Blog

  1. Predstavljanje knjige Dragana Markovine

    Predstavljanje knjige Dragana Markovine

    U utorak 18. prosinca u 19 sati

    u Novinarskom domu u Zagrebu (Perkovčeva 2)

    predstavit ćemo knjigu

    Dragana Markovine

    Jugoslavija u Hrvatskoj (1918.-2018.): od euforije do tabua.

    Uz autora o knjizi će govoriti Hrvoje Klasić, Vuk Perišić i Seid Serdarević.

                  

    Knjiga Jugoslavija u Hrvatskoj (1918.-2018.), od euforije do tabua Dragana Markovine nije ni apologija ni blasfemija, iako će je mnogi tako — pogrešno — shvatiti. Ona je žal za propuštenim šansama, za svijetom u kojem bi Vukovar i Mostar ostali netaknuti, u kojem se ne bi dogodio pokolj u Srebrenici i u kojem bi sve žrtve ratova u mirnoj svakodnevici provele devedesete godine.

    Više
  2. Predstavljanje knjige “Maksimir i Mirogoj“ Sinana Gudževića

    Predstavljanje knjige “Maksimir i Mirogoj“ Sinana Gudževića

    U četvrtak 20. prosinca 2018. u 19 sati

    u Kulturno informativnom centru u Zagrebu

    predstavit ćemo knjigu

    Maksimir i Mirogoj

    Sinana Gudževića.

    Uz autora o knjizi će govoriti Đurđica Čilić, Neven Jovanović, Dražen Krušelj i Seid Serdarević.

                  

    Polazeći od dviju metafora usko vezanih uz zagrebački urbani prostor - Maksimira i Mirogoja - Sinan Gudžević podiže lokalna zbivanja, situacije i teme na univerzalnu razinu.
    U prvom svesku Zvijezde nad Brazilom autor tematizira područje sporta odnosno nogometa u svjetskom kontekstu povezujući događaje i likove iz prošlosti s aktualnim zbivanjima.
    Demon po imenu Sutra drugi je svezak koji kroz metaforu Mirogoja priziva trajnu ulogu kulture i književnosti, kao sjećanja i spomena na imena nekih davnih i divnih ljudi, ali i davnih i divnih daljina i predjela, pjesama i pjesnika, dragih prijatelja i bliskih nepoznanika, kojima autor ispisuje alternativnu povijest našega zajedničkog svijeta.

    Više
  3. Tribina "Historija u društvu" na zagrebačkom FF-u

    Tribina

    U četvrtak 13. prosinca 2018. u 10 sati

    u Vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

    održat će se tribina “Historija u društvu”

    Jasenovac Ive Goldsteina – što poslije?.

    Na tribini će sudjelovati Ivo Goldstein, Goran Hutinec, Tvrtko Jakovina, Nataša Mataušić, Đorđe Mihovilović, Ivo Pejaković, Federico Tenca Montini i Milan Radanović.

     

    Više
  4. Predstavljanje Djela Miljenka Jergovića

    Predstavljanje Djela Miljenka Jergovića

    U srijedu 12. prosinca 2018. u 19 sati

    predstavit ćemo I. kolo

    Djela Miljenka Jergovića.

    U velikoj dvorani Kulturno informativnog centra u Zagrebu (Preradovićeva 5) uz Miljenka Jergovića o knjigama će govoriti Ivan Lovrenović, Nebojša Lujanović i Seid Serdarević.

                  

    I. kolo Djela obuhvaća nova izdanja tri knjige koje su obilježile autorove književne početke i od čijih je posljednjih izdanja u Hrvatskoj prošlo više od desetljeća – Sarajevski Marlboro, Dvori od oraha i Hauzmajstor Šulc. Imenik lijepih vještina četvrta je, nova knjiga odabranih eseja, kronika i članaka.
    Knjige I. kola Djela Miljenka Jergovića uredio je Ivan Lovrenović.

    Više
  5. Prošireni gol

    Prošireni gol

    Brazilac Ary Barroso je uveo instrument u radioprenose utakmica. Svojim sviralom je obznanjivao Brazilu da je na utakmicama postignut gol. Sa svirkom je počeo 1938, a nastavio dok je god trajalo, kroz četrdesete i pedesete godine. Otada je prošlo godina i godina, a nije se pojavio nasljednik. Ary, reklo bi se u njegovoj zemlji, nije načinio školu. Ostao je jednokratan. Gramatičari bi za njegovo sviralo rekli da je hapax. Tom riječju su Grci označavali nešto što se pojavilo jedanput i nikad više.

    Barrosu je jedno vrijeme klub Vasco da Gama bio zabranio pristup na stadion São Januário. Ali se reporter dosjetio: izmolio je dopuštenje vlasnika jedne kuće u susjedstvu stadiona da se popne na krov, i odande, mikrofon u jednoj, a durbin i gaitinha u drugoj ruci, leđa uz dimnjak, prenosio utakmicu. Ozgor se na postignute golove oglašavao kao noćna sova iz krošnje drveta kraj kuće u kojoj gori svjetlo.


    Više
  6. Kalendar

    Kalendar

    Jedan prosječan ljudski život, ako nešto prosjeku slično u tom kontekstu postoji i uopće postojati može, takav jedan dakle, samo i jedino uvjetan, spekulativan, konstruiran "prosječni život" sastoji se, ugrubo, od dvije polovine. 

    One kada pristižu pozivi na svadbe prijatelja i sprovode rodbine, i obrnuto. Nisam očekivao da će ovaj drugi za jednog književnog, ali i sasvim intimnog mene nastupiti upravo kalendarski, iščahuriti se iz svoje noći u skladu s predvidivim diktatom vremena, satom također književnim, čiji je budilnik prije sedamsto godina postavio Alighieri. Mezzo del cammin di nostra vita, prag moje trideset pete godine, obilježile su dvije snažne smrti, smrti forte, smrti fanfare, svojevrsne lokomotive smrti za kojima će neminovno uslijediti čitave kompozicije, strogo kontrolirani vlakovi smrti kao konstanta one druge polovine. Prvo se, kao njen svjetionik, početkom godine odjavio Predrag. Zatim mu se, pred sam kraj proljeća, gotovo već u onom Bennovu ljetu, "kad je sve svijetlo / i zemlja pod ašovom laka", u tišini pridružila Daša.

    Više
  7. Filozofski teatar s Javierom Cercasom

    Filozofski teatar s Javierom Cercasom

    Španjolski književnik i publicist

    Javier Cercas

    gost je Filozofskog teatra

    u nedjelju 9. prosinca 2018. u 20 sati

    u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 15).

    S Javierom Cercasom razgovarat će Srećko Horvat.

                   

    Javier Cercas, jedan od najcjenjenijih suvremenih španjolskih pisaca, rođen je 1962. u Ibahernandu. Na Sveučilištu u Geroni predavao je španjolsku književnost i stalni je suradnik katalonskog izdanja dnevnika El Paísa. Autor je zapaženih zbirki pripovjedaka, knjiga eseja i više hvaljenih romana. Svjetski uspjeh postigao je romanom Salaminski vojnici (2001.), a hrvatsku čitateljsku publiku nastavio je osvajati romanima Brzina svjetlosti (2005.), Anatomija jedne pobune (2009.) i Prevarant (2014.). Zakoni granice (2012.) peti je njegov roman objavljen u izdanju Frakture. 

    Više
  8. Fraktura na 24. Sa(n)jam knjige u Istri

    Fraktura na 24. Sa(n)jam knjige u Istri

    Na 24. Sa(n)jam knjige u Istri, koji se od 29. studenog do 9. prosinca odražava u Puli u Domu hrvatskih branitelja, gostovat će i Frakturini autori Javier Cercas i Sinan Gudžević, a bit će predstavljena i knjiga Daša: spomenar, posvećena Daši Drndić.

                  

    Utorak, 4. prosinca 2018., 19 sati, DHB Crveni salon
    Razgovor iza zavjese
    Sinan Gudžević, Maksimir i Mirogoj - Zvijezde nad Brazilom i Demon po imenu Sutra
    Sudjeluju Sinan Gudžević, Boris Dežulović i Aljoša Pužar

    Subota, 8. prosinca 2018, 11 sati, DHB Kavana Mozart
    Doručak s autorom
    Javier Cercas
    Sudjeluju Javier Cercas i Aljoša Pužar

    Subota, 8. prosinca 2018., 17 sati, DHB Crveni salon
    Sloboda
    Daša: spomenar (priredio Milan Rakovac)
    Sudjeluju Milan Rakovac, Seid Serdarević, Aljoša Pužar i Paola Orlić

    Subota, 8. prosinca 2018., 19 sati, DHB Crveni salon
    Suton uz knjigu
    Javier Cercas, Zakoni granice
    Sudjeluju Javier Cercas, Tomislav Brlek i Vlaho Bogišić

    Više
  9. Osječko predstavljanje “Ezana” Ivane Šojat

    Osječko predstavljanje “Ezana” Ivane Šojat

    U četvrtak 6. prosinca 2018. u 19 sati

    u Arheološkom muzeju Osijek (Trg Sv. Trojstva 6)

    predstavit ćemo novi roman

    Ivane Šojat

    Ezan.

    Uz Ivanu Šojat o romanu će govoriti Davor Špišić i Seid Serdarević, a ulomke iz knjige čitat će Armin Ćatić.

                   

    Duboko liričan, stilski i strukturno doveden do savršenstva, obogaćen poetskim slikama zaboravljene turske Slavonije šesnaestog stoljeća, Ezan Ivane Šojat roman je o ljudima i čovjekovu dobru i zlu, o nama danas koji se i ne razlikujemo toliko od ljudi iz šesnaestog stoljeća. Ovaj roman, koji u svom naslovu poziva na molitvu, poziva prije svega na razumijevanje i vjeru u čovjeka.

    Više
  10. Gej klab

    Gej klab

    Kad se Lujo auto, tamo negdje drugom polovicom devedesetih, nitko nije imao pojma da se to zove autanje. Svejedno, bilo je to kolosalno, grmljavinsko autanje, o kojemu i danas kruži nekoliko legendi. Po jednoj priči, popularni Lujo pozvao je čitavo svoje veliko društvo na proslavu svog trideset i petog rođendana u riblji restoran na Visokoj Gredi, gdje im je, između fiša i pohanog šarana, smuđa i kečige na žaru, servirao čudnu priču o tome kako on nije ono što svi oni misle da je, iako se znaju još od osnovne, kad su po školskim hodnicima drpali djevojčice kojima su tek propupale grudi, iako su zajedno prošli rat i mnoge druge, dobre i loše stvari. Društvo, više nego zaposleno ribom i vinom, slušalo ga je samo napola.

    "Jedi, Lujo, oladit će ti se riba!" reče jedan od njegovih kumova. "A i šta bi ti nama mogo otkrit o sebi, a da mi to već ne znamo?"

    "Da sam peder! Eto šta!" odvrati Lujo.

    Više

Stavke 1-10 od 210

Prikaži po stranici