Beskrajan je zatvor

Assia Djebar ima krhku, androginu siluetu, ali baca dojmljivu sjenu – sjenu velikog pisca.
Beskrajan je zatvor roman je u kojem pokušava razriješiti zatvor koji svatko nosi sam u sebi, svoj vlastiti. Ispripovijedan na nekoliko razina, roman Beskrajan je zatvor najbolje suvremene arapske spisateljice, pripovijeda o ženama Magreba od rimskih vremena do danas. Brižno stvarajući slike svakodnevice arapskih žena Assia Djebar bravuroznim rečenicama savršeno prenosi njihove osjećaje. Ulazeći duboko u svijest i u običaje arapskoga svijeta ona ulazi u sve pore suvremenoga Alžira ne ostavljajući pritom niti jednu temu zatvorenom. Iznimnim poetskim rečenicama kroz povijest žena jedne obitelji, Assia Djebar ispisala je ponajljepše stranice suvremene književnosti.

Beskrajan je zatvor himna je ženskoj imaginaciji i tragovima koji se protežu Magrebom i Mediteranom. Poput prave Šeherezade autorica sebi dodjeljuje ulogu pripovjedačice koja se pričom bori protiv vrste smrti – šutnje u kojoj su generacije žena bile zatočene. Čitatelj u knjigu ulazi kao u 1001 noć u kojoj autorica bira nekoliko točaka između kojih plovi kako bi privukla čitatelja. Dok se njezino buđenje događa kroz miješanje stvarnih i nestvarnih ženskih likova na čije se priče ona oslanja.
World Literature Today

Zajednica njemačkih nakladnika dodjeljuje nagradu spisateljici Assiji Djebar koja je Magrebu u suvremenoj europskoj književnosti dala jedinstveno mjesto. U svojim je djelima oduvijek pokazivala nadu u mogućnost demokratskih promjena u Alžiru, pri tome naglašavajući unutarnju slobodu svoje domovine i potičući razumijevanje između kultura. Čuvajući mnogobrojne korijene vlastitog kulturnog nasljeđa Assia Djebar dala je izniman doprinos samopoštovanju žene u arapskome svijetu.
iz obrazloženja Mirovne nagrade Zajednice njemačkih nakladnika

Knjige Assije Djebar brižljivo su sastavljeni mozaici raznih glasova. Uvijek su to glasovi žena. (...) I uvijek postoji nasilje između ljudi. Međutim, nisu nasilnici ti koji zanimaju Assiju Djebar, već isključivo žrtve.
Frankfurter Rundschau

Marx je želio biti “građanin svijeta”. Dok slušamo promukao, no ipak savršeno tečan glas Assije Djebar, stječemo predodžbu o tome što bi ta hvalevrijedna težnja trebala značiti.
Christopher Prendergast, The Times Literary Supplement