1941. Godina koja se vraća
-
Jezik izvornika: hrvatski
-
Broj stranica: 624
-
Datum izdanja: svibanj 2020.
-
ISBN: 978-953358201-6
-
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
-
Visina: 234 mm
-
Težina: 1 065 g
-
Najniža cijena u posljednjih 30 dana: 25,00 €
Rok isporuke: tri radna dana.
Besplatna dostava: za narudžbe iznad 35,00 €.
Vrijedi za područje Republike Hrvatske.
Slavko Goldstein bio je iznimna osoba koja je zadužila hrvatsko društvo na
mnogo razina kao nakladnik, publicist, scenarist, neustrašivi
intelektualac, pisac... Kruna njegove karijere bila je 1941. – Godina koja se vraća, jedna od najvažnijih knjiga o našoj
povijesti.
Pisana iz osobne perspektive, kao sjećanje, no još više kao intelektualni
uvid u moralno i humano potonuće koje se dogodilo dolaskom ustaša na vlast,
ovo je knjiga koja najdublje razmatra zlo i njegove trajne posljedice.
Slavko Goldstein beskompromisno razotkriva svoje traume jednako kao i
veselja, spremno priznaje da se svega ne sjeća te zato pomno istražuje
građu kako bi dao cjelovitu, jasnu sliku vremena i prostora. 1941. – Godina koja se vraća knjiga je o uzrocima sukoba u Drugom
svjetskom ratu, ali još više knjiga o nasljeđu tog vremena i njegovu
utjecaju na naše živote do današnjih dana. Goldstein analizira što se
događa kada se o prošlosti ne govori jasno, i kada se traume skrivaju pod
tepihom.
1941. – Godina koja se vraća
kapitalno je djelo naše povijesne publicistike, knjiga bez koje nije moguće
razumjeti ni našu opsjednutost prošlošću, ni animozitete između Hrvata i
Srba, ni sudbinu židovske zajednice u Hrvatskoj, no iznad svega ona je
iskren i otvoren zagovor za humanije i bolje sutra.
“Konačno postoji memoarska knjiga čiji autor spremno priznaje da njegova sjećanja iz djetinjstva nisu nužno kristalno čista, no koja su nadopunjena marljivim istraživanjem i brojnim intervjuima, što je svrstava među najbolje tekstove o vještičjem kotlu kakva je bila Hitlerova Europa 1941. Ona se fokusira na Hrvatsku, gdje su, pod zapovjedništvom sotonskih ustaških fašista, susjedi prijavljivali, pljačkali i ubijali susjede. 1941. Slavka Goldsteina može se odnositi na svaku zemlju gdje su rat i strana okupacija pretvorili dotad bezazlene ljude u razbojnike.” – István Deák
“Ovoj savršeno uspješnoj kombinaciji sjećanja iz djetinjstva i povijesne analize nema ravne u europskoj književnosti o Drugom svjetskom ratu. Svi koji je pročitaju proširit će svoje znanje o kontinentu kroz Goldsteinov učen prikaz Jugoslavije, a njihova savjest bit će nahranjena zbog njegova humanog razumijevanja iskušane okrutnosti.” – Timothy Snyder
“Susreo sam se s ovom izvanrednom knjigom dok sam nedavno pisao o ratovima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih. Ona zaslužuje pažnju jer, možda bolje nego bilo koja druga knjiga koju poznajem, objašnjava kako su različite etničke grupe, koje su stoljećima živjele jedna do druge u miru, natjerane da se okrenu jedna protiv druge i postanu međusobni krvnici u toj nesretnoj zemlji.” – Charles Simic
“Prekasno je za konačnu knjigu o 1941., onakvu kakvu je Jaspers za Nijemce počeo ispisivati već 1945, a Mann u Doktoru Faustusu i koju godinu ranije, ali Slavko Goldstein dao je svoj veliki, hrabri i čestiti prilog toj nikada napisanoj hrvatskoj knjizi, ili katalogu hrvatske odgovornosti. Mali je utjecaj knjiga na stvarnost, ali vjerujem da bi, zahvaljujući i Goldsteinu, 1941. jednom, i u našim dušama, ipak mogla postati godina koja je prošla.” – Miljenko Jergović
“U ovoj ambicioznoj kombinaciji povijesti i memoara Goldstein, hrvatski pisac, proučava Drugi svjetski rat i njegov utjecaj na svoj život, obitelj i susjede… Goldstein u svom istraživanju obuhvaća velik prostor, brutalni etnički rat između Srba i Hrvata od 1941. nadalje te razmatra kako je nacistički pogrom dodatno utjecao na židovsku zajednicu u njegovoj zemlji… Goldsteinova knjiga rekonstruira osobno iskustvo te kroz brojne intervjue i povijesne dokumente pruža neprocjenjiv uvid u Hrvatsku tijekom Drugog svjetskog rata.” – Publishers Weekly
“Goldsteina zanimaju mjesta na kojima banalno klizi u grozno, a ljudsko u neljudsko.” – Norbert Mappes-Niediek
Inventura prošlosti koja nam se vratila
Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija, 25. 6. 2020.
U pravilu, recenzenti se bave prvim izdanjima netom izašlih knjiga. Istini za volju, ovo "netom" u praksi se počesto ispostavi kao "brutom", jer ni najmarljiviji kritičari nisu kadri ažurno pratiti produkciju, pa počesto o nekoj knjizi dospiju pisati tek mjesecima nakon njezina objavljivanja. Osobito lijenoj čeljadi dizelaških performansi zna se dogoditi da se pozabave librom koji je publiciran prije punih godinu dana. No, takvi su slučajevi ipak iznimno rijetki. Zašto vam onda ovoga tjedna pod nos stavljam treće izdanje knjige koja je izvorno objavljena prije čak trinaest godina? Zbog njezina naslova i sadržaja. Radi se, naime, o zamašnome libru Slavka Goldsteina "1941. Godina koja se vraća".
Ovoga djela jamačno ne bi bilo da su i autor i kultura kojoj pripada mogli uživati u privilegiju da o prošlosti misle i govore kao o neponovljivome vremenu koje je ostalo davno i daleko iza svih nas. Ali već puna tri desetljeća ta prošlost iznova oživljava, prijeteći nam reprizom. I kako vrijeme prolazi, čini se da prijetnja biva samo to veća, a da se 1941. vraća sve brže, jureći prema nama bez kočnica.
Te fatalne godine Slavko Goldstein bio je dječak. U samo nekoliko dana njegov se svijet srušio. Do desetog travnja živio je sretno i bezbrižno sa svojom obitelji. A onda su ritam života i, naravno, smrti, počeli diktirati ustaše. Njegov otac, ugledni karlovački knjižar, odveden je u logor gdje će mu se izgubiti svaki trag, majka u zatvor, Slavko i njegov četiri godine mlađi brat Danko izbačeni su iz stana na ulicu, a sva obiteljska imovina, od knjižare nadalje, zaplijenjena je.
Priča i činjenice
Knjigu o trinaestogodišnjem dječaku Slavku napisao je 79-godišnji starac Goldstein, pokušavajući rekonstruirati i svoje privatno i ono povijesno vrijeme, odnosno oživjeti društveni ambijent u kojemu je bilo moguće da šačica razbojnika i sadista zagospodari državom, masovne zločine ponosno objavi kao ključnu programsku težnju i ipak zaludi dovoljan broj ljudi koji će im oduševljeno – sve do danas – pljeskati.
Sadržaj "1941." (pa, ako hoćete, i razlog za pisanje ove knjige) sasvim je osobna drama koje, međutim, nikada ne bi ni bilo da cijelo društvo te fatalne godine nije izloženo potresu čiji aftershockovi traju, evo, sve do danas. Slavko Goldstein kao vješt pripovjedač s nezanemarivim filmskim iskustvom (jer se radi o čovjeku koji je potpisao scenarije nekoliko zapaženih dugometražnih naslova kao što su, recimo, "Signali nad gradom" i "Akcija stadion") suvereno izmjenjuje perspektive i s lakoćom dinamizira radnju, izmjenjujući krupne, sasvim intimne planove i sveobuhvatne totale. Zato njegova knjiga započinje kao memoarski zapis, da bi se vrlo brzo pretočila, odnosno pretvorila u široku, razvedenu i vrlo detaljnu povijest koja se iz tijesnog mikrokozmosa obitelji Goldstein širi na cijeli prostor Hrvatske. Osobne i obiteljske uspomene prepliću se s arhivskom građom i čvrsto dokumentiranim faktima iz svih dostupnih vrela. Teško je reći što više imponira: autorova upornost u traganju za podacima (i, još i više, njihovom rigoroznom provjerom) ili skrupuloznost u tumačenju izvora i iskaza, od kojih su mnogi upitne vjerodostojnosti ili iznuđeni pod pritiskom.
Katalog sudbina
Osim što je priča o drami jedne obitelji i jedne zemlje, ovaj se libar može čitati i kao zapanjujući katalog sudbina, jer skicira, a počesto i vrlo detaljno portretira na desetke biografija što običnih, dakle, anonimnih ljudi, a što povijesno zanimljivih osoba, svejedno na kojoj su se strani nakazne društvene orgije našli, jesu li bili žrtve, zločinci ili, najčešće, uplašeni oportunisti zaokupljeni spašavanjem samih sebe. Impresionira, međutim, autorova zaokupljenost ambicijom da druge i treće pokuša razumjeti, ne da bi ih abolirao zbog krivih moralnih izbora koje su počinili, nego da bi objasnio, i sebi i nama, složene mehanizme koji stoje iza takvih izbora.
Prije i poslije svega ova knjiga podsjeća na dvije neporecive činjenice: koliko je Slavko Goldstein bio veliki pisac i koliko je bio veliki hrvatski patriot. Na jednome mjestu u knjizi on spominje kako ga je njegov izraelski prijatelj Henry Frank u šali nazivao hrvatskim nacionalistom židovskog identiteta. To bi se moglo kazati i bez šaljivih predumišljaja. Ma što o tome mislile moralne nakaze poput jednog svećenika katoličke crkve, koji se na Facebooku naslađivao nakon što je objavljena vijest o smrti Slavka Goldsteina, zapisavši kako mu je drago da je jedan mrzitelj Hrvatske nestao s pozornice ovoga svijeta.
Predstavljanje knjige 1941. - Godina koja se vraća Slavka Goldsteina
23. 6. 2020., Novinarski dom, Zagreb