Povjesničarka umjetnosti i komparatistica Lea Horvat (1990., Zagreb) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studijski boravila u Beogradu i Berlinu.

Od 2015. živi u Berlinu i polazi doktorski studij povijesti na Sveučilištu u Hamburgu istražujući kulturnu povijest kolektivnog stanovanja u Jugoslaviji. Zanima je sjecište popularne kulture, feminizma, arhitekture i povijesti svakodnevice. Stipendistica je Njemačke nacionalne akademske zaklade i izlagala je na nizu međunarodnih konferencija (u Helsinkiju, New Yorku, Stockholmu, Bremenu, Londonu, Dallasu, Santi Barbari, Brightonu itd.). Objavljuje znanstvene, stručne i esejističke tekstove na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Držala je kolegije "Kolektivno stanovanje između historizacije i prenamjene" i "Feministička povijest doma" na Sveučilištu Humboldt u Berlinu i predavanja o feminističkoj teoriji prostora u sklopu obrazovnog programa Centra za ženske studije u Zagrebu. Članica je uredništva feminističkog portala Krilo.


Knjiga Lee Horvat Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu bit će predstavljena na festivalu Feminizam je za sve.

Što je feminizam za tebe osobno, zašto je važan u ovom trenutku u vremenu?

Feminizam mi pomaže osvijestiti u kolikoj mjeri moji problemi nisu neke mušice koje si umišljam, već su često sistemske prirode. Ponudio mi je uzore i obrasce za romantične, roditeljske i prijateljske veze u kojima sam voljena, poštovana i manje očajna nego što sam bila prije deset godina. Feminizam je solidarnost, hrabrost i briga za sebe i druge. Važno je ne nasjedati na priče da je feministička borba završena priča 20. stoljeća. Čak ni oni ciljevi koje je drugovalni feminizam postavio nisu ostvareni: žene i dalje zarađuju manje, imaju manje kontrole nad svojim tijelima i veći rizik od siromaštva od muškaraca. Borimo se za prava koja još uvijek (ili opet) nemamo, a istovremeno se nalazimo pred izazovima digitalnog doba i novim, suptilnijim oblicima patrijarhalne i kapitalističke eksploatacije.

Koje su, po tvome mišljenju, danas najvažnije zadaće feminizma? Koji su njegovi najveći izazovi, koje su mu najveće prepreke?

Feminizam za 21. stoljeće definitivno mora biti intersekcionalan i naći načina da se udruži s drugim pokretima obespravljenih i marginaliziranih skupina te djeluje protiv rasizma, homofobije, transfobije, klasizma, ksenofobije, diskriminacije starijih osoba te osoba s posebnim potrebama. Feminizam koji pazi da nikog ne isključi u tome nikad neće uspjeti i svi smo u procesu učenja, ali čak i njegov nesavršeni oblik može nam donijeti toliko toga dobroga. Zajedno smo jače, vidljivije i imamo bolje izglede za prekrajanje društva u prostor podrške, dobronamjernosti i empatije.

Kako izgleda feministička borba u 21. stoljeću? Je li tehnologija feminizmu više pomogla ili odmogla?

Dijelom se ne razlikuje previše od naših prethodnica: vlastitim primjerom, u našim svakodnevicama, dovodimo neke društvene norme i predrasude u pitanje te se izlažemo u raspravama. Djelovati feministički u suvremenim urbanim sredinama istovremeno je sve normalnije, do te mjere da velike robne marke koriste feminističke poruke na svojim proizvodima. Digitalno doba koje je odraslo zajedno s mojom generacijom svakako nam je olakšalo umrežavanje, dalo nove platforme za rasprave i omogućilo sadržajima bitnima za marginalne grupe da dopru do svoje ciljane publike. S druge strane, tek počinjemo grebati po diskriminatornim praksama ugrađenima u logiku internetskih tehnologija i njihovu reproduciranju rodnih, rasnih i drugih stereotipa, ulozi u razvoju toksične kulture rasprave te besramnom, hiperkapitalističkom unovčavanju naših privatnih podataka i novim oblicima reklama.

Kako osvijestiti ljude da feminizam nije samo teoretska rasprava za akademske krugove, nego da feminizam zaista jest za sve?

Za prepoznavanje rodne neravnopravnosti u našim svakodnevicama nisu potrebne nikakve posebne mentalne akrobacije. Ako zarađujete manje od svojih muških kolega na istoj poziciji, okolina vašem djetetu određuje čime se smije igrati, izgubite posao zbog trudnoće, ako se osjećate bespomoćno nakon što vas je netko seksualno uznemiravao i znate koliko je nevjerojatno da ćete dobiti konkretnu pomoć, ako radite u zanimanju koje se smatra ženskim i zato je potplaćeno, ako ste iskusile dosadan spoj na kojem muškarac priča samo o sebi, vaše male i velike brige itekako imaju veze s feminizmom. Feminizam pomaže i muškarcima da osvijeste štetu koju im patrijarhat nanosi — pretvaranje u nasilne karikature koje ne smiju pokazivati slabosti. Svi oni koji su pod pritiskom glavnog uzdržavatelja obitelji, koji žele više vremena provesti sa svojom obitelji i uživati u vezama temeljenim na poštovanju i ravnopravnosti mogu u feminističkim praksama pronaći inspiraciju i potporu.