava. Nitko se još nije zadržao dulje od pet minuta. Kaznena ekspedicija, sastavljena od trojice liječnika iz Vojne bolnice Dubrava, bila je brutalno učinkovita. Iako tad to još nismo znali, bila je to posljednja regrutacija u povijesti JNA na području Hrvatske. Ali znali smo da će oni, koji budu proglašeni sposobnima, imati velike šanse da uskoro budu poslani u rat protiv vlastite matere.

    Među nama u čekaonici vlada pogrebna atmosfera. Jedino Garac cvjeta. Revni šef Gradskog sekretarijata za obranu napokon je došao na svoje i obračunao se gotovo sa svima iz naše odabrane ekipe, koja već godinama eskivira odlazak u jna. Ostali smo još jedino mlađi Aba i ja. Garac je nas dvojicu ostavio za kraj, da si maksimalno produži užitak.


    Više
  5. Glad kao glavno oružje

    Glad kao glavno oružje

    Iz knjige Krvava prostranstva Timothyja Snydera

    U središtu Europe, sredinom dvadesetog stoljeća, nacistički i sovjetski režim ubili su gotovo četrnaest milijuna ljudi. Područje u kojem su žrtve umirale – krvava prostranstva – prostire se od središnje Poljske, preko Ukrajine, Bjelorusije i baltičkih država, do zapadne Rusije. Tijekom konsolidacije nacionalsocijalizma i staljinizma (1933.–1938.), zajedničke njemačko-sovjetske okupacije Poljske (1939.–1941.) i, konačno, tijekom njemačko-sovjetskog rata (1941.–1945.), na tom se području dogodilo nasilje masovnih razmjera kakvo povijest dotad nije zabilježila. 

    Žrtve su većinom bile Židovi, Bjelorusi, Ukrajinci, Poljaci, Rusi i Balti, narodi koji na tom području i žive. U razdoblju od samo dvanaest godina ubijeno je četrnaest milijuna ljudi, od 1933. do 1945., dok su obojica, i Hitler i Staljin istodobno bili na vlasti. Premda su njihove zemlje 1939., odnosno 1941., postale bojna polja, ti narodi nisu stradali u borbama nego zbog smrtonosnih političkih odluka. 

    Više
  6. Jergović nije ni bosanski, ni hrvatski, ni balkanski, on je europski i svjetski pisac

    Jergović nije ni bosanski, ni hrvatski, ni balkanski, on je europski i svjetski pisac

    Laudacija Doris Akrap za Georg Dehio-Buchpreis, održana 10.10.2018. u Crvenoj vijećnici u Berlinu

    S njemačkog prevela Anne-Kathrin Godec

    Više
  7. Semezdin Mehmedinović dobitnik Nagrade Mirko Kovač

    Semezdin Mehmedinović dobitnik Nagrade Mirko Kovač

    Samo tjedan dana nakon što je primio Nagradu "Meša Selimović", romanom Me'med, crvena bandana i pahuljica Semezdin Mehmedinović osvojio je i Nagradu Mirko Kovač za književnost za 2017. godinu.

    Nagrada je Semezdinu Mehmedinoviću uručena na petim Danima Mirka Kovača, u subotu 29. rujna u 19 sati u rovinjskom kinu Gandusio, a o dobitniku nagrade odlučio je žiri u sastavu Vlaho Bogišić (predsjednik žirija), Predrag Antonijević, Enver Kazaz, Borka Pavićević i Dragan Radulović.

    ”Mehmedinović je vrhunski pjesnik, pa u ovom jezičkom sprezanju pokazuje sposobnost da poetskom igrom otkrije dubinu svoje filozofije historije i njenog djelovanja na pojedinca. (…) Emotivno potresan, intelektualno uzbudljiv, kompoziciono majstorski vođen kroz poetsko-narativne sekvence, a jezički doveden do savršenstva poetske naracije Mehmedinovićev roman spada u vrhunska djela književnosti na našem govornom području", kazao je Enver Kazaz u obrazloženju.

    Više
  8. Nagrada ”Meša Selimović” za Semezdina Mehmedinovića

    Nagrada ”Meša Selimović” za Semezdina Mehmedinovića

    Književna Nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen 2017. na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore pripala je romanu Me’med, crvena bandana i pahuljica Semezdina Mehmedinovića.

    O nagradi je odlučio žiri 18. Međunarodnih književnih susreta "Cum grano salis" u sastavu: Faruk Šehić, Adisa Bašić, Mirjana Đurđević, Andrej Nikolaidis i Branko Čegec.

    Predsjednik žirija Faruk Šehić u obrazloženju je kazao da roman Me'med, crvena bandana i pahuljica u najboljem smislu potvrđuje frazu koja kaže da život piše romane. "Radi se o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranta u današnjim Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja, pun proživljene mudrosti. (…) Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo", naveo je Šehić.

    Više
  9. Igor Buljan, dobitnik nagrade DHKP-a

    Igor Buljan, dobitnik nagrade DHKP-a

    Igor Buljan dobitnik je godišnje nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod romana Zeleni šator Ljudmile Ulicke.

    Igor Buljan (Zagreb, 1974.) diplomirao je komparativnu književnost i rusistiku, a prevodi s ruskog i engleskog jezika. Na hrvatski je preveo djela Mihaila Bulgakova, Viktora Pelevina, Vladimira Nabokova, Tatjane Tolstoj, Borisa Akunina, Samuela Becketta, Nialla Fergusona, Douglasa Couplanda, Juliana Barnesa, Salmana Rushdieja, Andrewa Keena i dr., a za Frakturu romane Ljudmile Ulicke Zeleni šator, Iskreno vaš, Šurik i Daniel Stein, prevoditelj.

    Nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca dobitnicima će biti uručene 29. rujna u 12 sati u Društvu hrvatskih književnih prevodilaca u Zagrebu, nakon Godišnje skupštine DHKP-a. Uz godišnju nagradu za prijevod Igoru Buljanu, nagradu za prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobila je Željka Černok za djelo Diktator Ulfa Starka, a nagrada "Josip Tabak" za životno djelo pripala je Luki Paljetku

    Više
  10. "Prosim lepo, bi se ja mogel sesti?"

    Iz knjige Zdravka Zime Dnevnik jednog mitomana

    Vozim se tramvajem, iako bih se u ovo doba i po ovakvoj vrućini radije vozikao brodom. Po moru, naravno. Na Jelačićevu trgu u kola ulazi gospodin u poznim godinama. Jedva hoda, pridržavajući se za štap. Na prvoj kantridi, tik do vozača, smjestio se petnaestogodišnjak. Valjda vidi starca, ali nije mu ni na kraj pameti da se digne ili da mu ponudi mjesto.  „Prosim lepo, bi se ja mogel sesti“, obraća mu se na koncu nepoznati gospodin. 

    Dječak šuti, djelujući kao da je omamljen ili opijen tko zna kojom vrstom opijata, iako se iz svega toga zrcali odnos mladih prema nedokučivo dalekim i starijim generacijama. Nakon neugodnog premišljanja, koje je sekunde pretvorilo u vječnost, ipak je ustao i nevoljko otišao prema prozoru, kao da je njemu, a ne umornom starcu sto ili tko zna koliko godina. 

    Više

Stavke 1-10 od 107

Prikaži po stranici