Mircea Cărtărescu

Mircea Cărtărescu rođen je 1956. u Bukureštu. Pjesnik je, romanopisac, prozaik, esejist, književni kritičar i kulturni novinar. Jedan je od najnagrađivanijih (nacionalno i međunarodno) i najprevođenijih rumunjskih pisaca postkomunističkog razdoblja. U Rumunjskoj je često spominjan kao kandidat za Nobelovu nagradu za književnost, a Rumunjsko društvo pisaca dvaput ga je za tu počast i službeno predložilo. Član je Rumunjskog društva pisaca, rumunjskog P.E.N. kluba i profesor na Književnom fakultetu Sveučilišta u Bukureštu. Otkako je 1978. debitirao na rumunjskoj književnoj sceni, Cărtărescu je objavio deset zbirki poezije, desetak knjiga proze – među kojima se ističu Visul (San), objavljen 1989. i zatim 1993. u necenzuriranoj verziji naslovljenoj Nostalgia – te opsežna trilogija Orbitor (Zasljepljujuće) – kao i više knjiga eseja i dnevnika. Knjige su mu prevedene na više od dvadeset jezika. Često uziman za vrhunski primjer postmodernističkog pisca u rumunjskoj i istočnoeuropskoj književnosti uopće, Cărtărescu je razigran i učen, patetičan i ironičan, a premda najviše uživa u dubokim kontemplacijama i najuzbudljivijim mogućim izletima mašte, pokazuje se podjednako sposobnim kao promatrač ljudi i njihovih postupaka, koje zna prikazati sa suosjećanjem, ali i s otrovnom satiričnošću. Široke naobrazbe i pogleda, Cărtărescu će nas nerijetko, a sasvim sigurno namjerno i s osjećajem za logiku (inter)teksta, podsjetiti na druge pisce koji su mu duhovno i/ili poetički bliski: Franza Kafku, Marcela Prousta, Jamesa Joycea, Jorgea Luisa Borgesa, Thomasa Pynchona i dr., kao i na rumunjske uzore, npr. Mateiua Caragialea i Maxa Blechera. Od nagrada koje su mu dodijeljene možemo izdvojiti Međunarodnu nagradu za književnost Vilenica (Slovenija, 2011.), Međunarodnu nagradu za književnost Grada Berlina (2012.), Međunarodnu nagradu za poeziju Novi Sad (Srbija, 2013.) i Austrijsku državnu nagradu za europsku književnost (2015.) Na hrvatski je dosad prevedena njegova knjiga novela, odnosno nekonvencionalni roman Nostalgija (Luca-Ioan Frana, Marina Gessner i Ivana Olujić, Meandarmedia, Zagreb, 2013.).