Javier Cercas

Javier Cercas (1962.) stekao je svjetsku književnu slavu kada je već u zreloj dobi objavio roman Salaminski vojnici (Soldados de Salamina, 2001.), priču zasnovanu na traumi što ju je građanski rat zasijao u španjolskome društvu, a čija se sjena proteže na europsku kulturu sjećanja. U doba kada je radio na tom, za svoju književnu pustolovinu prevratnom tekstu, pisac se iz Barcelone vratio u zavičajnu Geronu, kamo se s obitelji doselio još kao dječak predškolske dobi. Rođen je u obitelji veterinara, u gradiću Ibahernando u Extremaduri, na španjolskoj granici s Portugalom, pa iako se u postojbinu nije prestao vraćati te biti vezan za njezine pejzaže i predaje, Katalonija je opstala kao njegov ne samo životni nego i kulturni krajolik. No sve ako su pomaci između Barcelone, kao upravnog, ali i društvenog sjedišta katalonske autonomije, i Gerone, gdje se stapanje dviju obiteljskih jezičnih i identitetskih silnica stabilnije zrcali, neznatni (tim prije jer se u oba ta kruga bavi karijerom tumača književnih svjetova kao sveučilišni profesor filologije), čini se da je za Cercasa kao pisca bila presudna distanca od sudara povijesti i društvene zbilje koje su se prijeteće zrcalile na horizontima velike scene, s kojom će se najposlije tako dobro snaći. Cercas je formiran u ambijentu Francova radikalno konzervativnog integralizma, u doba kada su se u gotovo svakoj obitelji još neposredno osjećale posljedice surovih podjela. “Postoji priča”, kaže, “koju mi je majka kazivala stotinama puta i koja me uvijek iznova fascinirala. Priča o obiteljskom junaku, njezinu lijepom šesnaestogodišnjem stricu, koji je otišao u rat i umro kao junak, a nećakinja ga nikad nije zaboravila.” Prije nego što “tim” romanom, Vladar sjena (El monarca de las sombras, 2017.), zatvori problemski krug iniciran Salaminskim vojnicima, proslavit će se nizom pripovjednih struktura, zasnovanih na dodiru dokumentiranih i fikcionaliziranih svjetova. Pokazalo se da je oduševljenje njegovim pripovijedanjem, kao kada Susan Sontag kaže da je riječ o “čudesnom” romanu, a Vargas Llosa da se tako dobra knjiga rijetko pročita, imalo pokrića. Ali i to da je Cercasov prijatelj iz mladosti, od vremena kada se kao gimnazijalac zanosio pričama, legendarni Roberto Bolaño bio u pravu vjerujući u njegove literarne svjetove dok je još pisao tek lijepe, artificijelne novele. A kada je The Economist za Anatomiju jedne pobune (Anatomía de un instante, 2009.), beletriziranu kroniku pokušaja sloma modernizacije španjolskoga društva, zapazio da “odzvanja u našem vremenu jače nego što je itko mogao zamisliti”, kao da je sročio prolog trenutačne europske drame, u kojoj se Cercas drži kao rijedak nadmoćan glas, i istodobno zapečatio Cercasovu poziciju među europskom pripovjednom elitom novoga stoljeća. Tome ciklusu pripadaju i romani Brzina svjetlosti (La velocidad de la luz, 2005.), Zakoni granice (Las leyes de la frontera, 2012.) te Prevarant (El impostor, 2014.). Pouku o tome da se pisac ne bi trebao ponavljati Cercas nosi iz dugoga spisateljskog razdoblja, otkad se javio svojom prvom knjigom El móvil (1987.) te bio zapažen na nacionalnoj sceni s El vientre de la ballena (1997.). Stoga je nakon Vladara sjena promijenio žanrovski ključ, uvodeći u svoju romanesknu formu središnji detektivski lik i kriminalističku naraciju. No kao što roman Zakoni granice nije tek priča o granici koja razdvaja pridošlice od Katalonaca, koja pretvara prijatelje u neprijatelje, već je to prije svega priča o granici između dobra i zla, između pravde i nepravde, tako su i romani novog niza (Terra Alta, 2019., Neovisnost /Independencia/, 2021., Dvorac Modrobradog /El castillo de Barbazul/, 2022.) snažno društveno impostirani, štoviše s recentnim referencijama na previranja u katalonskom ambijentu. Cercas se trajno ne skanjuje obrazlagati svoju poetičku, povezanu s autoreferencijalnošću pripovjednog subjekta, ali i kulturnu poziciju. Stalni je, utjecajni komentator katalonskog izdanja El Paísa, čiji se književni eseji, ali i društvene procjene prate od Madrida do Oxforda, gdje je, ne odustajući posve ni od sveučilišne karijere, također gostovao kao profesor komparativnih studija. U razgovorima s publikom i medijima, uključujući niz nastupa pred hrvatskom javnošću, postojano, a nerijetko i polemično, zastupa europsku agendu, pri čemu je ideja kulturne autonomije pretpostavljena presiji nacionalnih podjela. Konzervativno obiteljsko nasljeđe s njime je, ali i njegovim bliskim rođakom političarom Alejandrom Cercasom, dugogodišnjim eurozastupnikom iz skupine socijalista, promijenilo predznak, premda će kazati kako drži da im je naraštaj njihovih roditelja ostavio bolji svijet od onoga što su ga oni u stanju prenijeti svojoj djeci. Mnoge od svojih životnih suputnika, uključujući Bolaña i Alejandra, ugradio je u priču. To je slučaj i s filmskim redateljem Davidom Truebom, koji je ekranizirao Salaminske vojnike, a o čemu su objavili i knjigu (Diálogos de Salamina: un paseo por el cine y la literatura, 2003.). Cercasova su djela prevedena diljem svijeta, a o rasponu njegovih interesa i interesa koje potiče svjedoči ne samo impresivan popis nego i spektar nagrada: Nagrada za inozemnu fikciju u Londonu, Nagrada kritike u Čileu, Mondello i Francesco de Sanctis u Italiji, Malraux u Francuskoj, Correntes d’Escritas u Portugalu, Europska nagrada za književnost u Grčkoj, Taofen u Kini, Nagrada za najbolji europski roman koju dodjeljuje Europski parlament ili Nacionalna nagrada za pripovijedanje te Planeta, Francisco Cerecedo i Mariano de Cavia u Španjolskoj, kao i priznanja kao što su Medalla de Extremadura, nagrade Ulysse, Salone del Libro di Torino, Friuladria, Città di Vigevano, Sicilia ili Ennio Flaiano. Na hrvatski su, u Frakturi (2008. – 2022.) u prijevodu Silvane Roglić, objavljeni: Salaminski vojniciBrzina svjetlosti, Anatomija jedne pobune, Prevarant, Zakoni granice, Vladar sjena, Terra Alta i Neovisnost. - Vlaho Bogišić

Kupujte po
Opcije kupovine
Kategorija
  • Novo
  • Bestseler
    • Akcije
      • Growing Together
      • Tri za 33
      • Crni petak - tjedan najvećih popusta!
      • Zimski outlet
      • Čuvajmo Zemlju, čitajmo poeziju
      • Trilogija Terra Alta
      • Najbolji krimići za ljeto
  • Bodoni
    • Suvremeni klasici
  • Nagrađene knjige
    • Strani autori
  • Beletristika
    • Suvremena književnost
      • Strani autori
      • Povijest
      • Rat
      • Odrastanje
    • Krimići, trileri & misterij
      • Krimić
      • Triler
    • Povijesni roman
      • Strani autori
      • 20. stoljeće
  • Hit-knjige već od 3 eura
    • Knjige po 9 eura
Jezik izvornika
  1. španjolski
  1. Salaminski vojnici
    Salaminski vojnici
    Special cijena 18,89 € Redovna cijena 20,99 €
  2. Vladar sjena
    Vladar sjena
    Special cijena 17,80 € Redovna cijena 19,78 €
  3. Zakoni granice
    Zakoni granice
    Special cijena 17,80 € Redovna cijena 19,78 €
  4. Prevarant
    Prevarant
    Special cijena 20,19 € Redovna cijena 22,43 €
  5. Anatomija jedne pobune
    Anatomija jedne pobune
    Special cijena 20,19 € Redovna cijena 22,43 €
  6. Brzina svjetlosti
    Brzina svjetlosti
    Special cijena 5,98 € Redovna cijena 6,64 €
  7. Salaminski vojnici
    Salaminski vojnici
    Special cijena 3,58 € Redovna cijena 3,98 €