Volimo Interliber!

Najveći domaći sajam knjiga prilika nam je da predstavimo ono što smo radili cijelu godinu. Volimo se družiti s našim čitateljima, volimo ih upoznavati i veseli nas povratna informacija o onome što im se sviđa u našim izdanjima i što od nas očekuju. Ispunjava nas razgovor o knjigama. Posebno nas obraduje kada nekome otkrijemo knjigu koja se podudara s njegovim čitateljskim ukusom, naslov koji bi inače možda propustio.

Ove godine možete nas pronaći na istome mjestu kao i prošle godine – u paviljonu 5, na štandu 6 C!

Kao i svaki put dosad, na našem štandu čeka vas izbor najbolje beletristike i publicistike, niz naslova koji zaslužuju središnje mjesto svake police s knjigama, ali pripremamo i neka interliberska iznenađenja.

Kako prošle godine nije dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, ovog su listopada dodijeljene dvije. I obje su dobili naši autori! Olga Tokarczuk dobila je Nobelovu nagradu za književnost za 2018., a Peter Handke za 2019. godinu.

Iako se nagrada dodjeljuje za ukupno djelo autora, kad pročitate Knjige Jakubove, bit će vam potpuno jasno zašto je Olga Tokarczuk nagrađena. Ovo remek-djelo zaista je nova dimenzija književnosti, možda i više od književnosti. Istodobno uzbudljivi povijesni roman, intrigantna obiteljska saga i relevantna društvena kronika.

Pripremili smo i novo izdanje kultnog romana Petera Handkea Strah golmana pred jedanaestercem, po mnogima najvažnijeg djela ovog pisca. U njemu Handke majstorski opisuje očaj pojedinca, njegovu izgubljenost i izglobljenost u suvremenom svijetu, depresiju i jezu hladnoratovske Europe.

Ako volite čitati nobelovce, nema razloga da se zadržite samo na Olgi Tokarczuk i Peteru Handkeu jer u našem su katalogu još i Patrick Modiano, Thomas Mann, Tomas Tranströmer, Mo Yan…

Fernando Aramburu još nije dobio Nobelovu nagradu, ali ne bi nas iznenadilo da se to dogodi u skoroj budućnosti. Njegov roman Patria prava je poslastica, djelo u kojem će uživati baš svaki zaljubljenik u pisanu riječ. Fascinantna je to, kompleksna i izazovna priča koja pred nas podastire posljednjih četrdeset godina španjolske povijesti, ali nas uvodi i u zapanjujuću obiteljsku priču, progovara o odnosu politike i svakodnevice, o velikim malim ljudima i njihovim ljubavima, čežnjama, strahovima, vjeri i njezinu gubljenju. Roman koji, ustvari, govori o svima nama.

Proslavljeni i nagrađivani autor Igor Štiks književnu je reputaciju podjednako izgradio na domaćem terenu i u inozemstvu, a njegov novi roman W vratolomni je politički triler pisan u maniri skandinavskih krimića, prepun intriga i obrata i vrhunske književne kombinatorike. Aktualan i važan roman u kojem dobivamo presjek posljednjih pola stoljeća europske i svjetske ljevice, a sve podvučeno nezaboravnom ljubavnom pričom – roman koji se teško ispušta iz ruku.

Serijal Millennium ubraja se u vrhunce kriminalističke književnosti, a njegov posljednji nastavak i veliko finale Djevojka koja je morala umrijeti Davida Lagercrantza na dostojan je način zaokružio ovaj serijal koji je promijenio način na koji se čitaju krimići. U njemu doznajemo konačnu sudbinu Lisbeth Salander, jednog od najupečatljivijih ženskih likova suvremene književnosti uopće, ali ulazimo i u pozadinu suvremenih fenomena kao što su lažne vijesti, tvornice trolova i govor mržnje.

Za knjigu Oni fantastične slikarice i ilustratorice Tisje Kljaković Braić sigurno ste već čuli. Uronite u duhoviti svijet njezinih karikatura, već dobro poznatih s društvenih mreža, u prepoznatljive situacije iz bračne svakodnevice – Oni su zapravo mi, u njima pronađite ljubav koja traje. Krvnikov prijelaz treći je roman Johna Williamsa, autora kultnih Stonera i Augusta, roman koji rastavlja mit o Zapadu, otkrivajući strašnu priču o mukotrpnom preživljavanju iz dana u dan. Knjiga koja osvaja jasnoćom, mudrošću i poznavanjem ljudske duše. Leïla Slimani za svoj je drugi roman Uspavanka dobila prestižnu nagradu Goncourt, a ništa manje nije interesantan ni njezin prvijenac U vrtu čudovišta, precizna i odvažna erotska priča u kojoj se istražuje ovisnost o seksu, knjiga koja kreće u srce tame suvremenog društva, u pitanje vjere i nevjere, u pitanje dosade u doba kada nam je sve dostupno. Žene koje kupuju cvijeće Vanesse Montfort zabavna je, romantična i uzbudljiva priča o prijateljstvu pet potpuno različitih žena i njihovoj potrazi za neovisnošću i ostvarenjem snova, Sladoledari Ernesta van der Kwasta oda su poeziji i ženama, knjiga koja na posve originalan način spaja naizgled nespojivo – izradu sladoleda i pisanje poezije, a Fima Amosa Oza još je jedan roman velikog pisca koji ne smijete propustiti, portret jednog čovjeka – i jedne generacije – onih koji sanjaju plemenite snove, ali prečesto ne čine ništa da ih pretvore u stvarnost. Divlji dječak Paola Cognettija oduševit će svakoga tko je volio njegovih Osam planina, posveta je to čovjeku i divljini, posveta planini i čovjeku u njoj.

Kada je riječ o domaćim autorima, uz novi roman Igora Štiksa imamo i novi roman Miljenka Jergovića. Herkul je ubojita, opominjuća satira kontra svakog, a posebno domaćeg, nacionalizma i lokalnog fašizma. Mračna i smiješna knjiga. Južina Nebojše Lujanovića veličanstvena je posveta Splitu i njegovim redikulima, roman koji se može čitati kao napeti krimić, kao intiman ljubavni roman, ali i kao knjiga o pobuni i otporu, a Pedeset cigareta za Elenu Marine Vujčić kroz četiri paralelne priče, naizgled nepovezane, propituje teoriju kaosa, tihi i neprimjetan "leptirov učinak" na razini malog čovjeka i njegove svakodnevice. Novi roman ima i Kristijan Vujičić; u Kad su padali zidovi odvodi nas u Zagreb osamdesetih, kada su velikani svjetske glazbe dolazili održati koncerte, demokracija je kucala na vrata, budućnost se činila sretna i dobra, ali osjećao se i miris promjena. Kronika odrastanja na gradskim ulicama u turbulentnim vremenima, roman koji ne štedi nikoga i vodi nas od euforije do straha, od neobuzdanih partijanja do zračnih uzbuna, od prijateljstava do mržnje, od ljubavi do bijega.

Ako vas od beletristike više privlači publicistika, tu su Klasične priče da se bolje spoznaš legendarnog Jorgea Bucaya u kojima slavni autor donosi nove interpretacije svima znanih pripovijesti i kroz njih nam pomaže da bolje razumijemo ono što pokreće naše djelovanje, baš kao i ono što nas koči na našem putu prema sretnijem životu. Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz velikog desetljeća filozofije (1919.–1929.), na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma, Povijest Golog otoka Martina Previšića sveobuhvatna je i nepristrana interpretacija ovog traumatičnog mjesta naše prošlosti te je stoga nezaobilazno djelo suvremene povijesne publicistike, a knjiga Do nade i natrag Iana Kershawa stručan je i detaljan pogled na događaje koji su oblikovali europski kontinent. U knjizi eseja Doba kože Dubravka Ugrešić s puno gorkoga humora i mnoštvom kulturoloških referenci pokušava shvatiti današnji svijet te propituje svoje i naše snove, sreću i strahove. Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.

Čekamo vas na Interliberu. Pozivamo vas na druženje s velikim i važnim djelima, onima koji svijet i život objašnjavaju i, još važnije – onima koji ga mijenjaju.

Vidimo se!