Author: Fraktura, redakcija

U srijedu 15. siječnja 2020. u 18 sati

u Knjižnici Filozofskoga fakulteta Osijek

Nedžad Ibrahimović

bit će gost književnog susreta u okviru programa Naša književnost, koji predstavlja autore potekle sa studijā osječkog Filozofskog fakulteta.

Autora i njegov roman Kuća Teodore K. predstavit će Goran Rem.

Vrijedi za dvije osobe. To vrlo često kaže poziv na neki simpozij, proširen na boravak u odličnom hotelu, obavezno upućen nekom od više-manje važnih govornika, osobi koja će biti u njegovu društvu. Nekada se takve pozive upućivalo bračnom paru onih koji odlučiše zajednički lomiti kruh svagdanji neke znanosti, i nekome koga je dotični želio povesti sa sobom; u tome su uživali službeni parovi, češće supruge, rjeđe muževi, jer je većina intelektualne kaste, sve do prije nekoliko godina, bila muškoga roda.

Sad više nema muške predominacije, ili je ona vrlo rijetka; u nekim područjima kulture taj se odnos posve okrenuo, pa će parazit ili privjesak, vrlo često muškoga roda, ubrzo biti prisiljen sam sebi priskrbiti sobu luksuznoga hotela i profinjene, iako često nimalo privlačne, službene večere, uz pokoju kolateralnu zanimaciju ili kakvu zabavljačku inicijativu, u razmacima od jednog do drugog referata ili konferencije, odraditi zadaću koju su nekada, u sličnim slučajevima, obavljale – pogotovo na medicinskim kongresima – liječničke supruge, najvrednija i najživlja trupa iz svijeta pratitelja. Progresivne ljudske sudbine oslobodile su čovječanstvo apsurdne stege između ugošćavanja za dvije noći i šest obroka i bračnoga sakramenta ili ugovora; s pravom više nijedna tajnica nekog simpozija ne pita jesu li žena ili muškarac s govornikom prije bili pred svećenikom u njegovu misnom ruhu, ili pak pred matičarem s lentom trobojnicom.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrala je najljepše oblikovane hrvatske knjige u 2019. godini i time zaključila natječaj Hrvatska lijepa knjiga 2019. Među 25 odabranih izdanja su i tri Frakturine knjige:

• mačka čovjek pas Miljenka Jergovića; ilustracija i grafičko oblikovanje Vedran Klemens,
• Malešne Miroslava Kirina; ilustracija i grafičko oblikovanje Petra Milički,
• Usnena predaja Suzane Matić; ilustracija i grafičko oblikovanje Petra Milički.

Najljepše oblikovane hrvatske knjige sudjelovat će na međunarodnom natječaju Best Book Design from all over the World, koji će se održati za vrijeme trajanja Sajma knjiga u Leipzigu, i na izložbi Book Art International, koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.

U okviru projekta Nošenje s nesigurnostima suvremene Europe , sufinanciranog sredstvima Europske Unije, na hrvatski jezik preveden je roman Kamela Daouda Zabor ili Psalmi. Roman je prevela Mia Pervan, glasovita prevoditeljica i profesorica.

Međunarodna nagrada Stefan Heym za 2020. godinu pripala je hrvatskoj književnici i novinarki Slavenki Drakulić te švedskom piscu i novinaru Richardu Swartzu, a izraz je priznanja ovim autorima čija djela predstavljaju prosvjed protiv kolektivne amnezije, svjetionik su međukulturnog razumijevanja i pomirenja te pozivaju čitatelje da sami prosuđuju i sami donose odluke. Nagrada će Slavenki Drakulić i Richardu Swartzu biti uručena 3. travnja sljedeće godine u Chemnitzu.

Nagradu od 2008. godine, kada je pripala Amosu Ozu, dodjeljuje Grad Chemnitz u znak sjećanja na život i djelo svoga počasnoga građanina Stefana Heyma onim pojedincima koji imaju hrabrosti kritizirati naše doba i čiji će izniman književni i/ili novinarski rad odoljeti vremenu.

Slavodobitnica književne Nobelove nagrade 2018.

ŠVEDSKA AKADEMIJA

Tankoćutni narator

1.

Prva fotografija koju sam svjesno doživjela fotografija je moje majke, još prije no što me rodila. Fotografija je, nažalost, crno-bijela, zbog čega se gubi puno detalja, ostaju tek sivi obrisi. Svjetlost je meka i kišna, vjerojatno proljetna, i zasigurno se ulijeva kroz prozor, održavajući sobu u jedva zamjetnom sjaju. Mama sjedi za starim radiom, onakvim kakvi su imali zeleno oko i dva regulatora – jedan za podešavanje glasnoće, drugi za traženje postaje. Taj je radio potom postao pratitelj moga djetinjstva i od njega sam saznala za postojanje svemira. Okretanje bakelitnoga gumba pomicalo je delikatne pipce antena i u njihov su doseg dospijevale različite postaje – Varšava, London, Luksemburg ili Pariz. No ponekad bi zvuk zamirao kao da su između Praga i New Yorka, Moskve i Madrida, pipci antene nailazili na crne rupe. Tada bi kroz mene prošao drhtaj. Vjerovala sam da mi se kroz taj radio javljaju sunčevi sustavi i galaksije koje mi među praskanjem i šumovima šalju poruke, a ja ih ne umijem odgonetnuti.

Marko Kovačić je s engleskog jezika preveo roman U ime oca (i sina) malteškog pisca Immanuela Mifsuda. Roman je objavjen u okviru projekta “Nošenje s nesigurnostima suvremene Europe – prijevod deset knjiga”, sufinanciranog sredstvima Europske Unije.

Marko Kovačić (Zagreb, 1970.) završio je studij talijanskog jezika i lingvistike te magistrirao i doktorirao na jezikoslovnim temama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je popularne, jezikoslovne i traduktološke članke i kritike i dosad dvije knjige. Prevođenjem i redakturom bavi se od 1999., prevodi beletristiku i publicistiku s engleskog i talijanskog jezika, kao i igrane i dokumentarne filmove.

Svi znate kakva je naša tetka Kata, više je u životu vremena provela u crkvi nego u kuhinji i češće se s Bogom razgovarala nego s nama svima zajedno, ali ovu priču ne znate. Tako, lijepo, ne znate, jer sam je sve ove godine prešutio, da se ne biste zezali na tetkin račun i da ne bi tko rekao da je tetka luda. Znam ja i vas kakvi ste, ne trebate mi govoriti, i pametnije od nje ste znali budalama načiniti.

Na tribini Razotkrivanje,

u četvrtak 12. prosinca 2019. u 18 sati,

ugostit ćemo ruskoga pisca

Sergeja Lebedeva i predstaviti njegov roman

Granica zaborava.

U Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu (Preradovićeva 5)

razgovor s autorom uz simultani prijevod s ruskog vodit će Andrija Škare.

Izvanredan roman ruskog pisca Sergeja Lebedeva Granica zaborava obiteljska je saga i putopis, kronika vremena i triler. Pomalo tmurna atmosfera, puno duha, nostalgije i ponešto ironije zaslužni su što je Lebedev već ovim svojim prvijencem dospio na listu deset najboljih romana The Wall Street Journala i priskrbio si usporedbe sa Solženjicinom.