Hrvatski glazbeni zavod (HGZ) najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1827. u Zagrebu kao društvo prijatelja glazbe. Tada je u javnosti bio poznat kao Musikverein (Glazbeno društvo) i djeluje neprekidno do danas, kada kao udruga građana ima više od 500 članova. Društvo je okupljalo glazbene amatere raznih zanimanja te neke profesionalne glazbenike, a prvi je koncert održalo 18. travnja 1827. u dvorani Kraljevske akademije (danas Gornjogradske gimnazije) na Katarininu trgu. Među svoje počasne članove HGZ je uvrstio Franza Liszta (1846.), a od pokrovitelja je najvažniji bio nadbiskup Juraj Haulik. Društvo je nekoliko puta mijenjalo ime, a od 1925. zove se HGZ. Godine 1876. uselilo se u vlastitu novosagrađenu zgradu u Gundulićevoj ulici, gdje se nalazi i danas. U zgradi je i prva zagrebačka koncertna dvorana, izvanredne akustike. Uz nju je 1895. dograđena zgrada s malom dvoranom, a obje su zgrade proglašene kulturnim dobrom.

HGZ je 16. veljače 1829. otvorio svoju glazbenu školu, koja se brzo širila i napredovala, te je 1916. proglašena konzervatorijem. Država ga je preuzela 1920. i poslije preustrojila u Muzičku akademiju, koja i danas dio svoje nastave održava u zgradi HGZ-a. Škola HGZ-a iznjedrila je mnoge važne hrvatske glazbenike, a u njezinu su se vodstvu osobito istaknuli Juraj Karl Wisner von Morgenstern (jedan od utemeljitelja HGZ-a te prvi dirigent društvenog orkestra), Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc i Vjekoslav Klaić.

Od samog početka HGZ je priređivao društvene koncerte s vlastitim orkestrom, komornim ansamblima i solistima, a poslije je pozivao i ugledne strane umjetnike. Svoju nakladničku djelatnost započeo je Sbirkom različitih herv. napjevah (oko 1862.), a od 1927. do danas sustavno izdaje važna djela hrvatskih skladatelja (40 naslova). Posljednjih desetak godina HGZ je u sklopu istraživačko-izdavačkog projekta Sabrana djela Blagoje Berse objavio četiri knjige i šesnaest notnih izdanja.

Veliku vrijednost ima HGZ-ova knjižnica, osnovana 1827. Od 1935. HGZ depozitno čuva zbirku muzikalija don Nikole Udine Algarottija, vlasništvo krčke biskupije. U arhivu HGZ-a nalaze se ostavštine mnogih hrvatskih glazbenika te bogata arhivska građa o glazbenom životu Zagreba i Hrvatske. HGZ posjeduje i vrijednu zbirku instrumenata, u kojoj je npr. deseterostruna gitara Ivana Padovca.

U sklopu HGZ-a djeluju četiri amaterska ansambla: Društveni orkestar, Društveni jazz orkestar (Big Band HGZ-a), Društveni zbor i Društveni komorni ansambl.

Nada Bezić