Author: Fraktura, redakcija

  1. Predstavljanje knjiga Lászla Végela

    Predstavljanje knjiga Lászla Végela

    U ponedjeljak 20. svibnja 2019. u 19 sati

    u Institutu Balassi - Mađarskom institutu u Zagrebu (Cesarčeva 10)

    predstavit ćemo dvije knjige

    Lászla Végela

    Exterritorium

    i

    Neoplanta ili obećana zemlja.  

    Uz autora o njegovim djelima govorit će Xenia Detoni i Zdravko Zima, a razgovor će moderirati urednica Iva Karabaić.
    Ulomke iz knjiga Lászla Végela čitat će Milivoj Beader.

    Više
  2. Ernest van der Kwast na Razotkrivanju

    Ernest van der Kwast na Razotkrivanju

    Na tribini Razotkrivanje,

    u srijedu 12. lipnja 2019. u 18 sati,

    ugostit ćemo nizozemskog pisca

    Ernesta van der Kwasta

    i predstaviti njegov roman

    Sladoledari.

    Razgovor s autorom uz simultani prijevod s engleskog vodit će urednik Seid Serdarević.

                   

    Na pitanje može li povijest sladoleda biti topla, može li nas ugrijati osvjetljujući one tajne predjele koje dijelimo svi, pričajući o sumnjama i očekivanjima, o ljubavi i obitelji – fantastični Sladoledari ima samo jedan odgovor: kategorično da!

    Više
  3. Slobodan Šnajder o Lászlu Végelu: Magic Mystery tour kao putovanje kroz vrijeme

    Slobodan Šnajder o Lászlu Végelu: Magic Mystery tour kao putovanje kroz vrijeme

    Čitajući Lászla Végela 

    S nemalim čuđenjem slušam kako se danas posvuda govori o "veselim šezdesetim" s istom onom samorazumljivošću s kojom se nekada govorilo o "ludim dvadesetim". Sedamdesete godine su prijelazne, osamdesete apokaliptične, devedesetih, otud, više nema. Svijet zaokružuje svoja iskustva i baca nesvodivo u zaborav: "vesele šezdesete" – doba Beatlesa i mini-suknje.

    U izvanredno lukavo komponiranom Végelovu romanu, u prijevodu Radoslava Mirosavljeva koji se i ne čita kao prijevod, otkrivam snažnu neomanirističku sklonost ka simetriji, ljubav za igru zrcala, obuzetost biti vremena, odnosno otvorenost za nju.

    Végel pretapa svoje horizonte, podešava sočiva, mjeri udaljenosti i razmake, bilježi halucinantne rasvjete pojedinih prizora, razvijajući pred nama neobični film svoje proze. Ali os simetrije tih prizora i te proze potopljena je upravo u "vesele šezdesete" kao u jednu iskustvenu kupku što određuje ono prije i ono poslije. I Vegel ovim kratkim, gusto ispisanim romanom zaokružuje svoja iskustva: možda je sve iznevjereno, poručuje Vegel, ali ništa nije linearno. Ta su iskustva vrlo složena, nisu sasvim nesentimentalna ali su u ishodu korjenito demistifikatorska. Autor ih nosi kao svoja, i oni nose autora kao svoga. O iskustvima koja su formativna, koja određuju horizonte cijelih generacija ne može se manje reći; ona su, naime, posesivna, opsedantna, spram njih pravi autor nije dokraja slobodan.


    Više
  4. Zoran Predin na 23. HGF-u

    Zoran Predin na 23. HGF-u

    U programu HGF Classic,

    u petak 31. svibnja 2019. u 20 sati u Zaboku,

    na Secret stageu odnosno zasad još tajnoj lokaciji,

    Zoran Predin predstavit će knjigu

    Glavom kroz zid i održati koncert.

    Više
  5. Boris Dežulović o "Južini": Klizav je teren pisati o redikulima

    Boris Dežulović o

    Razmišljati i pisati o splitskim redikulima teren je klizav poput ulaštenih tehnobetonskih ploča na Rivi. Redikuli su zavodljiv svijet, izmaknut iz pravila, pa je lako otklizati u romantiziranje, kao što svijet – kad ih ne mlati i tjera od sebe – radi, recimo, s Ciganima. Ima Nebojša Lujanović o njima, o Ciganima, jedan baš zbog toga odličan roman, Oblak boje kože se zove. A redikuli su naši, splitski Cigani, odlični za pučku zabavu i jednako dobri za pučko cipelarenje, kad im dopizde. Redikuli ovdje završavaju ili u Trti Mrti, ili na Hitnoj pomoći.

    Ili, štajaznam, u književnosti.

    Razmišljati i pisati o splitskim redikulima klizav je, rekoh, teren, ali pisati roman kojemu će redikuli biti nosiva konstrukcija, klizavo je minsko polje. Samo je jedan način da ga se napiše kako valja: kao autobiografiju.


    Više
  6. Ivo Goldstein na History Festu

    Ivo Goldstein na History Festu

    Na bosanskohercegovačkom History Festu,

    koji će se održava od 28. svibnja do 2. lipnja 2019.,

    bit će predstavljena knjiga

    Jasenovac

    Ive Goldsteina.

    U petak 31. svibnja 2019. u 17 sati u Banja Luci,

    u sali Hotela Bosna (Kralja Petra I Karađorđevića 97)

    razgovor s autorom vodit će Seid Serdarević.

    Više
  7. Tako započinje put suza

    Tako započinje put suza

    Iz knjige Put suza

    Tako započinje put suza.

    Tako, kad stupimo u kontakt s boli.

    Tako se zalazi na taj put, s tom težinom, s tim teretom.

    I s neizbježnim uvjerenjem, iako uvijek neistinitim, s predodžbom da to neću moći podnijeti.

    Iako zvuči nevjerojatno, svi, kad krenemo tim putem, živimo u uvjerenju da je on nepodnošljiv.

    Nismo mi krivi za to, ili bar nismo jedini krivci…

    Oni koji su imali najviše utjecaja u našem odgoju uvježbali su nas da mislimo da u osnovi nismo kadri podnijeti bol zbog gubitka, da nitko ne može preživjeti smrt dragoga bića, da ćemo umrijeti ako nas draga osoba napusti i da nećemo moći izdržati ni trenutak gorke patnje zbog teškoga gubitka, jer tuga je zlosretna i destruktivna…

    I tako mi živimo, uvjetujući svoj život tim mislima.

    Pa ipak, kako to uvijek biva, ta naučena «uvjerenja» koja su nam prenesena odgojem opasna su pratnja i u većini slučajeva postaju nam veliki neprijatelji koji nas tjera da platimo mnogo veću cijenu od one koju navodno izbjegavamo. U slučaju žalovanja, na primjer, vode nas prema škodljivu cilju i tako skrećemo s puta svojega konačnog oslobađanja od onoga čega više nema.

    Ima jedna priča za koju kažu da je istinita.

    Navodno se zbila negdje u Africi.


    Više
  8. “Emet” – najbolja predstava na 29. Marulićevim danima

    “Emet” – najbolja predstava na 29. Marulićevim danima

    Predstava “Emet” Ivane Šojat Hrvatskog narodog kazališta u Osijeku najbolja je predstava u cjelini festivala hrvatske drame 29. Marulićevi dani, a Nagradu Marul za režiju dobio je i redatelj predstave Samo M. Strelec.

    Na festivalu hrvatske drame 29. Marulićevi dani, koji se održavao od 23. do 30. travnja 2019., prikazano je 12 predstava u konkurenciji za festivalske nagrade po izboru izbornice dr. art. Mire Muhoberac. Dobitnici ovogodišnjih nagrada Marul obznanjeni su na svečanom zatvaranju festivala u HNK Split. Ocjenjivački sud u sastavu Anja Šovagović Despot, glumica, Ivan Plazibat, redatelj, Dinka Jeričević, scenografkinja, Ana Prolić, dramaturginja, i Dubravka Crnojević Carić, teatrologinja, odlučio je većinom glasova nagradu Marul za najbolju predstavu u cjelini dodijeliti predstavi Emet” Ivane Šojat u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

    U obrazloženju stoji:
    Već sam naslov romana na osnovu kojeg je nastala nagrađena predstava, Emet, upućuje na postupke koji su dosljedno prisutni u preciznoj arhitekturi ove predstave. Naime, Emet, što znači Život, u sebi nosi vlastitu suprotnost - Met, odnosno Smrt. Suprotnosti, naime, borave na istom mjestu, a granice su fluidne.
    Predstava umnogome prekoračuje granice očekivanog; duboko je uznemirujuća, ali istovremeno i duhovita, izaziva osjećaj groze ali gotovo istovremeno proizvodi i smijeh, kako onaj karnevalski, opori, tako i onaj topli, nježni, dječji.

    Više
  9. Rezultati natječaja za plakat FSK 2019.

    Rezultati natječaja za plakat FSK 2019.

    Nakladnička kuća Fraktura i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu treću godinu zaredom proveli su natječaj za izradu plakata za Festival svjetske književnosti 2019. Ovogodišnji, sedmi Festival svjetske književnosti održat će se početkom rujna u Zagrebu i Splitu. 

    Za najbolji plakat odabran je rad Ivana Stanišića, studenta četvrte godine Grafičkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti, a njegovo je vizualno rješenje za plakat bilo prvonagrađeno i prošle godine.

    Druga nagrada pripala je Nikoli Grabovcu (3. godina, Grafički odsjek ALU), a treća Nikolini Žabčić (2. godina, Odsjek za animirani film i nove medije ALU). 

    O najboljim radovima odluku je donio žiri u sastavu izv. prof. art. Natalija Nikpalj, doc. dr. art. Miran Šabić, doc. art. Maja Rožman, direktorica nakladničke kuće Fraktura Sibila Serdarević i Frakturin glavni urednik Seid Serdarević.

    Kao i prethodnih godina tehnika za izradu plakata bila je potpuno slobodna uz nekoliko obaveznih elemenata s informacijama o Festivalu. Uz troje nagrađenih studenata na natječaj je svoje radove poslao još 21 kandidat:
    Lorena Almaši, Ivana Armanini, Mihael Bađun, Ivana Birkaš, Ana Ciglar, Ena Čuček, Antonio Džolan, Ella Đurđević, Bruna Jakupović, Agata Lučić, Zdenko Mikša, Lara Oršanić, Saffron Perov, Ivica Purgar, Mihaela Rašica, Josip Rončević, Larisa Šmitran, Diana Trohar, Angela Turkalj, Magdalena Zoričić i Lucija Žuti.

    Više
  10. Frakturini autori na vRIsku 2019.

    Frakturini autori na vRIsku 2019.

    Na 12. riječkom sajmu knjiga i festivalu autora vRIsak 2019., koji će se održati od 12. do 19. svibnja, gostovat će i Frakturini autori

    Dragan Markovina,

    Zoran Predin,

    Aleksandar Prokopiev,

    Slobodan Šnajder i

    László Végel.

    Za datume njihovih predstavljanja kliknite na VIŠE.

    Više

Stavke 1-10 od 244

Prikaži po stranici