América

Special cijena 141,66 kn Redovna cijena 157,40 kn
  • Jezik izvornika: engleski

  • Prijevod: Ivana Šojat

  • Broj stranica: 376

  • Godina izdanja: 2012.

  • ISBN: 978-953266400-3

  • Naslov izvornika: The Tortilla Curtain

  • Vrsta uveza: Meki uvez

  • Visina: 225 mm

  • Težina: 665 g

Delaney Mossbacher živi ugodnim životom pisca eseja o prirodi, a njegova supruga Kyra bavi se nekretninama. Smatraju se liberalnim humanistima i žive u elitnom naselju u rubnom području Los Angelesa. Jednog dana na putu prema centru za recikliranje, jureći kroz kanjon svojim ulaštenim japanskim automobilom s personaliziranim tablicama, Delaney udari sitnu spodobu koja u samoubilačkom trku prelazi cestu. To je Cándido Rincón, ilegalni meksički imigrant koji se sa svojom sedamnaestogodišnjom trudnom ženom Américom skriva u kanjonu i na cestu izlazi samo u potrazi za poslom na neformalnoj burzi rada. Premda se isprva čini da je Delaney, osim što ga muči grižnja savjesti, problem riješio isplativši Cándidu dvadeset dolara kao naknadu za pretrpljeni bol, budućnost će njihove sudbine ispreplesti na razne neočekivane načine, a uvjerenja dovesti u kušnju.
Slavni američki romanopisac T. C. Boyle punu je afirmaciju stekao upravo zahvaljujući svom romanu América, u izvorniku objavljenom pod nazivom The Tortilla Curtain. Ovo je tragikomični i ironični prikaz života suvremene američke srednje klase i ilegalnih emigranata u kojem autor zadržava distancu ne odabirući stranu, što je izazivalo brojne kontroverze, ali mu i priskrbilo titulu jednog od najboljih živućih američkih romanopisaca i dostojnog nasljednika Johna Steinbecka.

Neodoljiva priča o nerazumijevanju, predrasudama i zajedničkoj tragediji.
Jeff Kunerth, The Chicago Tribune

Boyle uspješno osvaja naslovnice i nasljeduje slavnu američku tradiciju društveno angažiranog romana. Knjiga koju trebamo cijeniti dok kroz svoje zatvorene prozore zurimo u strance, a u sebi podižemo zidove.
The Boston Globe

Ova knjiga leži na zasadama kulta hipokrizije. Duhovito i bolno Boyle detaljno prikazuje samodopadnu prazninu koju nosi "imati" i okrutnu bijedu koju nosi "nemati".
Barbara Kingsolver, The Nation

Duboka i tragična priča koja ne pokazuje samo propast američkog sna nego i same Amerike.
Janet St. John, Booklist

Čitajući Boylea, prisjećate se niza velikih satiričara: od Swifta do Twaina, od Waugha do Woodyja Allena.
Anita Finkel, Baltimore Sun

Ovaj je roman kombinacija konkretnih opisa, pripovjednog žalca i emocionalnog pristupa te potvrđuje autorovo mjesto među najboljim američkim pripovjedačima.
Anthony Quinn, Daily Telegraph

Izvrsno pokazuje što se događa liberalnom humanizmu kad se zaboravi humanost.
Tobias Jones, London Literary Review

13.12.2012.

Začitavanje: 'América'

booksa.hr, F.B., 12.12.2012.

Najgore je, kažu, kako u književnosti, tako i na filmu, kad kreirate likove prema kojima će gledatelji, čitatelji, ostati potpuno ravnodušni. Američki pisac T.C. Boyle u svom romanu América, originalno naslovljenom The Tortilla Curtain, nema tih problema. Delaney Mossbacher, dobrostojeći ljubitelj prirode i esejist s adresom u jednom od elitnih naselja na rubnim područjima Los Angelesa, jedan je od najiritantnijih likova koje možete zamisliti i posve sigurno nikog neće ostaviti ravnodušnim. Odmah na početku prvog poglavlja Delany svojim skupim automobilom udari meksičkog imigranta Cándida Rincóna i teško ga ozlijedi. Cándido živi u obližnjem kanjonu s Américom, trudnom sedamnaestogodišnjakinjom. Smješteni u potleušici skrpanoj od pruća, blata i komada otpada, ovo dvoje nesretnika dotaknuli su samo dno. Preživljavaju u krajnjoj bijedi, u uvjetima nedostojnim čovjeka, strahuju od La Migre, odreda specijaliziranih za pronalaženje i ekspresnu deportaciju ilegalnih useljenika i sanjaju pristojan stančić, makar sobicu u kojoj će moći podizati dijete. Delany, kao tip koji sebe drži liberalom i prije svega humanistom, ima potrebu učiniti nešto, pomoći siromahu koji se niotkud pojavio baš ispred njegovog automobila, ali ne zna kako, a da u isto vrijeme ne dovede sebe u probleme. Ozljede na Meksikancu izgledaju sve samo ne bezazleno i trebalo bi ga odvesti u bolnicu. I dok se pokušavaju sporazumjeti Cándido zatraži novac i cijela stvar je riješena s pišljivih dvadeset dolara. Siromah se odvuče u grmlje, a Delany, nakon ove neugodnosti, može nastaviti sa svojim mirnim životom. No može li doista? Što ćemo s grižnjom savjesti? To nije moguće samo tako riješiti i ni izbliza lako kao pokrati manja oštećenja na vozilu. Ipak, uz malo dobre volje, sve se može eliminirati, pa tako i sjećanje na neželjene događaje. Na primjer: jedna loša stvar može potisnuti drugu. U Arroyo Blancu žive imućni gringosi. Među njima i Delany, sa ženom i njenim sinom iz prvog braka, te dva psa i mačkom. Naslijeđeni novac osigurao mu je lagodan i komotan život, a gospođa također dobro zarađuje posredujući u prodaji nekretnina drugim bogatim gringosima. Međutim, nedugo nakon incidenta s Cándidom, stiže ih i druga nevolja. Iz obližnje divljine, prirode koju Delany naprosto obožava, dolazi krvoločni kojot, zgrabi jednog od pasa i odnosi ga u zubima kao da je riječ o krpenoj lutki. Paralelno s ovim šokantnim prepadom odigrava se i sastanak žitelja Arroyo Blanca. Većina je za to da se cijelo naselje opaše visokim zidinama. Delany je, unatoč napadu kojota, zgađen akcijom koju njegovi susjedi žele poduzeti. Ipak je to protiv njegovih uvjerenja. T.C. Boyle paralelno prati život dva para, Cándida i Américe s jedne strane, i bračnog para Mossbacher, bogatih gringosa, s druge. Teško je i zamisliti dva različitija svijeta: prvi su u obilju kojeg ponekad nisu ni svjesni, dok se ovi drugi kriju po šiblju i blatu, gladni, bez ikakvih prava u obećanoj zemlji. Jasno, igrom tragikomičnih slučaja, njihove sudbine na kraju će se spojiti, ali dok se to ne dogodi Boyle će do kraja razgolititi jednu od rak-rana današnje Amerike. Bez uljepšavanja, ali s dozom crnog humora, razotkrit će duboku podijeljenost američkog društva, siromaštvo o kojem je prosječnom dobrostojećem Amerikancu, pa makar on bio i liberal, neugodno i razmišljati, a kamoli ga pogledati u oči. Viša srednja klasa želi se ograditi visokim i neprobojnim zidinama jer kako živjeti normalno kad te nečija krajnja bijeda promatra s druge strane ceste. Bože, pa dajte ih negdje maknite, deportirajte, ima ih sve više i više, i sve teže je i teže praviti se da ih nema. Boyle odbija zauzeti nečiju stranu, uprijeti prstom u ovoga ili onoga i baš je to, kažu, izazvalo brojne kontroverze kad se uznemirujuća América 1995. pojavila u knjižarama. Boyleova América priča je o predrasudama, nerazumijevanju, netrpeljivosti, ali i početku kraja 'američkog sna'. Ovo posljednje ujedno je i najneugodnije, najbolnije. Ako i umire američki san, moramo li baš čitati o tome, neka umire negdje po strani. América je prst u oko onoj licemjernoj Americi, roman kojim Boyle zasluženo ulazi u red ponajboljih američkih pisaca. Preporuka književnim sladokuscima, ljubiteljima angažiranog romana, ali i širem publikumu.

21.1.2013.

Tragedija srednje klase i meksičkih emigranata

24express, Igor Vikić, 18.11.2012.

T. C. Boyle u “Américi” je na tragikomičan način prikazao život suvremene američke srednje klase i ilegalnih emigranta. Neuvijen pristup kojem si je dao oduška stajao ga je podosta kritika, ali na kraju okrunio titulom jednog od najboljih živućih pisaca. Boyle surovo i bez sentimentalnosti opisuje užase s kojima se susreću nesretnici čiji je grijeh taj što su pobjegli iz neke selendre u nadi da će preko granice upoznati sreću. Istodobno, nemilosrdan je prema tzv liberalima i humanistima koji zaboravljaju na ideale kad na im vrata zakuca nevolja. Priča prati takvog jednog koji jureći autocestom svojim novim japanskim automobilom pregazi meksičkog emigranta koji sa svojom 17-godišnjom trudnom suprugom živi u obližnjoj šikari. lako ga isprva peče savjest zbog onoga što je učinio, Boyleov humanist postupno postaje gori od zagriženog desničara. Autor se ne upleće nekakvim moralizirajućim stavovima u radnju, ali teško se oteti dojmu da ne priželjkuje kako bi taj okrutni svijet o kojem piše najradije isprao vodom u zahodu. Riječ je o knjizi koja će vas protresti i postaviti vam pitanje koliko je naša mala tragedija ništavna u usporedbi s tuđom mukom.